Badem – razlika između verzija
m Bot: Adding {{Commonscat|Almonds}} |
m r2.7.2+) (robot Dodaje: kn:ಬಾದಾಮಿ (ಪದಾರ್ಥ) Uklanja: sh:Бадем |
||
Red 83: | Red 83: | ||
[[ka:ნუში]] |
[[ka:ნუში]] |
||
[[kk:Бадам жаңғағы]] |
[[kk:Бадам жаңғағы]] |
||
[[kn:ಬಾದಾಮಿ (ಪದಾರ್ಥ)]] |
|||
[[ko:아몬드]] |
[[ko:아몬드]] |
||
[[ks:بادام]] |
[[ks:بادام]] |
||
Red 108: | Red 109: | ||
[[scn:Prunus dulcis]] |
[[scn:Prunus dulcis]] |
||
[[sco:Awmond]] |
[[sco:Awmond]] |
||
[[sh:Бадем]] |
|||
[[simple:Almond]] |
[[simple:Almond]] |
||
[[sk:Mandľa obyčajná]] |
[[sk:Mandľa obyčajná]] |
Verzija na datum 3 januar 2012 u 18:56
Badem | |
---|---|
Cvijet badema | |
Naučna klasifikacija | |
Carstvo: | Biljke |
Divizija: | Magnoliophyta |
Razred: | Magnoliopsida |
Red: | Rosales |
Porodica: | Rosaceae |
Potporodica: | Prunoideae |
Rod: | Prunus |
Podrod: | amygdalus |
Badem (Prunus amygdalus) je biljka iz porodice ruža (Rosaceae). Biljka je drvenasta (dosegne visinu 4-9 m) s bijelo-ružičastim cvjetovima i koštuničavim plodovima. Potječe s Bliskog Istoka, gdje je kultiviran još u starom vijeku (3000-2000 g. p.K.) i raširen po cijelom Sredozemlju. Postoje dvije osnovne podvrste: gorki badem (koristi se u alternativnoj medicini) i slatki badem (koristi se za prehranu, posebno kod izrade kolača).
Opis
Drvo je visoko oko 4 metra. Listovi su dugi i šiljasti. Cvijetovi su ružičaste boje. Plod je dugoljasta koštica s jednom, rjedje dvije sjemenke, prevučene smedjom kožom koja u toploj vodi omekša i lako se skida s jezgre sastavljene od dviju uljastih, plosnatih i mesnatih supki. Bere se potkraj ljeta, kad sjeme potpuno dozre.
Koristi
Od bademovih cvijetova i ljuski se pravi čaj. Od badema se često pripravljaju sredstva protiv glista, te kupke za ruke i noge. Također se od badema pravi i bademovo mlijeko.
Ljekovitost
Gorki badem sadrži cijanovodičnu kiselinu, vrlo jaki otrov, te se zabranjuje svaki pokušaj da se koristi oralnim putem. U vanjskoj upotrebi, pripremljen u obliku vrućih obloga i kupki, ublažuje bol, naročito migrenu, bolove bubrega i jetre, reumu i žgaravicu.
Tijesto koje dobijamo od ovog voća služi kao dobar sapun za osobe s osjetljivom kožom i izvrstan prirodni dezodorans, daleko bolji i zdraviji od vještačkih sprejeva.
Od slatkog badema koriste se plod (ljuska i sjemenka), listovi i kora. Listovi i ljuske podstiču rad jetre i smiruju kašalj, a kora osim toga služi i kao sredstvo protiv crijevnih parazita, povišene tjelesne temperature, a pospješuje i izlučivanje mokraće.
Slatki badem teže podnose osobe s osjetljivim želucem, ali drugi će u njemu naći pravi koncentrat energije.
Od ovog se voća proizvodi bademov sirup, te bademovo ulje. Ono se prodaje u ljekarnama, a to je blijedožuta tekućina, ugodna okusa, koja ublažuje lake upale probavnog sistema, dosta uspješno suzbija bronhitis i smetnje u mokraćnom sustavu, a posebno ga preporučuju djeci protiv glista, pripremljenog u uvarku od cvjetova bijelog sljeza i maka, s malo meda i jednim žumancetom.
U vanjskoj primjeni, ulje od slatkih badema korisno je protiv svrbeža, opekotina, crvenog vjetra, te površinskih upala.