Raspad Čehoslovačke
Raspad Čehoslovačke ili raspuštanje Čehoslovačke (češki Zánik Československa, slovački Rozdelenie Česko-Slovenska) odigralo se 1. 1. 1993., kada se Čehoslovačka mirno i na demokratski način razišla na dvije države: Češku i Slovačku. Nakon čehoslovačkog puča 1948., Čehoslovačka je preko 40 godina bila pod komunističkom jednopartijskom vlašću. Počev od 1989., nezadovoljstvo sistemom počelo je sve više eskalirati te se to odrazilo u prosvjedima i revolucijama diljem Europe, koje su nagovijestile novo doba i pad komunizma. U Čehoslovačkoj se odigrala baršunasta revolucija, kojom je na miran način okončana komunistička vlast te su raspisani prvi slobodni demoratski izbori. Zbog toga se ovo raspuštanje često navodi i kao baršunasti razvod.
Na početku raspuštanja Čehoslovačke, i Češka i Slovačka su zadržale svoje novčane valute i slobodan prolaz preko granice bez pasoša. Razlike između te dvije države su postojale: Slovačka je imala stopu nezaposlenosti od 11%, četiri puta više od Češke; Slovaci su bili izrazito religiozni, dok su Česi jedni od najnereligioznijih naroda na svijetu. Česi su većinom bili za očuvanje Čehoslovačke, ali su Slovaci htjeli izlazak i vlastitu neovisnost, te su Prag smatrali udaljenom i arogantnom federalnom vladom.[1] Isto tako, novo izabrani političari u Pragu, Vaclav Klaus, i u Bratislavi, Vladimír Mečiar, su dijelili izrazito različite vizije budućnosti i ubrzo zaključili da ne mogu zajedno vladati, te prihvatili raspustiti federaciju.[1] Raspad države odigrao se glatko i bez problema, jer su dvije nove države odlučile poštivati međusobne granice i ne stvarati antagonizme zbog toga.
- ↑ 1,0 1,1 Stephen Engelberg (1. 1. 1993). „Czechoslovakia Breaks in Two, To Wide Regret”. New York Times.