Prijeđi na sadržaj

Razgovor:Filozofija

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima.
Izvor: Wikipedija
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Filozofija.
Rad na člancima


zivot, sto e zivotot .....

Prebačeno s glavne stranice

Filozofija se može definisati kao pokušaj razumevanja misterija egzistencije i stvarnosti. Takođe pokušava razumeti prirodu istine i znanja ali i naći osnovne vrednosti i važnosti u životu.

Odnos između ljudskog društva i prirode je takođe bitan deo filozofije koja pokušava stvoriti želju kod osoba ka čuđenju, zanimanju i želji za razumevanjem. Dakle, filozofija je proces analiziranja, kritikovanja, interpretacije i spekulacija.

Pojam filozofije

Termin „filozofija” je kovanica nastala od dve grčke reči: „philo” + „sophia”, što znači ljubav prema mudrosti. Tradicija filozofskog mišljenja duga je nešto više od 2500 godina i predstavlja jednu od najširih oblasti akademskog izučavanja. Uopšteno gledano za filozofiju bi se moglo reći da je to svaki oblik racionalnog istraživanja koji nastoji da odgonetne i pronađe princip bivstvovanja ili postojanja. U filozofskoj tradiciji možemo pronaći veliki broj različitih pristupa i metoda, počev od Sokratovog metoda postavljanja pitanja u obliku dijaloga, pa sve do analitičke filozofije, koja tradicionalne filozofske probleme (kao što su istina ili postojanje onog apsolutnog) prevazilazi logičkom analizom jezika. U tradicionalnom smislu filozofija se bavi fundamentalnim istraživanjem osnovnih fenomena ljudske egzistencije kao što su saznanje, umetnost, logika ili etika. U savremenijem obliku predmeti filozofskog istraživanja mogu biti najrazličitije teme, počev od filozofske logike, pa sve do filozofije seksa ili sporta. Filozofija u savremenom smislu takođe uključuje i istraživanja osnovnih principa različitih intelektualnih disciplina, a takvi pravci obično dobijaju ime prema nazivu discipline čijim se proučavanjem bave, kao što su filozofija matematike ili filozofija nauke.

Tradicionalno filozofsko držanje (od Sokrata i Platona pa sve do klasične nemačke filozofije) podrazumeva težnju ka otkrivanju apsolutnih onostranih principa egzistencije, pa stoga možemo reći da je filozofija tradicionalno povezana sa pitanjima i problemima otkrovenja, ili čak prosvetljenja u različitim učenjima hrišćanskih teologa ili teozofa. Međutim, ono što savremenu filozofiju razlikuje od antičke ili srednjevekovne filozofije, jeste njeno jasno razlikovanje od nauke i religije. Ovaj preokret donela je naučna revolucija XVII veka, tokom koje su istaknuti pojedinci zainteresovani za izučavanja prirode i njenih zakona sebe nazivali „prirodnim filozofima”. Razvoj univerziteta, profesionalizacija nauke i osamostaljivanje pojedninih naučnih disciplina doveli su do toga da se filozofija u akademskom smislu ograniči na našto uži krug problema i pitanja kojima se može baviti.

Ipak, još uvek je relativno rasprostranjeno shvatanje prema kome se filozofija bavi pitanjima koja su van domašaja prirodnih nauka ili religije. Tradicionalno određenje filozofije kao mišljenje mišljenja (videti Aristotel: Metafizika), mišljenje drugog reda ili meta nivo mišljenja je i danas prilično rasprostranjeno. Međutim, za razliku od religije, koja se zasniva na na idejama vere i otkrovenja, filozofija nastoji da u što većem broju slučajeva pruži racionalno objašnjenje svojih stavova.

Periodizacija razvoja filozofije

  1. Antička filozofija (od VII veka p.n.e. do 529 g.)
  2. Srednjovekovna filozofija (od 529 g. do XV veka)
  3. Novovekovna filozofija (od XV veka do Hegelove smrti 1831 g. )
  4. Savremena filozofija (od 1831 g. do danas)

Plan za uređivanje stranice filozofije

uređivanje sadašnjeg teksta

Filozofija - (1) povećati opseg. Definicija je dobra ipak mogla bi se poboljšati. Treba smjestiti filozofiju u kontekst znanosti, a to sa obzirom na sam predmet treba biti - (a) Filozofija u povijesnom kontekstu prije "moderne znanosti", posto ovdje nalazimo filozofiju kao glavnu znanstvenu granu (b) filozofija danas u kontekstu "moderne znanosti"
Problemi definiranja - (1) dodati izvore. (2) razdvojiti na dva naslova/staviti nakraju ili (3) Maknuti. Ako cemo tvrditi da se nemoze jednostavno definirati filozofija zasto je na početku članka definicija. (4) Etimologija "filozofije" kao na hrw je isto riješenje (mozda najbolje)
Kratak opis - (1) Formatirati i urediti da ne izgleda kao skripta (2) Naslov nebi trebao biti kratak opis, mozda uvod kao na enw. (3) Sadržaj se može spasiti ali ga obavezno popraviti
Ime i pojam filozofije - U uvodu se navodi da će se koristiti povijesni pristup (zbog pedagoških razloga), te će biti prikazan razvoj antičke filozofije kako bi se dobilo neko znanje šta je to pojam filozofije. Znači ovaj dio koji je zapravo glavni dio teksta govori o razvoju antičke filozofije. Bio on poučan ili ne, pavi se jednim pojedinačnim ali važnim periodom od cjelokupnog razvoja filozofije a sam pristup mi nema smisla za enciklopediju. Tekst nije loš mozda bi se mogo spasiti ako bi se uredilo i stavilo pod naslov antička filozofija.
Povijest filozofije - dodati sadržaj. Mozda po uzoru na ENW
Filozofske discipline - dodati sadržaj
Literatura i prijedlozi za čitanje - postoji elegantnije riješenje, i bolji prijedloz
Eksterni linkovi - dodati i popraviti

poredak naslova

Filozofija
Uvod
Etimologija
Povijest filozofije
Filozofske discipline
Literatura
Za uvod bi se moglo koristiti tekst kratkog opisa, ali obavezno ga urediti. Problem definiranja (obavezno urediti), staviti pod etimologiju. Ime i pojam filozofije (obavezno urediti), staviti pod antičku filozofiju koja bi trebala biti pod naslovom Povijest filozofije. Također Za povijest filozofije bi se trebalo odlučit za eurocentrični pristup (kao na de) ili uključit ostalu filozofiju (kao na en)!

Ostale napomene

Ovo nije ekstenzivna lista svega što bi trebalo napravit! Prijedlozi su dobrodošli!