Razgovor o Wikipediji:Jezična politika/Prijedlog

Na ovoj stranici se razgovara o formuliranju zajedničke jezične politike srpskohrvatske Wikipedije. Kada ovdje formulišemo finalni prijedlog, ide se na glasanje. Pozivamo sve zainteresirane da se uključe.

Glavne teme su podeljene po poglavljima:

Naslovljavanje članaka

Mislio sam dodati vlastita pravila koja već godinama koristim na ovoj Wikipediji. To su:

1. ukoliko naziv članka ili kategorije postoji na više standarda/varijanti (zapadna/istočna, ijekavica/ekavica) primjenjuje se onaj koji je najneutralniji, tj. koga se može primijeniti na svim ili što je moguće više standarda i/li koga bi mogao najlakše prepoznati netko kome sh jezik nije maternji (primjer: "historija" umjesto "istorija" ili "povijest");
2. ukoliko se ne može primijeniti gore navedeno pravilo, koristi se izraz koji ne koristi ili koristi što manje dijakritičkih znakova (č,ć,đ,š,ž), a što za svrhu ima olakšavanje kategorizacije koja je softverski ograničena (primjer: "Kategorija:francuski pisci" umjesto "Kategorija:francuski književnici")
3. također prednost imaju nazivi za koje se može pretpostaviti da se češće koriste, odnosno da je vjerojatnije da ih se "pogodi" u Google tražilici (primjer: "Jadranski otoci" umjesto "Jadranska ostrva" ili "istorija Crne Gore" umjesto "povijest Crne Gore");
4. kod stranih imena i naslova originalni ispis ima prednost pred fonetskim, dijelom zbog olakšavanja pretrage i snalaženja korisnicima kojima sh. jezik/ci nisu maternji, dijelom zbog toga što se jedno te isto ime/naslov može drukčije izgovarati na različitim jezicima ("Čarls" vs. "Šarl") ili na jednom te istom jeziku ("Džems" vs. "Džejms"), a u slučaju filmova i TV-serija v. ovo obrazloženje.

--OC Ripper 20:30, 24 april-травањ 2011 (CEST)

Uporaba izvornih izraza

Kada naslovljavamo članak stranim izrazima, bilo da su u pitanju lična imena ili apstraktni pojmovi, problem uglavnom nastaje kada je neki strani izraz različito odomaćen u raznim našim narečjima. Mnogi izrazi su odomaćeni na isti način (npr. askeza od grčkog askesis) te oko njih nema spora. To je slučaj i sa imenima mnogih historijskih ličnosti (zajednički odomaćeno Isus, od hebrejskog Ješua, zajednički odomaćeno Muhamed, od arapskog Muhammad, itd.).

Međutim, neka imena su različito odomaćena u zapadnoj i istočnoj tradiciji, kao npr. apostol Ivan/Jovan. Tada je jedino moguće rešenje, ukoliko ne želimo da favorizujemo neku određenu tradiciju, upotreba izvornog oblika, što je u ovom slučaju Johanan. Do sada uglavnom nismo imali ovakvih sporova jer nam naslovi nisu toliko ni bitni, te ne moramo nužno preslovljavati sve članke, ali ako dođe do spora, predlažem da ovo bude ključ. Ovo također može važiti i za arapske sholastičare, kao što je Ibn Rušd, latiniziran kao Averoes.

Kada imamo različito ustaljene izraze, npr. gnosa i gnoza, najbolje je nasloviti članak izvornim izrazom, što je u ovom slučaju grčko gnosis. Slično sam postupio i sa odvojenim člancima Biskup i Episkop koje je trebalo spojiti u jedan članak. Da ne bih favorizovao istočnu ili zapadnu tradiciju, nazvao sam ga izvornim izrazom Episkopos.

Mnoge hrvatsko-srpske jezičke razlike se ustvari svode na različite latinizme-grecizme. Nadam se da se neke od njih mogu prevazići uporabom izvornih izraza u naslovu članka, posebno onih koji uopće nisu grčko-latinskog porekla (već npr. hebrejskog, iz hebrejske Biblije). --Mladifilozof 03:05, 30 maj 2011 (CEST)

Jezička standardizacija?

Povodom jezičke standardizacije na sh wiki možemo zauzeti nekoliko stanovišta:

• sprovoditi punu jezičku standardizaciju kroz članke, kao na nacionalnim wikipedijama
• sprovoditi djelomičnu jezičku standardizaciju, npr. za naslove, podnaslove, kategorije, šablone, i sl.
• ne sprovoditi jezičku standardizaciju uopšte

Mišljenja sam da prva solucija otpada, jer je protivna dugogodišnjoj praxi sh wikipedije. Nacionalne wikipedije su se uhvatile za jedan oblik (koji se uglavnom razlikuje od drugih) i forsiraju ga. Ovde smo članke vazda pisali svako svojim narečjem, bez obzira kako je članak započet (ijekavica/ekavica, zapadna/istočna varijanta, itd.), a oni koji žele čitati jezički standardizovan članak mogu to učiniti pomoću softverskih alatki, kao što je IKI prevodilac.

Što se tiče druge solucije, smatram da je možemo koristiti samo u nekim oblastima i to strogo namjenski. Na primer, ukoliko se dogovorimo oko favorizovanja izraza "historija" u kategorijama ili nešto slično. Načelno sam protiv standardizacije podnaslova, jer je to stvar autora članka i tiče se svačije slobode da piše svojim narječjem. Što se tiče naslova, slažem se da treba postojati neki standard, ali o tome već imamo poseban odeljak za raspravu.

Što se tiče treće solucije, do sada smo je uglavnom primjenjivali u samim člancima, i to je ono što je privuklo mnoge korisnike i što nam svima olakšava pisanje. Zalažem se da u velikoj meri nastavimo nestandarizaciju samih tekstova, dok delimičnu standardizaciju možemo koristiti radi sistematičnijeg naslovljavanja i kategorizacije.--Mladifilozof 00:58, 30 maj 2011 (CEST)

Standardizacija podnaslova?

Treba li standardizirati podnaslove i u kojoj mjeri?

Spoljasnje veze, linkovi, poveznice

Posto ovde ima svage, da li želite da standardizujem u jedan oblik i koji? --BokicaK 07:14, 25 maj 2011 (CEST)

"Eksterni linkovi" mi se čine najneutralniji. Može i "eksterne poveznice". --OC Ripper 09:02, 25 maj 2011 (CEST)

Meni se najvise svidja Spoljašnje ili Spoljne veze. --BokicaK 06:01, 27 maj 2011 (CEST)

Meni je svejedno, ali izraz "eksterni" će uštediti vrijeme i energiju za one koji osjećaju potrebu da brišu "vanjski" ili "spoljašni". --OC Ripper 10:55, 28 maj 2011 (CEST)

Ja sam za eksterne linkove. Zvuči neutralno, tehnički, i dade se deklinirati. Maria Sieglinda von Nudeldorf 01:51, 29 maj 2011 (CEST)

Zar ne postoji neka domaća kombinacija prihvatljiva svima? Da ne moramo englesku pripitomljavati. --BokicaK 12:35, 29 maj 2011 (CEST)

Baš sam mislio da se ne oglašavam po ovom pitanju, jer nisam bio siguran u svoje mišljenje, a pogotovu stoga što nisam baš mnogo doprinosio ovoj vikipediji da bi već na neki način zaslužio meritum glasa na Pijaci. Ali kad već jesam, dodao bih svoje mišljenje. Dakle "pripitomljena verzija" mi se nekako više sviđa jer link je preciznije od veza a s druge strane nisam baš siguran šta sve znači poveznica. Što se tiče eksterni vs. spoljni vs. spoljašnji vs. vanjski, opet bi atribut eksterni u ovom slučaju prevagnuo kad bih ja davao svoj glas i to stoga što ovakav kakav je (ne-slavenski i.e. non-Slavic) možda ne preferira nijednu od postojećih "varijanti" srpskohrvatskog jezika pa zato ispada najneutralniji. Pre svega zato što je, barem meni, veliko pitanje šta bi sada predstavljalo domaće u sintagmi domaća kombinacija. Srdačan pozdrav svima, --Biblbroks 21:09, 29 maj 2011 (CEST)

Prvo bih želio istaći da sam principijelno protiv jezičke standardizacije po ovom pitanju (i uopšte). Nacionalne wikipedije su se uhvatile za jedan oblik (koji se uglavnom razlikuje od drugih) i forsiraju ga, a ovo je jedan lep primer da je kod nas, na zajedničkoj wiki, dozvoljeno koristiti razne sinonime, koje svi razumemo.

