Selena

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije

Za druga značenja, pogledajte Selena Quintanilla.

Selena
Altar Selene Louvre Ma508.jpg
Selena s večernjom i jutarnjom zvijezdom
Grčki Σελήνη ili Selếnê.
božica Mjeseca.
Roditelji: Titani Hiperion i Teja.
Brak: Endimion.
Deca: nemejski lav, Herza i pun Mjesec.
U drugim religijama: štovana u rimskoj mitologiji kao Luna.


Selena (grč. Σελήνη, Selếnê) božica je Mjeseca, ujedno i njegova personifikacija; kći Titana Hiperiona i Teje, Heliosova i Ejina sestra. Selenin je pandan u rimskoj mitologiji božica Luna. Znanost o Mjesecu se naziva selenologija.

Karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

U poslijerenesansnoj umjetnosti, Selena je prikazivana kao prekrasna žena s blijedim licem kako vozi srebrnu kočiju koju vode volovi ili konji. Često je prikazivana kako jaše konja ili bika, noseći haljine i baklju, a na glavi joj je polumjesec. Poslije ju je u grčkoj mitologiji zasjenila Artemida, a u rimskoj Dijana.

Obitelj i ljubav[uredi - уреди | uredi izvor]

Luna, s polumjesecom, Selenin rimski pandan

Helios (Sunce) je Selenin brat, a njezina sestra Eja je Zora. Nakon što on završi svoj put preko nebesa, Selena preuzima njegovo mjesto. Oboje su personifikacije, Helios Sunca, a Selena Mjeseca. Kao posljedak toga što ju je u grčkoj mitologiji zasjenila Artemida, često se pripisuje Seleni da je, poput Artemide, Zeusova kći. No, uglavnom je smatrana Titanidom. U homerskoj himni Hermesu govori se da je ona "svijetla Selena, kći gospoda Palanta, Megamedova sina". Apolonije od Roda donosi priču da je Selena voljela smrtnika - prekrasnog lovca ili pastira (u Pauzanijevoj inačici - kralja) Endimiona iz Male Azije. Bio je tako prekrasan da je Selena zamolila Zeusa da ga učini besmrtnim tako da je nikad ne ostavi. U drugoj inačici mita sam Endimion odlučuje zauvijek živjeti u snu. Selena s njime ima pedeset kćeri. Homerska himna o Seleni donosi da je Selena Zeusu rodila kćeri Pandiju, sjajan i pun Mjesec te Herzu. Prema nekim izvorima, njezin je potomak i nemejski lav. Selena je imala i vezu s Panom koji ju je zaveo odjenuvši se u ovčju kožu te joj je dao jaram bijelih volova koji su vukli kočiju. U homerskoj himni njezinu su kočiju vukli dugogrivi konji.

Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]