Prefektura (Kina)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Naziv prefektura se u Kini koristi za nekoliko nepovezanih političkih podjela u staroj i savremenoj Kini.

Sa savremenog gledišta prefekturalna razina (地区级, skraćeno 地级, "regija") se odnosi na razinu upravne podjele između pokrajinskog i općinskog nivoa. Razina prefekture je druga razina u administrativnoj hierarhiji Narodne Republike Kine. Postoje četri vrste prefekturnih podjela: prefekture, gradovi prefekturne razine, autonomne prefekture i liga, te postoje 333 uprava na razini prefekture u Kini.

Savremene kineske prefekture su relativno nova vrsta podjele. U literaturi koja govori o staroj Kini riječ "prefektura" se odnosi ili na xian(县/縣) ili na zhou(州), koji su različiti od današnjih prefektura.

Prefektura[uredi - уреди | uredi izvor]

Neoznačena karta pokrajina (označene bojom) i prefektura (prikazane granice) u Kini

Prefekture (pojednostavljeni kineski: 地区pinyin: dìqū) su administrativne podjedinice u pokrajinama ili autonomnim regijama. Prefektura nije osnovana od strane središnje vlasti u Pekingu niti je njeno postojanje određeno ustavom, već je prefekturalna vlast (pojednostavljeni kineski: 行政公署pinyin: xíngzhèng gōngshǔ) upravna jedinica koju osniva i kojom upravlja pokrajinska vlada. Prefekturni komisionar (pojednostavljeni kineski: 行政公署专员pinyin: xíngzhèng gōngshǔ zhūanyūan), koji je zadužen za vođenje prefekture, i njegov zamjenik su također imenovani od strane pokrajinske vlade. Prefekture su se razvile od okruga koji su bili razina podjele vlasti niža od pokrajinske, a viša od općinske samouprave tijekom Dinastije Qing. 1928. godine je vlada Republike Kine ukinula okruge i pokrajine su izravno upravljale općinama. Ubrzo se pokazalo da je ova reforma neodrživa jer su neke pokrajine imale stotine općina, te su zbog toga uvedene prefekture i regionalne samouprave.

Prvotno su prefekture bile najuobičajniji oblik samouprave na prefekturalnoj razini. Danas su se uglavnom razvile u prefekturalne gradove i taj se trend nastavlja.

Preostalo je 17 prefektura u kopnenoj Kini, uglavnom u pokrajini Xinjiang i na Tibetu.

Prefekturalni grad[uredi - уреди | uredi izvor]

Glavni članak: Prefekturalni grad

Prefekturalni gradovi (地级市 pinyin: dìjíshì) su gradovi koji su dobili status prefekture i pravo da upravljaju okolnim općinama. Ti gradovi su obično toliko veliki da su već sami po sebi organizirani kao tradicionalna prefektura, a ne gradovi u tradicionalnom smislu riječi.

Prefekturalni gradovi su danas najuobičajeniji onlik samouprave na prefekturalnoj razini u kopnenoj Kini.

Liga[uredi - уреди | uredi izvor]

Lige (pojednostavljeni kineski: pinyin: méng) su prefekture u pokrajini Unutrašnja Mongolija. Ime potječe od staro mongolske administrativne jedinice korištene tijekom vladavine dinastije Qing u Mongoliji. Nastojeći izbjeći ujedinjavanje i solidarnost u Mongolskom narodu, Dinastija Qing se držala maksime podjeli i vladaj pa su mongolske Zastave (vrsta općinske samouprave) su razdvojene u različite lige koje su bile nezavisne jedna od druge. Lige nisu imale nikakvu autonomnu vlast niti upravu nad zastavama u tom razdoblju. Tijekom Republike Kine Lige su imale status pokrajina, a zastave su imale razinu općina.

Kada je 1947. godine osnovana Autonomna Oblast Unutarnja Mongolija na razini kineske pokrajine, lige Unutarnje mongolije su postale jednake prefekturama u drugim pokrajinama i autonomnim oblastima. Vlada lige, (pojednostavljeni kineski: 行政公署pinyin: xíngzhènggōngshǔ), je upravna grana koju imenuje Narodna Vlada Autonomne Oblasti Unutrašnja Mongolija. Vođu Lige (pojednostavljeni kineski: 盟长pinyin: méngzhǎng) i njegovog zamjenika imenuje Narodna Vlada Autonomne Oblasti Unutrašnja Mongolija.

Poput prefektura, većina liga je prerasla u prefekturalne gradove, tako da danas postoje samo tri lige u Unutrašnjoj Mongoliji.

