Bitka kod Hotina (1621)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Bitka kod Hotina
Deo Moldavskih magnatskih ratova i Poljsko-osmanskog rata (1620-1621)

Bitka kod Chocima; autor: Józef Brandt
Vrijeme:2. septembar-9. oktobar 1621
Mjesto:kraj Hotina u današnjoj Ukrajini
Rezultat: poljsko-litvanska pobjeda[1]
Sukobljene strane
Poljsko-Litvanska Unija
Registrirani Kozaci
Osmansko Carstvo Osmansko Carstvo
Autonomna Republika KrimKrimski Kanat
Šablon:Country data Vlaška
 Moldavija
Komandanti i vođe
Veliki hetman Jan Karol Chodkiewicz
Regimentarz Stanisław Lubomirski
krunski princ Władysław Vasa
Hetman Petro Konaševič-Sahaidačnji
Osmansko CarstvoSultan Osman II
Osmansko CarstvoVeliki vezir Ohrili Hüseyin Pasha
Autonomna Republika KrimKan Temir
Autonomna Republika KrimCanibek Giray
Snaga
25.000 poljsko-litvanskih trupa i 20.000 kozaka[2] 120.000–150.000 osmanskih i tararskih trupa, 13.000 Moldavaca i vlaških trupa[3]
Žrtve i gubici
14.000[4] 40.000[4]

Bitka kod Hotina ili Chochima, na srpskohrvatskom govornom području poznata i kao Bitka kod Hoćima, a u Turskoj kao Hotinski rat (turski: Hotin Muharebesi} se odigrala od 2. septembra do 9. oktobra 1621. godine na jugozapadu današnje Ukrajine za vrijeme Poljsko-osmanskog rata između poljsko-litvanskih snaga na čelu sa velikim hetmanom Janom Karolom Chodkiewiczem na jednoj, i osmanskih snaga na čelu sa sultanom Osmanom II na drugoj strani. Do nje je došlo kada je osmanska vojska (koja je zajedno sa vazalnim kontingentima Krimskog Kanata, Moldavije i Vlaške brojala više od 100.000 ljudi krenula osvojiti južnu Poljsku, ali im se kod Hotinske tvrđave ispriječila poljska vojska kojoj su se pridružili i kozaci, i koja je brojala oko 45.000 ljudi. Usprkos brojčane inferiornosti, poljsko-kozačke snage su, koristeći kombinaciju poljske fortifikacije i agresivnih konjičkih kontranapada, više od mjesec dana odbijale osmanske napade. Na kraju su obje strane bile iscrpljene, te je 9. oktobra bitka završena i potpisan Hotinski sporazum kojim je formalno završen rat; njime je Osmansko Carstvo steklo Hotin i obavezu da se poljski magnati neće više miješati u unutrašnje stvari Vlaške i Moldavije, a što je bio povod za izbijanje rata. Usprkos toga, bitka, koja je bila dotada najveća u poljskoj vojnoj historiji, u Poljskoj i ostatku kršćanske Evrope shvaćena kao velika pobjeda nad "nevjernicima"; odredbe mira, su, pak, kod osmanskih velikodostojnika smatrane preblagima te je sljedeće godine Osman II svrgnut i pogubljen.

Bitka kod Hoćima je, između ostalog, inspirirala dubrovačkog pjesnika Ivana Gundulića da napiše znameniti spjev Osman.

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Plokhy, Serhii, The Cossacks and Religion in Early Modern Ukraine, (Oxford University Press, 2001), 93;"The defeat at Tutora(1620) was now a thing of the past, and the victorious Battle of Khotyn(1621) gave the Commonwealth greater confidence in its confrontation with the Ottoman Empire".
  2. Robert I. Frost. After the Deluge: Poland-Lithuania and the Second Northern War, 1655-1660. Cambridge University Press. 2004. p. 13.
  3. Leszek Podhorodecki: Chocim 1621, seria: "Historyczne bitwy", MON, 1988.
  4. 4,0 4,1 Brian Davies, Warfare, State and Society on the Black Sea Steppe, 1500–1700, (Routledge, 2007), 99.

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Leszek Podhorodecki, Wojna chocimska 1621 roku, Wydawnictwo Literackie, 1979, ISBN 83-08-00146-7 (Polish)
  • Janusz Pajewski, Buńczuk i koncerz: z dziejów wojen polsko-tureckich, Wydawnictwo Poznańskie, Poznań 1997 (Polish)
  • Necdet Sakaoglu (1999) Bu Mulkun Sultanlari (Sultans of This Realm), Istanbul:Oglak ISBN 975-329-299-6 (Turkish)
  • Stanford. J. Shaw (1976), History of the Ottoman Empire and Modern Turkey Vol.1 Empire of Ghazis, Cambridge: Cambridge University Press ISBN 0-521-29163-1 pp. 191–2