Ravna gora (visoravan)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Disambig.svg Za ostale upotrebe, v. Ravna gora (razvrstavanje).
Ravna gora
Krajina v pohori Ravna Gora - hole hrebeny, pomalu zarustaji.jpg
Lokacija
Država  Srbija

Ravna gora je visoravan koja se prostire na zapadnim i jugozapadnim obroncima planine Suvobor u Zapadnoj Srbiji. Ravna Gora pripada opštini Požega.

U današnje vreme Ravna gora je poznata kao mesto na kojem se održavaju Dani Ravne gore. Tu se između 8. i 12. svibnja okupljaju sljedbenici četništva i jugoslovenstva (nekad i više desetina hiljada) da se poklone generalu Dragoljubu Mihailoviću i proslave godišnjicu njegovog dolaska tu.

Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Predstavlja zaravnjen prostor, obrastao prilično bujnim livadama i pašnjacima. Ivični delovi su obrasli gustim šumama, pretežno bukovim. Zbog ovih osobina Ravna gora je u prošlosti veoma pogodovala stočarstvu, pa je do 1941. na njoj bilo mnoštvo koliba, kojih je danas znatno manje. Na zaravni, u blizini Damjanovog kamena izgrađena je šumska kuća, koja je vremenom postala vlasništvo lovačkog društva. Duboko u dolini nalazi se Mokra pećina koja je važna osobenost Ravne gore. Pećina je usečena u strmu krečnjačku stenu. Ulaz u pećinu je širok oko 15 metara a tavanica na ulazu je visoka 4,5 metara. Iz pećine izbija snažan potok, po kojem je pećina i dobila ime. Oko 200 metara nizvodno a levo od potoka, dva metra od obale izbija iz krečnjačke stene jak izvor u nivou vodotoka.

Četnički spomen-kompleks[uredi - уреди | uredi izvor]

Na Ravnoj gori 1990-ih godina sagrađeni su neki objekti sa ciljem da se očuva uspomena na Jugoslavensku vojsku u otadžbini (četnike) i Dražu Mihailovića, koji je tu boravio u drugom svetskom ratu. Maja 1992. otkriven je spomenik Draži Mihailoviću, izgrađen je u bronzi. Potom je izgrađena crkva naspram spomenika, za pokoj duša "svih Srba izginulih u građanskom ratu 1941-1945". Godine 1998. završena je crkva, koju je osveštao episkop šabačko-valjevski Lavrentije.

U isto vreme, 1998. godine, do Ravne gore je stigao prvi asfaltni put, iz pravca Valjeva. Godine 2005. asfaltiran je i put koji do Ravne gore vodi iz Gornjeg Milanovca (preko sela Brajići).

Izgradnja ravnogorskog spomen doma trajala je od 1998. do 2000. godine, prema projektu arhitekte Spasoja Krunića. U domu se nalaze muzej, biblioteka sa čitaonicom, kao i sala za predavanja i kongrese sa 200 mesta.

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi - уреди | uredi izvor]