Sgonico
Zgonik
Sgonico | |
|---|---|
| Koordinate: 45°44′N 13°45′E / 45.733°N 13.750°E | |
| Država | |
| Regija | Furlanija-Julijska krajina |
| Četvrti | Bristie (Brišče), Borgo Grotta Gigante (Briščiki), Campo Sacro (Božje Polje), Colludrozza (Koludrovica), Devincina (Devinščina), Gabrovizza San Primo (Gabrovec), Rupinpiccolo (Repnič), Sagrado di Sgonico (Zagradec), Sales (Salež), Samatorza (Samatorca), Sgonico (Zgonik) |
| Vlast | |
| - Gradonačelnik | Monica Hrovatin |
| Površina | |
| - Ukupna | 31.31 km² |
| Visina | 278 m |
| Stanovništvo (31. decembar 2009) | |
| - Grad | 2118[1] |
| - Gustoća | 68.1 st/km2 |
| Poštanski broj | 34010 |
| Pozivni broj | 040 |
| Službene stranice comune.sgonico | |
| Karta | |
Zgonik (italijanski: Sgonico), je općina (it. comune, sl. občina) od 2118 stanovnika[1] u autonomnoj regiji Furlanija-Julijska krajina u Sjevernoj Italiji.
Teritorij općine se nalazi u kraškim brdima[2] iznad grada Trsta, uz granicu sa Slovenijom. Općina Sgonico graniči sa talijanskim općinama Devin-Nabrežina (Duino-Aurisina), Monrupino (Repentabor), Trst (Trieste) te sa slovenskom općinom Sežana.
Toponim Sgonico ili Zgoniko upotrebljava se od 1309. i dolazi iz slavenske riječi zvonik. Prvi pisani dokument o mjestu je iz 1275. kada se mjesto zvalo Zvonič. Tokom srednjeg vijeka Sgoniko je bio posjed grofova iz Duina. Od 1811. i napoleonske uprave Sgonico postaje administrativno sjedište općine, a od 1863. i sjedište biskupije.
Zgonik je najpoznatiji po Briškovskoj jami (Grotta Gigante), a ostale atrakcije su Park prirode Monte Lanaro i Botanički vrt Krasa.
U općini živi većinom slovensko stanovništvo (81,6%) i talijanska manjina (18,40%), prema popisu iz 1971. godine.

Naselja (frazioni) na području općine su:
- Briščiki (Borgo Grotta Gigante)
- Brišče (Bristie)
- Božje Polje (Campo Sacro)
- Koludrovica (Colludrozza)
- Devinščina (Devincina)
- Gabrovec (Gabrovizza San Primo)
- Repnič (Rupinpiccolo)
- Zagradec (Sagrado di Sgonico)
- Salež (Sales)
- Samatorca (Samatorza)
- ↑ 1,0 1,1 Statistiche demografiche ISTAT, Comune: Trieste 31 Dicembre 2009
- ↑ Franco Cucchi, Santo Gerdol et al.: Der Naturstein aus dem Triester Karst. Camera di Commercio Industria Artigianato e Agricoltura, Trieste 1989, S. 17-18

