Prijeđi na sadržaj

Pošip

Izvor: Wikipedija

Pošip (zvan i Posip, Pošipak, Pošipica)[1]) je vrsta bijelog visokokvalitenog vina (i grožđa) iz hrvatskog otoka Korčule, koje se proizvodi po sredini otoka u zaklonjenim dolinama Smokvice gdje je pronađena i prva samonikla loza te susjedne Čare.

Pošip još od 1967. ima predikat Vina zaštićenog geografskog porijekla kao prvo hrvatsko vino.[1]

Karakteristike

[uredi | uredi kod]

Pošip je prvenstveno sorta bijelog grožđa koja se uzgaja na jugu otoka Korčule i nešto manje u Srednjoj Dalmaciji.[1] Za nju dr. Nikola Mirošević, drži da je nastala kao sponatani križanac starijih autohtonih dalmatinskih sorata bratkovine i zlatarice, pa je i on autohtona dalmatinska sorta, [2] Pošip najbolje uspijeva na položajima zaštićenim od vjetra, ne podnosi vlažne zemlje i osjetljiv je na peronosporu.[1]

Pošip je vino zlatnožute boje[1], s izraženim sortno prepoznatljivim slatkastim mirisom i visokim procentom alkohola (oko 14 % )[3]

Konzumacija

[uredi | uredi kod]

Pošip se pije uz jača jela kao što su pikantni sirevi, pečena riba[1], rakovi

Historija

[uredi | uredi kod]

Još i danas kad ima puno proizvođača vina, od Splita preko Pelješca do otoka Korčule odakle i potječe iz mjesta Smokvica koja se nalazi u srcu otoka.Mjestani Smokvice su prvoj pronađenoj samonikloj lozi su podigli spomenik u čast tome. Trenutno najveći otkupljivač grožđa Pošip je Poljoprivredna zadruga Čara koja otkupljuje od kooperanata iz Smokvice te nešto iz Čare.

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Pošip” (hrvatski). Vino.hr. 
  2. Error: no |title= specified when using {{Cite web}}” (hrvatski). 
  3. Error: no |title= specified when using {{Cite web}}” (hrvatski).