Drugo, principijelno se protivim potiskivanju slovenskih izraza zarad tuđica, koje se često predlažu kao "neutralno" rešenje. Osobito preferiram i obično koristim izraz "vanjski" jer etimološki potiče od korena "van", dok izraz "spoljašnje" potiče od korena "polje". Međutim, to i nije bitno, pošto se zalažem za slobodnu uporabu svih izraza. Ono što me užasava, je eventualni scenario u kojem će neko ići za mnom i prepravljati "vanjski" u "eksterni" i slično, što je jedan od glavnih razloga zbog kojih sam pobegao sa srpske wikipedije. Molim vas, ne prenagljujte sa ovim. --Mladifilozof 23:37, 29 maj 2011 (CEST)

Kad smo već kod principa, užasavanja i bežanja od negativnih iskustava vikipedija na nekim drugim jezicima, mislim da bi bilo dobro da izmeniš tekst predloga koji sadrži reč glasanje koju si napisao na početku ove strane. Kada se ovde (diskusijom do konsenzusa) postigne finalni tekst, on postaje politika, dok se ne postigne drugačiji konsenzus. Mislim da nema potrebe ni pravila (koliko mi je poznato) niti je u duhu vikipedije (koja nije demokratija) da se nekoliko dobronamernih korisnika sa višegodišnjim iskustvom nadlasava. Izjašnjavanje korisnika nije zamena za konsenzus. Jednostavno, argumentovanom diskusijom do konsenzusa i finalnog teksta politike.--Antidiskriminator 22:39, 30 maj 2011 (CEST)

Slažem se sa tobom Mladi Filozofe da nema potrebe nametati standardizaciju koja može da bude osnov za buduće sukobe. --Antidiskriminator 22:50, 30 maj 2011 (CEST)

Izvori, napomene, reference, bilješke ...

Ima li potrebe i ovo standardizirati ili neka funkcioniše kao i do sada? --Mladifilozof 01:14, 30 maj 2011 (CEST)

Vidi još, vidjeti takođe, također pogledati ...

Ima li potrebe i ovo standardizirati ili neka funkcioniše kao i do sada? --Mladifilozof 02:04, 30 maj 2011 (CEST)

Mladifilozof, da se mene pita ja bi ujednačio. Za početak, ne smatram da je iti jedan od ponuđenih primjera dobar jer idealno rješenje treba biti kratko, neutralno i bez imperativa. Zbog toga bi izbjegavao sve što sadrži "vidjeti/videti" ili "takođe/također". Varijantu "Vidi još", inače gotovo standardnu za sr.wiki i izuzetno čestu bs/hr.wiki, izbjegavao bi zbog imperativa jer kao da čitaš kuharicu (goveđu juhu pustite da se kuha na laganoj vatri, začinite je kiselim vrhnjem i servirajte vruću...). Ne vidim smisla i u onom "unutarnje poveznice" sa hr.wiki (zar se prvo ne podrazumijeva?), a kao loš oblik izdvojio bi i ono što je povremeno stavljao Vitek: "Pogledajte i ove stranice" (i predugačko, i imperativ). Zbog navedenog osobno stavljam Povezano, Srodno ili Veze (favoriziram jednu riječ), a nije loše eventualno i šire kao npr. Srodni članci, Povezane teme.

Još bi se dotaknuo jedne stvari, a to je stavljanje tih tematski povezanih članaka unutar specifičnog članka – meni je, a vjerujem i većini, najlogičnije da se stavlja iza kraja teksta kao uputa za daljnje čitanje. Potom slijede fusnote s linkovima na web-stranice ili relevantnu literaturu stavljenu još dolje u specifični odlomak, a na kraju svega sugestije u vidu vanjskih veza. Na sr.wiki sve navedeno je izokrenuto tako da se wiki-članci stavljaju na samo dno, a vanjske (spoljašne) veze iznad njih. Također, bliže tekstu nabace literaturu, a ispod nje fusnote koje te vraćaju gore na istu. Ne znam zbilja koja je logika u svemu tome i zašto se takvo nešto preferira tamo, stoga ih često presložim ovdje. --Orijentolog (razgovor) 03:11, 22 decembar-просинац 2014 (CET)

Kategorizacija

Pošto vidim da često imamo duple kategorije zbog sinonima, predlažem sledeći model:

• uvek izaberati jednu osnovnu (npr. Kategorija:Kršćanstvo)
• kreirati sinonimne kategorije (npr. Kategorija:Hrišćanstvo) kao prihvatne radi lakšeg slivanja članaka sa drugih bhs wiki.
• uvek koristiti odgovarajući šablon {{Category redirect}} za prihvatne kategorije, koji može poslužiti botovima.
• ne favorizovati jedan standard u kategorizaciji nego šarati (npr. osnovna kategorija je Kategorija:Kršćanstvo - zapadni izgovor, a potkategorije su Kategorija:Rano hrišćanstvo i Kategorija:Hrišćanska teologija - istočni izgovor).

--Mladifilozof 11:24, 20 maj 2011 (CEST)

Slažem se. Mislim da bi se to moglo uvesti kao jedno od pravila na ovoj Wikipediji. --OC Ripper 18:46, 20 maj 2011 (CEST)

Obavezno. Ali, nije samo to... ima tu i ratova, zanimanja i tako... treba tu kategorizaciju jednom fino razriješiti :) --Biljezim se sa štovanjem,Poe 21:22, 20 maj 2011 (CEST)

Mladifilozof, OC Ripper & Edgar Allan Poe, naletio sam na ovu stranicu tek danas pa sad shvaćam da se moj mukotrpan trud u standardizaciji hrišćanstva iliti kršćanstva de facto komodno može tumačiti i kao svirepo rovarenje protiv dugogodišnjeg konsenzusa troje admina. Ajme majko. :( Prije nego što me pjesnik sadistički pošalje na prisilni novogodišnji odmor, ima li nade da dođe do promjene pravila i da se usvoji dvojno rješenje kao u slučaju {{kat:|Fudbal ili nogomet}}? Odgovorno tvrdim da predloženo "šaranje" nikako nije dobro (zbog tražilica, organizacijskog xaosa i duplikata, itd.). --Orijentolog (razgovor) 03:32, 22 decembar-просинац 2014 (CET)

