Stećci u Banovići Selu

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Stećci u Banovići Selu, opština Banovići, Bosna i Hercegovina. Stećci su nacionalni spomenik BiH. [1] Nacionalni spomenik čine dva stećka.

Sadržaj/Садржај

Lokacija[uredi - уреди | uredi izvor]

U Banovići Selu, 12 km zapadno od grada, uz savremeno muslimansko groblje i spomenik palim borcima iz II svjetskog rata, nalaze se dva nadgrobna spomenika iz srednjeg vijeka. Po jednom od njih, stećku Božićka Banovića, grad je dobio ime. Na ovu lokaciju stećci su preneseni sa svoga izvornog mjesta radi eksploatacije Rudnika mrkog uglja Banovići. Stećci stoje na krajnjem zapadnom dijelu uzvišenja.[2]

Usora i Soli se spominju u titulama bosanskih vladara sve do propasti bosanske države. Župa Dramešin(a), koja je pripadala oblasti Soli, spominje se u natpisu na stećku Božićka Banovića, u Banovići Selu. Stećak se okvirno može datirati u drugu polovinu 14. stoljeća.

Opis[uredi - уреди | uredi izvor]

Stećak Božićka Banovića je po obliku sljemenjak sa postoljem. Dimenzije postolja su 2,20 x 1,00 x 0,20 m, a sljemenjaka 1,81 x 0,75 x 0,67 m. Kvalitetno je obrađen. Orijentiran je u smjeru zapad – istok. Ukrašen je i ima natpis. Ukrasni motivi su tordirana vrpca na rubovima i dvostruka spirala sa rozetom na istočnoj čeonoj strani. Na bočnoj strani je natpis u pet redova, na bosanskoj ćirilici. Transkripcija u cjelosti glasi:

Ovdje leži Božićko Banović, na svojoj plemenitoj zemlji i na Dramešini, a postaviše (stećak) Hlapac i ja Bogdan i ja Rajko s braćom.[3]

Natpis je dobro očuvan i čitljiv. Ovo je zasada najstariji, srednjovjekovni izvor u kome se spominje župa Dramešina. Drugi stećak je takođe sljemenjak sa postoljem. Ukrasni motivi su isti – tordirana vrpca na rubovima i dvostruke spirale sa rozetom na obje čeone strane. Na bočnim stranama nema nikakvih ukrasa. Sjeverna strana stećka je oštećena.

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Šefik Bešlagić, Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1982. STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST
  • Šefik Bešlagić, Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]