Radoš Ljušić

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Prof. dr. Radoš Ljušić (ćirilicom: Радош Љушић; Istok (Metohija), 22. XI. 1949), historičar.

Životopis[uredi - уреди | uredi izvor]

Osnovnu školu i gimnaziju završio je u rodnom mjestu, a studije historije na Filozofskom fakultetu u Beogradu (1974). Za diplomski rad "Srbija u revoluciji 1848. godine" dobio je "Oktobarsku nagradu grada Beograda" za stručne radove studenata. Od 1975. godine radi na "Odeljenju za istoriju" Filozofskog fakulteta u Beogradu. Od 2004. godine zaposlen je kao direktor Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva .

Stručni rad[uredi - уреди | uredi izvor]

Magistrirao je 1978. godine temom "Namesništvo prve vlade kneza Mihaila (1839-1840)". Doktorsku disertaciju "Kneževina Srbija (1830-1839)" odbranio je 1984. Godinu dana kasnije (1985) izabran je u zvanje docenta, 1990. u zvanje vanrednog profesora, a za redovnog profesora 1996. godine. Profesor je na Katedri za Nacionalnu istoriju novog veka.

Bio je predsjednik Društva istoričara Srbije. Bio je, a i sada je član uredništava nekoliko historijskih časopisa ("Istorijski glasnik", "Istorijski časopis", "Viminacium", "Glasnik međuopštinskog istorijskog arhiva Valjeva") te član "Odbora za proučavanje srpske revolucije" i "Odbora za 19. vek SANU". Urednik je biblioteke "Srpski memoari" u izdanju "Srpske književne zadruge" (SKZ).

Bavi se historijom srpskog naroda u 19. i 20. stoljeću. Njegova bibliografija broji preko 400 bibliografskih jedinica, od toga 26 posebnih izdanja.

Sa svojim postdiplomcima i doktorantima osnovao je "Udruženje za proučavanje srpske povesnice" i publicirao knjige:

  • "Srpske političke generacije (1788-1918)", Beograd, 1998.
  • "Pero i povest. Srpsko društvo u sećanjima", Beograd, 1999.
  • "Pismo", Beograd, 2001.

Bibliografija[uredi - уреди | uredi izvor]