Ja se, čisto notativno, nisam složio s gornjim prijedlogom per se, samo sam dao podršku usvajanju pravila. Što se mene tiče, kao i kod svega ostalog, apsolutno sam protiv "šaranja" jer to ostavlja kaos kakvog trenutno imamo, a to u najmanju ruku nije ni dobro ni konstruktivno ni korisno. No, isto tako smatram da ne treba favorizirati nijedan standard pa ću, iako to ide protiv svojih mojih moralnih i osobnih uvjerenja, podržati Grintalo i reći kako je dvojno rješenje kao kod fudbala/nogometa u ovim slučajevima najbolje. Gdje su standardi toliko različiti da se naprosto ne može pronaći neutralno rješenje treba, u slučaju kategoriziranja, primijeniti dualno rješenje i tako razriješiti dilemu. To nije nova praksa, ona se primjenjuje već neko vrijeme i smatram da bi bilo u najmanju ruku bezobrazno (koliko god bih volio rovariti protiv njega) prema Orijentologu da se sada nasilno mijenja nešto i ponovo stvara kaos ondje gdje smo počeli uvoditi red. Rješenje da se "šara" je po meni, kao i kod članaka, apsolutno nedopustivo, neenciklopedijski i nekonstruktivno te dovodi do nepotrebnog kaosa tamo gdje ga ne bi smjelo biti. Što se Grintala i odmora tiče... ja sam se bio ponadao da si otišao... I have never been so wrong *frowns* --Biljezim se sa štovanjem,Poe 20:47, 22 decembar-просинац 2014 (CET)

Ukoliko želimo ujednačiti kategorije, po meni je najgore moguće rešenje koristiti duple reči (kao što trenutno imamo u sučelju). To jednostavno eliminiše ideju zajedničkog jezika. Zamislite kada bi na engleskoj wiki koristili duple britanske/američke izraze u svim kategorijama gde se ti izrazi razlikuju. Po meni je mnogo bolje odabrati jedan standard, pa čak koristiti razne standarde sa preusmerenjima, jer to je takođe prilično dobro sistematsko rešenje (npr. Kategorija:Istorija Srbije, Kategorija:Povijest Hrvatske i sl.). Osim estetske potrebe ne vidim drugi razlog ujednačenju svih kategorija (možda eventualno nekih), posebno jer nam to onda otežava prenošenje članaka sa srodnih wiki. --Mladifilozof (razgovor) 14:31, 23 decembar-просинац 2014 (CET)

Estetska potreba je posljednja o kojoj vodimo računa kod unificiranja. Sada postoji cijela serija duplih, praznih i potpuno nepotrebnih kategorija samo zato što se nije govorilo o unifikaciji. Primjer je Drugi svjetski rat, gdje je apsolutni kaos upravo zbog toga. Stvar je funkcionalnosti, preglednosti, reda i enciklopedičnosti. Nijedna druga Wiki ne preuzima kategorije, već stvara i adaptira svoje... isto to moramo raditi i mi. Zašto bi mi morali imati iste kategorije kao sr. ili hr.wiki, ako možemo imati svoje? I ako ovdje treba biti "Historija Hrvatske", treba biti i sve će se adaptirati tome, isto kao što će to raditi na hr. ili sr.wiki. Ovo mi sada malo smrdi na ono "neću ja dodavati infosliku jer sam lijen i jer mi je jedan tip tako rekao" pa se na kraju ispostavilo da se to treba... no, da ne zazivam sukob ponovo. Kategorije se ne smiju prebacivati, nego se moraju adaptirati i što se prije riješi, bit će bolje za ovu Wiki, koja će konačno dobiti određeni red. Sada, hoće li to biti dvostruka terminologija (što Grintalo i ja smatramo najkompaktnijim rješenjem) ili nešto drugo, to je stvar dogovora, ali red se mora uvesti i mora se stati na kraj lijenosti i kopirmašiniranju (makaze i lepak) sadržaja s drugih Wiki... to je, između ostalog, razlog zbog kojeg nas jedna velika količina ne doživljava ozbiljno, unatoč kvaliteti --Biljezim se sa štovanjem,Poe 17:09, 23 decembar-просинац 2014 (CET)

Slažem se s Edgarom, potanko je objasnio sve što sam i sam htio napisati. Mladifilozof, za "otežavanje" prenošenja članaka ne brini, primjetio sam da ne vodiš računa oko kategorizacije ali kako mi ne pada na pamet da bilo tebe ili druge davim zbog toga, uvijek otvaram preusmjeravanja sa bs/hr/sr varijanti tako da ih kasnije preusmjeri bot. Što se dvojnih rješenja tiče, uzmi u obzir da je to samo u iznimno rijetkim slučajevima kada se na baš nikakvoj osnovi ne može odabrati jedan oblik. Dvojna rješenja nikako ne dolaze u obzir za recimo "Saobraćaj ili promet" jer je prvi termin prisutan u sva tri standarda bez obzira što u hrvatskom prevladava "promet", kao ni primjer "Hemija ili kemija" jer tu se može uzeti sistem 2>1 tj. dva standarda kontra jednog; u ovom konkrentnom slučaju bs&sr>hr. Kod slučaja hrišćanstva ili kršćanstva, nema apsolutno ničeg na temelju čega bi odabrao samo jedan... --Orijentolog (razgovor) 08:23, 24 decembar-просинац 2014 (CET)

Orijentolože, meni je pomalo alarmantno što se u posljednje vrijeme slažemo!? :O Zar je to ovaj blagdanski duh, ili je u pitanju neka patologija? :O

Sve u svemu... dap, točno to. Primjeri kod kojih se ne primjenjuje su odlični i u principu je jasno što su pjesnik i grintalo htjeli reći. Isto tako, ovo 2>1 pravilo bi trebalo nekako uvrstiti u ovaj prijedlog jezične politike jer je, u principu, izrazito koristan kriterij za određivanje naziva članaka --Biljezim se sa štovanjem,Poe 14:47, 24 decembar-просинац 2014 (CET)

Slovenski izrazi vs. tuđice

Tuđice se često predlažu kao "neutralno" rešenje kada za određeni pojam imamo više domaćih izraza (npr. "eksterno" umesto "spoljašnje, vanjsko", "historija" umesto "povijest/povest", itd.). Iako, naravno, nisam protiv upotrebe tuđica u jeziku, principijelno se protivim potiskivanju slovenskih izraza zarad tuđica.

Tokom povesti hrvatskosrpskog jezika se pokazalo da je forsiranje ovakvih rešenja kontraproduktivno. Nakon novosadskog dogovora 1954. sprovodilo se favorizovanje određenih izraza koji su određeni kao zajednički. Tako se npr. jedna knjiga, koja se do tada zvala "Povijest glazbe" u svojim reizdanjima u Hrvatskoj počela štampati kao "Historija muzike", radi približavanja bratskom srpskom izrazu "Istorija muzike". Međutim, čitava ta jezička politika je u Hrvatskoj izazvala jaka protivljenja (vidi hr:Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika), a primer „historije muzike“ je postao čuveni primer potiskivanja hrvatskog jezika. Naime, posebna težina leži u tome što je izvorni slavenski izraz „povijest glazbe“, sustavno potiskivan izrazom „historija muzike“, grčko-latinskog porekla.

Nadam se da nećemo ponavljati greške iz povesti. --Mladifilozof 01:57, 30 maj 2011 (CEST)

Posebni primjeri

Historija / istorija / povijest / povest

Izraz historija se često predlaže kao neka vrsta najneutralnijeg zajedničkog izraza, između četiri postojeća srpskohrvatska sinonima: historija / istorija / povijest / povest.

Želeo bih da ipak malo podrobnije raspravimo o tome. Historija (lat. historia) je latinski izraz koji uglavnom koriste zapadno-europski jezici. Istorija (grč. ἱστορία) je grčki izraz koji uglavnom koriste istočno-europski jezici. Povijest ili povest (starosl. повѣсть) je jedini izvorno slovenski odnosno srpskohrvatski izraz koji imamo za ovu reč.

