Prijeđi na sadržaj

Rudolf Filipović

Izvor: Wikipedija

Rudolf Filipović (Zlatar, 15. septembar 191620. decembar 2000, Zagreb) lingvist, anglist, leksikograf, redovni profesor Zagrebačkog sveučilišta, akademik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti i Evropske akademije u Londonu. Profesor emeritus Zagrebačkoga sveučilišta (emeritovan kao pokojni). Utemeljivač je Instituta za lingvistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu i njegov upravnik. Dao je mnoštvo vrednih anglističkih priloga i onih iz jezičke kontaktologije.

Život i rad

[uredi | uredi kod]

Rođen je u Zlataru u Zagorju, osnovnu školu učio je u Varaždinu, a gimnaziju u Sremskoj Mitrovici. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu stekao je 1940. diplomu iz engleskog jezika i književnosti. U Engleskom seminaru tog fakulteta radi od 1945. kao asistent; već na kraju 1945. putuje u Englesku na poslediplomski studij, gde stiče temeljno lingističko znanje, naročito iz fonetike i fonologije. Već 1946. na predlog svog profesora u Engleskoj postaje član Međunarodnog fonetskog društva (International Phonetic Association) u Londonu, čiji je član ostao više od 50 godina. Posle povratka u Zagreb, Filipović drži nastavu o engleskom izgovoru i 1947. uvodi tečaj engleske fonetike. Time ujedno počinje studiranje fonetike i na drugim filološkim odsecima Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U području fonetike, Filipović je 1956. objavio i vrlo zapaženu knjigu Engleski izgovor.

Doktorirao je 1948. radom Odjeci engleske književnosti u Hrvatskoj u 19. stoljeću, te se nastavlja baviti englesko–hrvatskim jezičkim, književnim i kulturnim vezama i nadalje. Od 1950. radi kao docent, kada se njegova intersovanja usmeruju prema sintaksi. Svoj veoma poznati rečnik engleskog jezika počinje raditi 1950. godine, te se 1955. pojavljuje u knjižarama Englesko–hrvatski rječnik, izdavan 26 puta potom.

Za vanrednog profesora izabran je 1957. godine, a iste godine izabrala ga je i Jugoslavenska akademija za svoga saradnika. Redovni profesor postao je već 1961. godine, kada i upravnik Odsjeka za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U isto vreme započinje rad na projektu Engleski element u hrvatskom i drugim evropskim jezicima. Kada je 1962. otvoren studij lingvistike trećeg stupnja, Filipović je postao njegov prvi voditelj.

Kao upravnik Instituta za lingvistiku, vodio je izradu mnogih projekata, između ostalih i veliko međunarodno kontrastivno proučavane engleskog i hrvatskog ili srpskog jezika, istraživanje hrvatskih govora useljenika u SAD. Intenzivno bavljenje kontrastivnom lingvistikom i kontaktologijom Filipović je unapredio dvema važnim knjigama: The Phonemic Analysis of the English Loan-Words in Croatian (1960) i Kontakti jezika u teoriji i praksi (1971). Najobuhvatnije njegovo delo u toj oblasti dakako je Teorija jezika u kontaktu. Uvod u lingvistiku jezičnih dodira (1986).

Jugoslavenska akademija izabrala je Filipovića za svojeg izvanrednog člana 1973., a 1979. postaje njen redovni član. Dekan Filozofskog fakulteta bio je dvaput: 1972–1973. i 1973–1974. Evropsko lingvističko društvo (SLE) izabralo ga je za svoga predsednika 1976. Uređivao je mnoge časopise, mnogima je bio i pokretač; često je bio član raznih komisija, odbora i drugih organa koji su osiguravali novčanu pomoć naučnom radu u Hrvatskoj.

Za velike svoje zasluge, odlikovan je Ordenom rada sa zlatnim vencem, Ordenom zasluga za narod, republičkom nagradom Božidar Adžija, Republičkom nagradom za životno delo, nagradom za životno delo «Davorin Trstenjak» i odlikovanjem Reda Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića za izvanrednu znanstvenu djelatnost.

Stavljen je u mir 1983. godine, kada napušta Instut za lingvistiku i Odsjek za anglistiku, ali rad nastavlja pri Jugoslavenskoj akademiji. Godine 1990. objavio je knjigu Anglicizmi u hrvatskom ili srpskom jeziku: porijeklo, razvoj, značenje, u kojoj je primenio svoju teoriju jezičkih dodira na građu engleskih posuđenica u hrvatskom ili srpskom. Evropska akademija u Londonu izabrala ga je 1992. za člana.

Rudolf Filipović svojim plodnim i dugim radom stekao je domaću jugoslovensku i međunarodnu slavu.

Knjige

[uredi | uredi kod]
  • Englesko–hrvatski rječnik, Zagreb 1955. (preko 26 izdanja)
  • Engleski izgovor, Zagreb 1956.
  • Englesko–hrvatske književne veze, Zagreb 1972.
  • The Phonemic Analysis of the English Loan-Words in Croatian, Zagreb 1960.
  • Kontakti jezika u teoriji i praksi, Zagreb 1971.
  • Teorija jezika u kontaktu. Uvod u lingvistiku jezičnih dodira, Zagreb 1986.
  • Anglicizmi u hrvatskom ili srpskom jeziku: porijeklo, razvoj, značenje, Zagreb 1990.