Skije

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Skije
ski
Današnji modeli skija
Današnji modeli skija

Skije (norveški ski od staronordijskog: skīth = komad drva, daska[1]) su orginalno bile dvije uske duge daske, za svaku nogu po jedna,[1][2] koje su se koristile kao i danas za spuštanje sa brda po snijegu ili za kretanje po njemu - skijanje.

Danas se skije izrađuju od plastičnih masa (kevlara) i aluminija, a koriste se za razne discipline skijanja, od alpskog, nordijskog, skijaških skokova do skijanja na vodi.[3]

Pored toga skije se koriste i kod vozila, od nekadašnjih zaprežnih, do današnjih hidroaviona i helikoptera.

Historija i karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Najstarije skije bile su istesane od jednog komada drva (najčešće od oraha[2]), i to zajedno sa utorom za nogu. Vremenom se došlo do današnjeg oblika sa izvinutim vhovima, a kožni remeni, su služili za umetanje stopala.

Crtež protutipova skija Johanna Nilanta iz 18. vijeka

Norvežanin Sondre Norheim (1825.- 1897.) prvi je 1860. prvi se počeo koristiti nekom vrsti vezova koje je izrađivao od vrbova ili brezova pruća, tako da je mogao učvrstiti cijelo stopalo uz skiju, čime je izazvao pravu revoluciju skijanja i omogućio da se izvedu prvi skijaški skokovi.[2]

On je i pobjedio na prvom poznatom natjecanju u skokovima održanom u norveškom Telemarku - 1866.[2]

Od 1930-ih su se skije počele izrađivati od više slojeva različitih drva, a od 1950-ih sa slojem plastike na dnu, koja im je povećala brzinu i izdržljivost. Od 1990-ih se izrađuju tako da im je oko drvene jezgre dodaju slojevi od fiberglasa u kombinaciji sa kevlarom i aluminijem[2], za ojačanje rubova.

Tipovi skija[uredi - уреди | uredi izvor]

Skije za alpsko skijanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Skije za alpsko skijanje, duge su od 1 do 2 metra, zavisno o uzrastu i disciplini, široke su od 7 do 10 centimetara, debljine od 1 do 2 cm, a danas su im vrhovi i repovi nešto širi od struka. Izrađuju se od karbona, kevlara i drugih kompozitnih mateijala.

Kod ovog tipa skija vezovi fiksiraju cijelo stopalo, odnosno pancerice koje skijaš obuva.

Skije za skijaško trčanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Skije za nordijske discipline su uže i dulje od skija za alpsko skijanje a imaju i drukčije vezove, koje omogućuju skijašu da podiže petu.

Skije za skijaške skokove[uredi - уреди | uredi izvor]

Skije za skijaške skokove su vrlo duge (preko dva i pol m) i šire, a vezovi također omogućuju podizanje pete.

Skije za skijanje na vodi[uredi - уреди | uredi izvor]

Skije za skijanje na vodi su kraće i šire, i navlače se na bosu nogu, pa imaju drukčije vezove, nego one za snijeg.

Pored ovih tipičnih danas postoje i kojekakvi ekscentrični tipovi skija od monoskija do onih na kojima se sjedi.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 "Ski" (engleski). Merriam Webster. http://www.merriam-webster.com/dictionary/ski. pristupljeno 01. 02. 2016. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 "Ski, Equipment" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/sports/ski. pristupljeno 01. 02. 2016. 
  3. "skȉja" (hrvatski). Hrvatski jezički portal - Novi liber. http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search. pristupljeno 01. 02. 2016. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]