Dakle, "historija" nije nimalo neutralan izraz, već očit latinizam, a spor istorija-historija se svodi na stari spor latinizama-grecizama u našem jeziku. Štoviše, historija uopće nije ni latinski izraz, već latinski oblik izvornog grčkog izraza istorija, što znači "istraživanje". Na latinskom reč historija ne znači ništa. Dakle, ako ćemo izvorno (etimološki), treba koristiti izraz istorija.

Ukoliko ćemo po zastupljenosti u sh jezicima, tada je situacija sledeća:

• u hrvatskom prevladava "povijest"
• u bosanskom prevladava "historija"
• u srpskom prevladava "istorija"
• u crnogorskom prevladava "istorija"

Dakle, historija preovladava samo u jednom standardu, a istorija u dva. Ni po tom kriteruju ne možemo odabrati "historiju" kao svima zajedničku i neutralnu reč. Na kraju krajeva, ponovo dolazimo do paradoxalne situacije da ratujemo raznim grčko-latinskim tuđicama, iako imamo postojeću domaću srpskohrvatsku reč, u ekavskoj i jekavskoj varijanti.

Zaključio bih da nipošto nisam protiv potpuno ravnopravne upotrebe izraza "historija" na sh wiki, samo ne vidim niti jedan valjan razlog da nam postane temeljem jezičke standardizacije prilikom kategorizacije i naslovljavanja članaka, štoviše, u tome vidim bespotrebno sistematsko istiskivanje domaćeg izraza tuđicom. --Mladifilozof 04:08, 30 maj 2011 (CEST)

Saglasio bih se sa mnogo čime, ali ipak ne bih sa kvalifikacijom "sistematsko istiskivanje" - ipak smo ovde verujem svi pojedinci i pojedinke i verujem da kao takvi nemamo neke težnje za sistematskim promenama. Pogotovu kada se uzme u obzir karakter ove vikipedije i samo njeno postojanje. U zdravlje, --Biblbroks 09:20, 30 maj 2011 (CEST)

Ma ne kažem da to radimo, samo ne bih želio da se tako nešto radi zarad eventualne unificiranosti jezika. Ako pustimo ljude da sami biraju svoje izraze, ne možemo pogrešiti. A preusmerenja, fala bogu, postoje.--Mladifilozof 15:15, 30 maj 2011 (CEST)

Mladifilozofe, što se tiče ove leme, to se riješava ovako. Nije potrebno isticati posebne primjere jer je njih u ukupnom korpusu enciklopedijskih članaka, napisanih i nenapisanih, vrlo malo i treba ih riješiti sistemski, a ne od slučaja do slučaja (za ovo postoje pripadni SZR-ovi). Ondje gdje je to potrebno, jednostavno se poslije uvoda u posebnom poglavlju obradi terminološka problematika (usp. soft drink na WP:TITLEVAR i WP:NAME). Usput, zadatak je enciklopedije da opiše (WP:IZVORI), a ne da propiše stvarnost. Korisnicima se ostavlja na volju koje će riječi upotrebljavati pri stvaranju wikipedijskog sadržaja, uzimajući naravno u obzir postojeće politike i smjernice srpskohrvatske Wikipedije. --Conquistador (razgovor) 18:11, 12. oktobra 2015. (CEST)

Srbijanski / srpski

Upotreba prideva "srbijanski" za srbijanske pisce, političare, itd, je sasvim uobičajeno u svim ostalim republikama (Hrv, CG, BiH) osim u Srbiji. U Srbiji se insistira da na izrazima "srpski glumac", "srpski premijer", "srpski predsednik", itd. Koreni ovog običaja nemaju toliko veze sa gramatikom koliko sa politikom 19. veka (naime, beogradska vlast je tada želela da zastupa sve Srbe, a ne samo Srbijance [1]). Mada, među novijim autorima levice postoji izražen trend upotrebe prideva "srbijanski", u Srbiji ga svi glavni mediji još uvek izbegavaju. Voleo bih da dogovorimo njegovu upotrebu na Wikipediji.

Naime, očito je da se "srbijanski" odnosi samo na Srbiju (kada se kaže srbijanski predsednik, tu nema greške), dok se srpski može odnositi na srpski narod, srpski jezik, Republiku Srpsku, itd. Tako "srpski pisac" može značiti pisca iz Srbije ili pisca koji piše na srpskom jeziku. Dok srpski predstavnik može značiti predstavnika srpskog naroda, predstavnika Republike Srpske ili predstavnika Srbije u nekoj međunarodnoj organizaciji, zavistno od konteksta. Dalje, ako se npr. kaže da je Bekim Fehmiu bio srpski glumac, to može biti sporno (ukoliko je reč o eticitetu) ali ako se kaže da je bio srbijanski glumac, tu nema nesporazuma.

Predlažem, dakle, slobodnu sinonimnu upotrebu prideva "srbijanski" i "srpski" kad god je kontekst jasan i kada nije višeznačno. Međutim, ukoliko iz konteksta nije jasno na šta se pridev odnosi, tada se preporučuje upotreba jasnijeg prideva. --Mladifilozof 15:15, 30 maj 2011 (CEST)

U suštini nisam protiv ali uz pozamašnu dozu opreznosti s obzirom na percipiranu negativnu konotaciju termina u jeziku koji se koristi među Srbima u Srbiji: videti sr:Србијанци#Специфичности i en:Serbians_(term). S obzirom da se tvrdnja o mogućoj negativnoj konotaciji odnosi na termin Srbijanci (ne na srbijanski) a i nije potvrđena (traži se izvor za nju na sr.wikipedia), verovatno je opravdano sumnjati u nju. Međutim mogu je ja potvrditi iz ličnog iskustva - potvrđujem je, eto. Također, izvore koje si naveo u članku Srbijanci za srbijanski i srpski (en.wiktionary.org) mislim da ne treba uzimati uvek kao vrlo pouzdane. Tako je i praksa pokazala čak i za mnogo češći i kontroverzniji termin Kosovo (i to u engleskom jeziku), kada je između ostalog u ne tako davnašnjoj diskusiji na en:Talk:Kosovo/Archive_27 tvrđeno da definicija sa wiktionary ne sme da se uzima zdravo za gotovo, već je korišćena argumentacija o google hits-ima termina Kosovo među vestima (naravno na engleskom jeziku). En.wiktionary stavka za "srbijanski" i "srpski" pa čak i za "Srbijanac" i "Srbijanka", za srpskohrvatski jezik (Serbo-Croatian language) je ipak bila čini mi se pod slabijom "scrutiny" (kritičkim ispitivanjem) nego stavka Kosovo za "English language", pa bih rekao da je stoga ona nepouzdanija nego stavka Kosovo za engleski. Pa ako je već tako onda je možda očigledno zašto govorim o potrebi za opreznošću. U krajnjoj liniji ako se razmisli malo bolje, sigurno da postoje neki razlozi, iako možda ne u potpunosti opravdani, zašto mediji u Srbiji ove termine još ne koriste baš na veliko. Verovatno da postoji nekakva nezgodacija i verovatno da upravo zbog nekakve političke konotacije upotrebe termina ili već čega. Sam si naveo link koji u svom nazivu ima sintagmu rat prideva - mislim da ne treba mnogo više dokaza od toga. Ne bih preporučio zato tako olako priklanjanje jednom od tumačenja termina srbijanski - u ovom slučaju bi to bila tumačenja gorepomenutih autora leve orijentacije - ja bih dodao i govornika takozvane liberalne orijentacije. Pa zar nije taj termin u jednom trenutku ušao u upotrebu možda baš zbog pesme, ali njegovo značenje nikad nije u potpunosti dogovoreno a kamoli da je standarizovana njegova upotreba. Možda kad bi nastala pesma gde se pominju pojmovi kao Hrvatskanka, Slovenijani, Hercegovinčad - nadam se da ne zvuči vulgarno, ali mislim da podobro ilustruje poantu - zar ne bi tada bila jasnija distinkcija reči Srbijanac i Srbin pa verovatno stoga i njina upotreba očiglednija. Zbog svega razglabanog bih ipak sugerisao veliku opreznost prilikom eventualne buduće upotrebe i izmena ovakvog tipa - odnosno za sad mislim da bismo bili bez nekakvog dogovora dok se barem ne razveze diskusija i ne dobijemo još mišljenja drugih korisnika/suradnika. Takođe trenutno možda čak i preusmerenje srbijanski na Srbijanci nije baš najsrećnija solucija. Nadam se da ovim ne započinjem nove bitke u nekakvim ratovima prideva. :-/ Srdačan pozdrav, --Biblbroks 21:23, 30 maj 2011 (CEST)