  • "Srbija i oslobodilački pokreti na Balkanu 1856-1878.", Knjiga I (1856-1866), Beograd, SANU, 1983, 652 str. (priredio s Vasijem Krestićem)
  • "Kneževina Srbija (1830-1839)", Beograd, SANU, 1986, XV + 508 str.
  • "Licej (1838-1863). Zbornik dokumenata", Beograd, Univerzitet u Beogradu - "Savremena administracija", 1988, 713 str.
  • "Vuk Karadžić o Srpskoj revoluciji", Beograd - Gornji Milanovac, "Književne novine" - "Dečije novine", 1990, 271 str.
  • "Alimpije Vasiljević, Moje uspomene", Beograd, SKZ, 1990, 229 str. (priredio, napisao predgovor: str. 19-38 i napomene)
  • "Programi i statuti srpskih političkih stranaka do 1918.", Beograd, "Književne novine", 1991, 514 str. (s Vasilijem Krestićem)
  • "Tumačenja Srpske revolucije u istoriografiji 19. i 20 veka", Beograd, SKZ, 1992, 132 str.
  • "Vožd Karađorđe 1-2", Smederevska Palanka - Beograd, "Invest-Eksport", NIU "Vojska" - "Dečje novine", 1993, 304 str.; 1995, 317 str. (drugo, dopunjeno izdanje - Beograd, 2000, 313 odn. 315 str.)
  • "Knjiga o Načertaniju. Nacionalni i državni program Kneževine Srbije (1844)", Beograd, BIGZ, 1993, 182 str.
  • "Srbija 19. veka. Izabrani radovi 1-2", Beograd, NIU "Vojska", 1994. odn. 1998, 417 odn. 435 str.
  • "Milan Obrenović, vojvoda, komandant i savetnik Rudničke nahije", Gornji Milanovac, 1995, 174 str.
  • "Rudnička nahija (1816-1839). Zbornik dokumenata Knjažeske kancelarije", Gornji Milanovac, 1995, 389 str. (s Anom Samardžić)
  • "Prvo namesništvo (1839-1840)", Beograd, "Prosveta", 1995, 179 str.
  • "Vožd Karađorđe za školu i dom", Beograd, "Vajat", 1996, 112 str. (napisao i priredio)
  • "Aleksa Simić, Sećanja na knjaza Miloša", Kragujevac - Gornji Milanovac, "Kalenić" - "Dečje novine", 1997, 192 str.
  • "Kneginja Ljubica", Gornji Milanovac, "Dečje novine", 1997, 205 str.
  • "Obrenovići i njihov rodoslov", Gornji Milanovac, SO Gornji Milanovac - Muzej Rudničko-takovskog kraja, 1998, 33 str.
  • "The Obrenovics and their Genealogy", Gornji Milanovac, 1998, 33 str. (na engleskom)
  • "Pranjani u državnim i popisnim knjigama (1820-1867)", Gornji Milanovac, 1998, 196 str. (napisao predgovor i priredio za štampu)
  • "Atanasko Mihailović, crnogorski knez, sudija i deputat", Gornji Milanovac, Muzej Rudničko-takovskog kraja, 2000, 111 str.
  • "Ljubavi srpskih vladara i političara", Niš, "Zograf", 2000, 233 str. (četiri izdanja)
  • "Istorija srpske drževnosti, knj. II. Srbija i Crna Gora - novovekovne srpske države", Novi Sad, SANU, ogranak u Novom Sadu, "Beseda" - Bačka eparhija, Društvo istoričara Južnobačkog i Sremskog okruga, 2001, 408 str.
  • "Karađorđevići", Beograd, Fondacija Karić - "Narodna knjiga", 2001, 167 str.
  • "Srpske dinastije" (u prilogu: "Rodoslovi srpskih dinastija"), Novi Sad, "Platoneum", 2002, 178, 58 (koautor: Andrija Veselinović)
  • "Detinci, materice, oci. Radna sveska iz istorije za VII razred osnovne škole", Novi Sad, "Platoneum", 2002, 119 str.
  • "Identitet Srba. Radna sveska iz istorije za III razred gimnazije", Novi Sad, "Platoneum", 2002, 136 str.
  • "Ustanička Srbija : (1804-1815) : istorijski izvori", Beograd, "Narodna knjiga" - "Alfa", 2004, 97 str.

Obradio je "Istoriju Kragujevačke gimnazije od 1833. do 1918. godine" u knjizi "Spomenici Kragujevačke gimnazije", Kragujevac, 1989.

S Radetom Mihaljčićem priredio je za štampu, izvršio redakturu i napisao predgovor za "Istoriju Srba Vladimira Ćorovića I-III", Beograd, 1989. (šest izdanja).

Jedan je od autora knjiga:

  • "Полuтuческuе и културные отношения Россuu с югославскuмu землямu в первой третu XIX века. Документы, Москва, "Наука", 1997, 383 (Составители: Е. П. Кудрявцева, Г. А. Кузнецова, Р. Люшич, К. К. Миронова, Н. И. Плотникова, В. М. Хевролина, Н. И. Хитрова)
  • "Istorija srpske kulture", Beograd, 1995. (više izdanja s prevodima na engleski i češki jezik)
  • "Oficiri u visokom školstvu Srbije 1804-1918.", Beograd, 2000.

Priznanja[uredi - уреди | uredi izvor]

Za prvi tom knjige "Vožd Karađorđe" dobio je "Nagradu za nauku Vukove zadužbine" (1993), a za "Knjigu o Načertaniju" "Oktobarsku nagradu grada Beograda" (1994).


Izvor: