Mauri – razlika između verzija
m r2.7.1) (robot Dodaje: eu:Mairu |
m r2.7.1) (robot Dodaje: oc:Moros |
||
Red 58: | Red 58: | ||
[[nn:Maurarar]] |
[[nn:Maurarar]] |
||
[[no:Maurere]] |
[[no:Maurere]] |
||
[[oc:Moros]] |
|||
[[pl:Maurowie]] |
[[pl:Maurowie]] |
||
[[pt:Mouros]] |
[[pt:Mouros]] |
Verzija na datum 24 januar 2012 u 21:29
Imenom Mauri ili Maures danas se nazivaju islamizirani stanovnici sjeverozapadne Afrike, većinom nomadski stočari. Od njih potiče ime države Mauritanije, čije sjeverne dijelove nastanjuju. Dijele se na niz plemena: Trarza, Brakna, Adrar, Abakak idr.
Antički Mauri
U antičko doba, Mauri je bilo ime jednog od berberskih plemena, koje je nastavalo, približno, područja današnjeg Maroka i Alžira. Prema njima je dobila ime rimska provincija Mauritanija.
U srednjem vijeku, naziv "Mauri" ili Mori primjenjuje se na narod koji je nastao miješanjem antičkih Maura s Kartažanima, Rimljanima, Vandalima i Arapima. U doba arapskih osvajanja, krajem VII. st.n.e, brzo prelaze na islam. Većina tog povijesnog naroda u tijeku slijedećih stoljeća apsorbirani su u arapsku naciju.
Mauri na Pirinejskom poluotoku
Početkom VIII. st. Mauri prelaze na Pirinejski poluotok i ruše državu Vizigota. Osvajaju gotovo cijeli poluotok i zasnivaju visoku kulturu, koja opstaje tijekom slijedećih osam stoljeća. Vidi: Pirinejski poluotok - Povijest.
Kršćani sve islamske doseljenike nazivaju moriski (španjolski: morisco).
Nakon uspjeha kršćanske rekonkviste, koja završava osvajanjem Granade godine 1492, većina moriska protjerana je u sjevernu Afriku. Ostali pod pritiskom prihvaćaju kršćanstvo, ali potajice često zadržavaju svoju vjeru i običaje. Zbog toga su izloženi bijesu puka i progonu španjolske inkvizicije.
Na njih se, kao i na pokrštene Židove, primjenjivao pogrdan naziv Marani (možda prema španjolskom marranos: gadovi, svinje).
Vidi i članak Maurska umjetnost
U pisanju ovoga članka uglavnom je korištena Opća enciklopedija JLZ, sv. 5, Zagreb: 1979.