Tu možemo doći u problem sa piscima Srbima iz Bosne i/ili Hrvatske koji nisu dio kanona u tim sredinama, ali su možda prihvaćeni u lektirama u Srbiji i sl. Također, može se postaviti pitanje koliko je opravdano koristiti termin u slučaju Vojvodine, a o korektnosti u slučaju Kosova ne želim ni misliti. Također, to nas može voditi ka ispravljanju pridjeva bošnjački u bosanski što može biti viđeno kao agresivan čin. Uz to, možemo ući u sferu da propisujemo, da govorimo nešto suprotno onome kako piše u izvorima koje koristimo. Ja se slažem da samo postojanje ove Wikipedije jeste političan čin (kao i drugih lokalnih Wikipedija sa druge strane), ali nam članci ne trebaju biti takvi. Ugl. ako se mogu naći izvori koji kažu da je neki pisac srbijanski (prihvatljivi izvori iz bilo koje epohe) to trebamo koristiti. Također, ako neki prihvatljivi izbor tvrdi da je neki pisac srpski tada to ne trebamo cenzurirati šta god mislili o istoriji korištenja tog termina. U konačnici mi želimo biti enciklopedija-korisna javnosti-imamo bar neku takvu ambiciju-ako hoćemo biti ozbiljni opisivat ćemo, nećemo propisivati. Gornja razmatranja drugih urednika se daju sastaviti u nekom članku na tu temu i o tome se čitatelji mogu upoznati preko linka na naslovnoj strani.--MirkoS18 (razgovor) 00:31, 11 decembar-просинац 2014 (CET)

Jedna iznimka i jedna nedoumica

Meni se ovaj predlog Mladog filozofa dopada i mogu ga odmah potpisati, uz jednu iznimku i jednu nedoumicu:

1. Mislim da nema opravdanja pisati strana vlastita imena u slučajevima kao što je kod nas nepostojeći "Johanen" na račun postojećeg apostola Jovana i jednako postojećeg apostola Ivana. Jednostavno, ako je članak na hrvatskom, treba ga nasloviti "Ivan", a ako je na srpskom - "Jovan".
2. "Članke možete pisati narečjem koje preferirate, bez obzira kako je članak započet". Ovo dovodi do mešanja standarda u jednom članku, odnosno rezultira mešavinom koju niko ne govori. S druge strane, zabraniti uređivanje već započetog članka na nekom drugom standardu značilo bi možda odvraćanje od uređivanja i obeshrabrivanje onih ljudi koji ne barataju dobro tim standardom na kojem je određeni članak započet, a voleli bi, eto, baš taj članak nadopuniti. Možda bi se to moglo ovako sročiti: "Članke možete pisati narečjem koje preferirate, bez obzira na to kako je članak započet, premda je uvek poželjnije nastaviti članak istim standardom kojim je već pisan". --Igor Windsor (razgovor) 09:46, 10 decembar-просинац 2014 (CET)

Slažem se sa prvom zamerkom, uvoditi neodomaćene izvorne oblike definitivno nije poželjna praksa. Iako za neke pojmove, kao što je npr. "gnosis", nema problema rabiti izvorni izraz, za lična imena može biti problematično. Možda Johanan nije najbolji primer, ali jedan dobar primer naknadnog povratka izvoru je Ibn Rušd, koji je zamenio latinizovani odomaćni oblik Averoes čak i u delu stručne literature. U svakom slučaju, ne predlažem ovo kao pravilo, već kao izuzetak u slučaju dugotrajnog neproduktivnog uređivačkog rata oko naslova stranice (nikad ne primenjivati masovno). Kao neka poslednja vanredna mera za kojom možemo posegnuti, iako do sada uglavnom nije bilo potrebe za tim.

Što se tiče druge stavke, to je već staro pravilo sh wiki, po kojem funkcionišemo već preko deceniju. Istina da dovodi do mešanja standarda u jednom članku, ali upravo zato je ova wiki otvorena za sve govornike, jer npr. mnogi ljudi iz Beograda ne mogu uređivati bosansku ili hr wiki upravo zbog toga što ne govore ijekavicu. Mešanje standarda je cena koju moramo platiti za otvorenost. Jedini način na koji vidim da se to može (donekle) srediti je putem softverske alatke za čitanje. --Mladifilozof (razgovor) 18:26, 10 decembar-просинац 2014 (CET)

Ad "Kada nemaju prednost izvorni strani oblici?"

Prednost bi trebalo davati onim izrazima kojima i inače dajemo prednost u razgovornom govoru, dakle, rukovodeći se unutarnjim osjećajem za materinji jezik. Zašto bi, na primjer, kovina bila bolja riječ od metala?

Ne treba potiskivati riječi stranoga korijena koje su se duboko uobičajile, niti forsirano davati prednost "domaćim" riječima, jer je to jezični purizam. Napokon, 99% leksika nam je svima zajedničko. Podsjećam i da su mnoge "zajedničke" riječi aktivno trijebljene iz javnoga govora u Hrvatskoj, dok su arhaizmi i neologizmi aktivno nametani. Samo se sjetite nadnevka, uljudbe, zrakomlata i nježnika. Maria Sieglinda von Nudeldorf (razgovor) 21:23, 10 decembar-просинац 2014 (CET)

Različiti standardi S-H jezika u jednom članku

Vjerovatno govorim nešto što je već rečeno ali... Vidio sam da se povremeno pojavljuju članci koji kombiniraju različite standardne oblike srpskohrvatskog jezika (čak i pisma-nije li se nešto toga tipa dešavalo za Italijom). Mislim da ne trebamo pokušavati ići prema nekom novom pravopisu/pristupu jer sam posve uvjeren da nemamo kapaciteta da nešto takvo napravimo-niti je nekakav posve ujednačen pristup ikada i korišten u srpskohrvatskom-mislim zato to i je policentričan jezik. Možda možemo imati nešto slično engleskoj Wikipediji gdje ponekad na vrhu članka piše da je napisan britanskom varijantom i da ju se ne treba mijenjati. Dobro bi bilo prihvatiti i stari pravopis srpskohrvatskog jezika kako bi se izbjegla organičenja jezičnih purista (iako on ne može biti dovoljan za npr. stvari u vezi sa internet revolucijom). Njemu dodati da se može pisati i hrvatskim pravopisima (pa nabrojati tih par glavnih), srpski (sa svim verzijama srpskog standarda-ovo je važno zbog latinice i ijekavice ali koja ne koristi hrvatski znanstveni vokabular), bosanski i crnogorski ako u međuvremenu nije još koji smišljen. Ukratko: standardizirati samo stvari u jednom članku (koristiti isključivo jedan standard), a ostalo prepustiti da svako koristi koji hoće standard. Recimo, meni je nedavno preporučeno da naslovljavam sve članke sa Univerzitet zbog ujednačenosti. Sad, ja se toga pridržavam, ali nisam siguran da trebamo ujednačavati cijele teme-ja bih stao na člancima.--MirkoS18 (razgovor) 00:15, 11 decembar-просинац 2014 (CET)