Autonomna prefektura[uredi - уреди | uredi izvor]

Glavni članak: Autonomna prefektura

Autonomne prefekture (自治州 pinyin: zìzhìzhōu) imaju ili više od 50% stanovništva pripadnika etničkih manjina ili su historički naseljene značajnim brojem pripadnika neke druge etničke skupine osim Han Kineza. ipak, sve su autonomne prefekture većinski naseljene upravo Han Kinezima. Službeni naziv autonomne prefekture uključuje ime dominantne manjinske skupine iz tog područija, a ponekad može sadržavati i naziv dviju ili (rijeđe) tri manjinske skupine. Na primjer, Kazačka prektura bi se zvala Kazak Zizhizhou, pri čemu je Zizhizhou znači "Autonomna Prefektura".

Poput svih drugih samoupravnih područija na razini prefekture, autonomne prefekture su podjeljene na općine. Jedina iznimka koja se pojavljuje je da Ili Kazačka Autonomna Prefektura ima svoje vlastite dvije prefekture.

za razliku od običnih prefektura, autonomne prefekture se prema Ustavu Narodne Republike Kine ne mogu ukinuti.

Razvojna zona[uredi - уреди | uredi izvor]

Razvojne zone (开发区 pinyin: kāifāqū) su privremene samouprave na razini prefektura. Chongqing je bio razvojna zona prije nego je postao jedan od četri grada-pokrajine, a dvije su nove razvojne zone odmah zatim utemeljene unutar samog Chongqinga. U Kini trenutno ne postoji aktivnih razvojnih zona.

Pravni status[uredi - уреди | uredi izvor]

Ustav Narodne Republike Kine ne podržava nikakvu samoupravnu vlast na prefekturalnoj razini, izuzev autonomnih prefektura. Prefekture i lige se uopće ne spominju u kineskom ustavu, naprotiv izričito je rečeno da se pokrajine izravno dijele na općine.

Ustav također ne daje osnovu za postojanje, niti podržava prefekturalne gradove; ali ipak smpominje da su "usporedivo veliki gradovi" (较大的市) podjeljeni na općine i četvrti. Ipak, samo je 49 prefekturalnih gradova označeno kao usporedivo veliki gradovi, te zbog toga većina prefekturalnih gradova nema ustavnu osnovu za upravljanje četvrtima i općinama.

Zbog toga je s nastankom sve većih prefekturalnih gradova se pojavio fenomen "gradova koji sadrže gradove" — tj. prefekturalnih gradova koji sadrže u sebi gradove koji imaju status općine. Ne postoji nikakva pravna osnova za ovakvu situaciju, čak niti u slučaju 49 "usporedivo velikih gradova". Iz tog razloga, gradovi-općine ne "pripadaju" prefekturalnom gradu, nego su upravljani od strane prefekturalnog grada u ime pokrajine, iako su u praksi gradovi-općine zapravo dio prefekturalnih gradova koji njima upravljaju.

Staro shvaćanje[uredi - уреди | uredi izvor]

U historijskim političkim podjelama u Kini riječ "prefektura" se primjenjivala na dvije međusobno nepovezane podjele xian i zhou. Općenito govoreći, riječ "prefektura" se danas primjenjuje za xian u razdoblju prije Dinastija Sui i Tang; za kasnija razdoblja se xian prevodi kao "četvrt" ili "općina", dok se "prefektura" odnosi na zhou.

Xian[uredi - уреди | uredi izvor]

Glavni članak: Općina (Kina)

Xiani (县/縣) su prvotno utemeljeni tijekom razdoblja zaraćenih država i postoje neprekinuto do danas, te su i sad važan dio u političkoj podjeli Kine.

Xian se prevodi na različite načine; kao "okrug" ili "prefektura" u tekstovima ili djelima vezanim za staru Kinu, dok se u modernom značenju prevodi kao "općina".

Zhou[uredi - уреди | uredi izvor]

Glavni članak: Zhou (upravno područje)

Zhoui (州) su prvotno osnovani tijekom Dinastije Han, te su ukinuti tek kad je osnovana Republika Kina.

Zhou se obično prevodi kao "pokrajina" ili "regija" u tekstovima iz razdoblja prije Dinastije Sui i kao "prefektura"za period nakon Dinastije Sui.

U Narodnoj Republici Kini riječ zhou je oživljena kao dio izraza "zizhizhou" (自治州), što se prevodi kao "autonomna prefektura" (vidi gore u članku).

Povezano[uredi - уреди | uredi izvor]