Sapere aude

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Moto gimnazije u Manchesteru

Sapere aude je latinski izraz koji znači usudi se znati (tj. "imaj hrabrosti koristiti svoj vlastiti um, bez tuđeg vodstva").

Frazu je prvi koristio rimski pjesnik Horacije u Pismima (20. pne.), mada se ova fraza poistovjećuje s Kantom koji ju je uzeo kao moto za prosvjetiteljstvo u svom eseju “Što je Prosvjetiteljstvo?” (1784). Kao filozof, Kant je tvrdio da je fraza Sapere aude krilatica za cijeli period prosvjetiteljsva, i koristio ju je da bi razvio svoje teorije za primjenu razuma u javnim sferama ljudskog života.

U 20. vijeku u eseju “Što je Prosvjetiteljstvo?” (1984.), Michel Foucault uzima Kantovu formulaciju “usudi se znati” da bi pronašao mjesto za pojedinog čovjeka i ženu u post-strukturalnoj filozofiji, i tako je došao u dodir s problematičnim nasljeđem ovog pojma iz doba prosvjetiteljstva. Osim toga u eseju Epistémè baroque: le mot et la chose (sh. Znanje baroka: Riječ i stvar) (2013.), Jean-Claude Vuillemin je predložio da Sapere aude bude krilatica baroknog epistemea (znanja).[1]

Veliki broj univerziteta, a i druge obrazovne institucije koriste ovu frazu kao svoju krilaticu.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Jean-Claude Vuillemin, Epistémè baroque: le mot et la chose, Paris, Hermann, coll. "Savoir Lettres," 2013.