Ne znam ko ti je to preporučio, ali to još uvek ne može imati status zvanične preporuke, jer opća jezičina politika još nije usvojena. Apsolutno sam protiv toga da lepu slovensku reč Sveučilište sistematski zamenjujemo latinskom rečju Univerzitet, osim u slučaju kada je njena upotreba logična (npr. Beogradski Univerzitet, bilo bi malo smešno Beogradsko Sveučilište, ali za strane prevode je svejedno). Ovo je upravo jedan od primera prakse protiv koje se ja bunim. Nikako nisam ni za jezički purizam, ali neko mi treba objasniti zašto bismo redovno menjali slovenske reči latinskim?

To onda nije nikakva ravnopravnost ako pravilo uvek ide na štetu jednog. Ja se upravo zalažem za ravnopravnost, ako neko naslovi članak Sveučilište da ga niko bez razloga ne sme promeniti u Univerzitet, i obratno. --Mladifilozof (razgovor) 20:47, 14 decembar-просинац 2014 (CET)

Tko određuje standard u naslovu ?

Tek okvirno, s obzirom da je ovaj prijedlog prilično nepotpun i ima još puno rupa koje treba popuniti, a i nije mi najjasnije oko čega se vodi - naziva članaka? Sadržaja članaka? Svega ukupno? Mislim, oko samog teksta članka se zasad nitko ne spori i bilo bi glupo da se itko oko toga spori, a ako se, doista, radi samo o naslovima članaka, onda ovo ne bi trebao biti prijedlog "jezične politike" (jer ona to nije; uostalom, zar nam to doista treba?) već prosto dogovor oko imenovanja članaka.

Što se imena vladara i osoba tiče, to će se riješiti na drugom mjestu tako da se na to ne bih osvrtao, jer što bude odlučeno na drugom mjestu valjalo bi biti inkorporirano i ovdje. Što se naslova knjiga tiče, pitao bih samo - tko će odrediti hoće li se članak zvati Antikrist ili Antihrist? Tko će i iz kojeg razloga dati prednost hrvatskoj, odnosno srpskoj varijanti? I što je s Alisom? Obje knjige imaju cijelu seriju varijanti na svakom od dva jezika - kojoj dati prednost? Alisa u zemlji čuda? Alisa u zemlji čudesa? Alisini doživljaji u začaranoj zemlji? Ili pak, što se još spornijeg nastavka tiče - Alisa s onu stranu ogledala/Alisa i čarobno ogledalo/S druge strane ogledala/Alisa u svetu s one strane ogledala/Alisa u svetu ogledala/Alisa u svetu s one strane ogledala i šta je sve tamo doživela? Čisto me zanima tko će i kako i s kojim autoritetom ustvrditi da se treba koristiti jedan od ovih naslova ispred onog drugog? Pravila govore da bi domaći nazivi trebali imati prednost - koji od njih?

Ovo ostalo nije sporno, ali ni ne donosi ništa novo. Praksa je bila dosad da se dozvoljavalo da se piše na jeziku koji korisnik preferira i da su nesvrsishodne izmjene takvog sadržaja nedozvoljene tako da je to uredu sročeno --Biljezim se sa štovanjem,Poe 00:24, 11 decembar-просинац 2014 (CET)

Tko će odrediti hoće li se članak zvati Antikrist ili Antihrist?

Pa to je bar prosto, određivaće se kao i do sad. Ko prvi napiše članak, bira oblik kojim će pisati članak, uključujući sadržaj, poglavlja i naslov. To sasvim ok funkcioniše evo već deset godina, još uvek nisam doživeo da se na sh wiki neko svađa oko istočne ili zapadne varijante. Dakle, odrediće autor članka, što kasnije niko bez ozbiljne procedure neće moći da menja (jedino ako praktički napiše novi članak od klice, kao na sr wiki kada hoćeš da menjaš iz ekavice u ijekavicu u obratno). --Mladifilozof (razgovor) 20:51, 14 decembar-просинац 2014 (CET)

Duboko sam ti zahvalan na tvom angažmanu u ovoj raspravi.

Možeš li dodati link na to pravilo sr wiki ako je tamo službeno napisano ?--Rjecina2 (razgovor) 21:09, 14 decembar-просинац 2014 (CET)

Evo linka ka pomenutim pravilima na sr wiki. --Mladifilozof (razgovor) 14:22, 23 decembar-просинац 2014 (CET)

Meni to da enciklopedija bude "tko prvi, njegova djevojka" djeluje pomalo nonsensno. Izbor izabranog članka temeljem random pravila je isto sasvim ok funkcionirao u ranijoj fazi ove Wiki, ali sada se javila potreba da se to uredi. Isto je i s nazivom članaka. Ako je ostatak ekipe doista za ovo, ja ću se, dakako, složiti, ali meni to djeluje krajnje neenciklopedijski, nonsensno i potpuno suprotno politici Wikipedije koja autoru članka ne pridaje gotovo nikakvu "pravnu" važnost, pri čemu mislim da mu ne daje apsolutno nikakav monopol nad tekstom kojega je postavio. Ovaj slučaj ide protiv tog pravila jer autoru de facto daje monopol da određuje nešto što samo po sebi favorizira jednu varijantu u odnosu na drugu. Što opet povlači pitanje - zašto bi nekome samo na temelju vremenske okolnosti dozvolili da favorizira jednu varijantu u odnosu na drugu? Uostalom, postoji i apsurdna, ali zamisliva situacija da dva korisnika praktički istovremeno napišu članak... jedan od 50,000b, a drugi od, recimo, 51,000b. Jedan naslovi članak Antikrist, jedan Antihrist. Ovaj prvi postavi članak, recimo, dvije minute prije ovoga i desi se situacija da netko radi vremenske okolnosti od 2 minute (dok je drugome, recimo, zazvonio mobitel) i premale razlike (jer 1,000b, iako može doprinijeti kvaliteti per se, nije dovoljno da se primijeni iznimka) drži suludi monopol koji ide protiv serije Wikipedijinih pravila. Ponavljam, meni je ovaj odgovor nonsensan i neozbiljan za ovakav projekt, ali ako ostatak ekipe doista bude za to da vremenska okolnost, a ne jasno pravilo, određuje nazivlje članaka, što, dakako, dovodi opet do potpune neusklađenosti i kaosa s nazivljem kojeg Grintalo, nekolicina korisnika (Vitek, Ripper, ...) i ja trenutno ispravljamo i pokušavamo sve dovesti u jedan red da se zna točno kako i što, ako bude za to, ja ću to prihvatiti. Time bi se potpuno poremetio sav trud koji je postignut u posljednjim mjesecima, ali dobro, to su čari kolektivnog odlučivanja :) --Biljezim se sa štovanjem,Poe 23:49, 14 decembar-просинац 2014 (CET)

sh wikipedija je funkcionirala po pravilo koje je glasilo nešto u stilu:

Poželjno je imena istočnoevropskih vladara pisati u sh obliku, a ona zapadnoevropskih u hs obliku.

Nitko to pravilo nije forsirao nego je po njemu bilo poželjno raditi i to je bilo to.

Sumnjam da bi itko imao išta protiv da se po tom ključu pišu popisi vladara, ali imena članaka se radi toga neće mijenjati.

U našim razgovorima ste naveli primjer kralja Georga kao problem, a kao osoba solidno upoznata s bizantskom tematikom moje pitanje bi bilo po kojem ključu bi se pisala imena bizantskih vladara da je prošlo Vaše pravilo Edgare ?

Da li bi to bio bizantski način pisanja (primjer):Dhioklitianos (Dioklecijan) i Konstantidinos XI ?

trenutačno moderan način pisanja koji se nije koristio u doba Vizantije:Diokletianos i Konstantinos XI ?

bizantski način kada se pisalo na latinskom jeziku:Diocletianus i Constantinus XI ?

engleski način pisanja imena:Diocletian i Constantine XI ?

naš način pisanja imena:Dioklacijan i Konstantin XI ?

pri odgovoru obrati pažnju na činjenicu da Konstantin XI nije vladao našim krajevima pa za njega ne bi vredilo pravilo o domaćim imenima.

Želim samo ponovno reći da sh jezik nije bio standardiziran i da bi njegova standardizacija pisanja imena odbila dio korisnika s wiki, a mogla bi čak dovesti i do ukidanja sh wikipedije.--Rjecina2 (razgovor) 23:58, 21 decembar-просинац 2014 (CET)

Možemo zvati ovo pravilo i "ko pre devojci..." ali činjenica je da je ono deo zvaničnog en:Wikipedia:Manual of Style, da je propisano na sr wiki, a takođe i kod nas dobro funkcioniše već prilično drugo vremena. Jednostavno, ko prvi odluči da piše o nečemu, on postavlja standard koji drugi suradnici kasnije moraju poštivati (kod njih u čitavom članku, kod nas barem u naslovu). --Mladifilozof (razgovor) 15:20, 23 decembar-просинац 2014 (CET)

To što je nešto propisano kao stislska odrednica za sadržaj samog članka na jednoj wiki, a kao pravilo na drugoj wiki ne znači da bi se mi ovdje trebali držati istoga. Ovo je, ponavljam, enciklopedija, a na jednoj enciklopediji je nedozvoljeno da bilo tko samovoljno određuje o sadržaju ili strukturi sadržaja i još da mu se u tom kontekstu dozvoli apsolutno monopol samo zato što je prvi... to je kao da ja stavim sliku u članak koja se meni sviđa iz vlastitih razloga i onda zabranjujem bilo kome da ju mijenja jer je moja, jer se meni sviđa i jer sam ju ja prvi postavio, iako postoji n boljih varijanti. Mislim, rekoh, ako se zajednica stvarno složi s time, uredu, ali osobno i dalje tvrdim, i tvrdit ću, da je to neenciklopedijski, nepraktično i nekonstrkutivno --Biljezim se sa štovanjem,Poe 16:52, 23 decembar-просинац 2014 (CET)

Malo sam izgubio nit sad... Šta je tačno "neenciklopedijski, nepraktično i nekonstrkutivno"? Svaki Constantine je, naravno, Konstantin, ako je o tome reč. --Igor Windsor (razgovor) 16:56, 23 decembar-просинац 2014 (CET)

Ma ja sam Rječininu repliku ignorirao - nije mi jasno što je htio reći (osim - napast ću te oko nečeg oko čega se uopće nije sporilo jer... eto?); dakako da je svaki Constantine Konstantin... oko bizanstkih vladara smo već davno došlo do zaključak, to što on ne zna... njegov problem. Ono na što sam referirao je pravilo "tko prvi, njegova djevojka" pri imenovanju članaka, to sam opisao kao "neenciklopedijski, nepraktično i nekonstrkutivno" jer je monopolistički i bahato u odnosu na sve ostale suradnike :) --Biljezim se sa štovanjem,Poe 17:17, 23 decembar-просинац 2014 (CET)

Izmjene

Ispravio sam jedan tipfeler, uklonio poveznicu koja nije funkcionirala, zamijenio "narječje" drugim izrazom jer narječje je dijalekt (npr. čakavski, kajkavski), a wikipedija se piše standardom. U poglavlju "Kada nemaju prednost izvorni strani oblici" izostavio sam dijelove koji sugeriraju da treba izbjegavati riječi poput "historija" i "eksterni link" jer te riječi koristi velik broj ljudi u Srbiji, BiH i CG (a dijelom i u Hrvatskoj). Sugestiju o izbjegavanju riječi stranog porijekla ako postoji i slavenska riječ bolje je nemati jer, evo, "datum" je stranog porijekla a "nadnevak" je slavenskog pa bi po toj logici "nadnevak" imao prednost. Izostavio sam napomenu o Novosadskom dogovoru jer je sporna zato što niti u tekstu Novosadskog dogovora nema takve tvrdnje niti u kasnijim analizama.--Argo (razgovor) 09:25, 11 decembar-просинац 2014 (CET)

Ja bih ipak nekako formulisao "zaštitnu klauzulu" glede izraza slavenskog porekla. Slažem se da ne bi trebalo da imaju nikakvu prednost u korišćenju u odnosu na tuđice, jer bi to onda bio omraženi jezički purizam. Ali ja sam ovde više puta upravo doživeo sasvim suprotno - da mi dobronamerni korisnici u člancima koje pišem sistematski menjaju "vanjske veze" u "eksterne linkove" i slično, što je upravo težak jezički purizam, samo obrnutog smera. Dakle, ja sam za apsolutnu ravnopravnost, svaki govornik ima pravo da izabere oblik kojim će se služiti (dakako u okviru standarda, ne može čakavicu i lokalizme) i APSOLUTNO NIKO to neće imati pravo da mu rediguje, ujednačava, zamenjuje slavenskim izrazima ili tuđicama i slično. Dakle otvorena jezička politika, kao i do sad, na korisniku je da izabere oblik, bez pritiska. I niko da ne menja povijest u historiju (i obratno), ako je članak već tako započet. --Mladifilozof (razgovor) 21:04, 14 decembar-просинац 2014 (CET)

Slažem se da dosadašnja otvorena jezična politika na sh-wp treba ostati takva. Jednako tretiranje riječi bez obzira na njeno slavensko ili neslavensko porijeklo ne znači da je bilo opravdano da netko prepravlja "vanjske veze" u "eksterne linkove". Usput, ja sam zapazio u jednom članku koji je napisala Maria Sieglinda von Nudeldorf da je njeno "vanjski linkovi" netko drugi kasnije promijenio u "vanjske veze". Mnoge riječi neslavenskog porijekla su toliko sveproširene da ni ne znamo da nisu slavenske. Ako u dosadašnju praksu da je prihvatljiva neka proširena riječ bez obzira na njeno porijeklo uvedemo napomenu (bez obzira koliko sitnim slovima napisanu) da treba dati malu prednost onoj riječi koja je slavenskog porijekla, onda se prilikom stavljanja na vagu svatko može pozvati na tu klauzulu, dodati na vagu taj jedan gram utega za slavensku riječ, i time smo dali oruđe puristima da purificiraju sh-wp. Bojim se da nema drugog rješenja nego da uporno inzistiramo na apsolutnoj ravnopravnosti riječi bez obzira na porijeklo. Hrvatsko ministarstvo obrazovanja je u svojoj uputi pod imenom "Udžbenički standard" za izradu udžbenika stavilo klauzulu da se trebaju izbjegavati nepotrebne tuđice. Izdavač "Školska knjiga" je na osnovi te klauzule naslovio udžbenik "Lučba", a ne "Kemija". Moramo paziti da ne damo puristima oruđe da mogu svoje nakane ostvarivati na našoj wikipediji.--Argo (razgovor) 12:17, 15 decembar-просинац 2014 (CET)

Da se mi razumijemo, nitko dosad nije osporavao jezičnu politiku u samom tekstu članka - tu neka se piše kako kome drago i to nitko ne smije frivolno korigirati. Ono o čemu se raspravljalo je bila politika naziva članaka gdje, s obzirom na praksu svake ozbiljne enciklopedije, ne smije biti otvorena politika nego mora postojati sustav da se zna kako i što i da nema nepotrebnih devijacija. Ja se nadam da je to svima jasno --Biljezim se sa štovanjem,Poe 23:51, 14 decembar-просинац 2014 (CET)

Srodna pravila sa srpske Wikipedije

sr:Википедија:Stilski priručnik/Pisanje srpskim jezikom na Vikipediji

Srpska wiki se susreće sa sličnim izazovima kao i sh wiki, jer takođe dozvoljava ćirilicu/latinicu i ekavicu/ijekavicu (doduše bez mešanja u samom članku). Ovo su pravila sa srpske Wikipedije koja se tiču te tematike. Ukratko:

• Možete uređivati potpuno ravnopravno srpskom ćirilicom ili srpskom latinicom, već kako radije pišete.
• Članak započet jednim pismom se nadalje uređuje istim pismom. Postoje tri izuzetka od ovog pravila:
  • Ako je članak samo klica i ako ga značajno proširite (tako da počne da liči na pravi enciklopedijski članak), u tom slučaju vi zapravo pišete članak iz početka i možete odabrati pismo po svom izboru.
  • Ako je članak deo serije najbliže povezanih članaka (na primer, »Pesma Evrovizije 2006.« i »Pesma Evrovizije 2007.«), najbolje će biti da svi članci u seriji budu pisani istim pismom.
  • Ako se članak de fakto mora prevesti iz temelja, kako je slučaj, na primer, sa člancima doslovno preuzetim sa drugih južnoslovenskih Vikipedija, tada možete, ako želite, prilikom prevoda članak prepisati drugim pismom. (priznajem da mi ovo pravilo nije jasno)
• Никада nemojte мешати reči или čak појediначna слова u različitim pismima unutar istog članka.
• Članci pisani ćirilicom treba da imaju ćirilični naslov. Članci pisani latinicom treba da imaju latinični naslov.
• Članke možete potpuno ravnopravno pisati srpskom ekavicom ili srpskom ijekavicom. Ima smisla da članci geografski vezani za područja gde se koristi ijekavsko narečje (Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, zapadna Srbija) budu pisani tim narečjem. Kao i za pismo, i za narečje važi pravilo da članci započeti jednim narečjem ostaju na tom narečju.

Evo, ovo je model koji na sr wiki funkcioniše, možda nam neka iskustva mogu pomoći. --Mladifilozof (razgovor) 14:47, 23 decembar-просинац 2014 (CET)

Srodna pravila sa engleske Wikipedije

en:Wikipedia:Manual of Style

Ukratko, jezička pravila na engleskoj su veoma slična kao na srpskoj. Dopuštaju razne varijetete ali propisuju doslednu upotrebu jednog unutar članka. Ako je tema geografski povezana sa nekim standardom, taj standard se preferira. U ostalim slučajevima, ko započne članak određuje standard.

• The English Wikipedia prefers no major national variety of the language over any other. These varieties (e.g. American English vs. British English) differ in many ways, including vocabulary (elevator vs. lift), spelling (center vs. centre), date formatting ("April 13" vs. "13 April"), and occasionally grammar.

• While Wikipedia does not favor any national variety of English, within a given article the conventions of one particular variety should be followed consistently.

• If an article is related to a location, it should use a variety of English spelling (or even vocabulary) relevant to that location. So "New York" will use American spelling, "Montreal" will use Canadian spelling, and "Lord of the Rings" will use British spelling (as the trilogy originated there). What matters is that each article should use only one variety, with an exception for literal quotes of textual material.

• If an article is not related to some location, then first one can try standardizing to whatever variant is more prevalent in the article, which is the easiest thing to do. If this is contested, it should be changed to whichever variant was used first.

• Universally used terms are often preferable to less widely distributed terms, especially in article titles.

• When an English variety's consistent usage has been established in an article, maintain it in the absence of consensus to the contrary. With few exceptions (e.g. when a topic has strong national ties or a term/spelling carries less ambiguity), there is no valid reason for such a change.

• When no English variety has been established and discussion cannot resolve the issue, the variety used in the first non-stub revision is considered the default.

--Mladifilozof (razgovor) 15:13, 23 decembar-просинац 2014 (CET)

Dakako, mi ovdje govorimo o pisanju riječi, odnosno o spellingu. I doista je najmanje sporno hoće li biti grey ili gray, odnosno color ili colour, ali to ovdje nije sličaj. Antihrist i Antikrist nisu isti primjer jer u hrvatskom jeziku, sve i da svi prihvate da su to samo varijante jednog jezika (što neće), riječ hrist ne postoji kao alternativa, odnosno u srpskom krist, dok u SAD-u colour postoji kao alternativa, samo se ona u praksi na primjenjuje. Mislim, ovo je lijepo kao stilska odrednica, odnosno kako pisati tekst samog članka, ali o tome nitko nije raspravljao niti se igdje govorilo o tome da će se u to ulaziti. Ovo se može prekopirati i dodati kao smjernica za stil članka (no, tu bi onda n Rječininih članaka potpalo pod sređivanje, s obzirom da čovjek u istoj rečenici primijeni minimalno 3 standarda, ako ne i jezika), ali ne rješava problem naziva članaka s obzirom da isto ne spada pod stil u užem smislu... --Biljezim se sa štovanjem,Poe 16:48, 23 decembar-просинац 2014 (CET)

Oprosti, ali i kod color/colour i kod Krist/Hrist radi se o istoj stvari, naime o transliteraciji reči preuzetih iz stranog jezika, u prvom slučaju iz (staro)francuskog, a u drugom iz grčkog (χ je dalo h u istočnoj, a k u zapadnoj varijanti). No, uz dužno poštovanje prema svim učesnicima rasprave, čini mi se da ona pomalo gubi fokus i sve mi ju je teže pratiti... Čini mi se čak da se pokušavaju "popraviti" i one stvari koje uopšte nisu "pokvarene". --Igor Windsor (razgovor) 17:00, 23 decembar-просинац 2014 (CET)

No no, možda je krivo ispalo. Nisam rekao da se radi o razlici, ali u engleskom jedno postoji kao alternativa drugome i potpuno je normalno jer i riječnici tako propisuju. U odnosu hrvatskog i srpskog jezika takva ujednačenost ne postoji - hrist naprosto nije izraz koji je dopušten u hrvatskom jeziku, a vjerujem da je tako i za krista u srpskom. U engleskom jeziku tako nije --Biljezim se sa štovanjem,Poe 17:13, 23 decembar-просинац 2014 (CET)

Ako mi dopustite da dodam par riječi na ovu raspravu, ja bih rekao da bi se prilikom postavljanja ili preciziranja Pravila najviše trebali voditi kriterijima koji su "korisničko-prijateljski" ili, na engleskom, "user friendly". Točnije, ja na sve ovo nastojim gledati iz perspektive korisnika koji na sh.wiki dolaze u potrazi za nekom korisnom informacijom, te krajnji cilj ove rasprave treba biti taj da tom korisniku uklonimo što je moguće više, odnosno postavimo što je moguće manje prepreka vezanih uz različite jezične standarde. --OC Ripper (razgovor) 22:59, 23 decembar-просинац 2014 (CET)