Čandrasekarova granica – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
sa sr.wiki
 
sa sr.wiki
 
Red 1: Red 1:
'''Čandrasekar|Čandrasekarova granica''' ili '''Čandrasekarov limit''' ([[engleski|eng.]] ''Chandrasekhar limit'') jeste konstanta u [[Astrofizika|astrofizici]] i uobičajeno iznosi 1.4 [[Masa|mase]] [[Sunce|Sunca]]. Vrednost ove konstante varira zavisno od uzetih aproksimacija, a vrednost koju je računao [[ Subramanijan Čandrasekar‎|Čandrasekar]] iznosi:
'''Čandrasekarova granica''' ili '''Čandrasekarov limit''' ([[engleski|eng.]] ''Chandrasekhar limit'') jeste konstanta u [[Astrofizika|astrofizici]] i uobičajeno iznosi 1.4 [[Masa|mase]] [[Sunce|Sunca]]. Vrednost ove konstante varira zavisno od uzetih aproksimacija, a vrednost koju je računao [[ Subramanijan Čandrasekar‎|Čandrasekar]] iznosi:


::::::::::<math>\frac{\omega_3^0 \sqrt{3\pi}}{2}\left (\frac{\hbar c}{G}\right )^{3/2}\frac{1}{(\mu_e m_H)^2}.</math>
::::::::::<math>\frac{\omega_3^0 \sqrt{3\pi}}{2}\left (\frac{\hbar c}{G}\right )^{3/2}\frac{1}{(\mu_e m_H)^2}.</math>

Aktualna verzija na datum 23 februar 2015 u 16:56

Čandrasekarova granica ili Čandrasekarov limit (eng. Chandrasekhar limit) jeste konstanta u astrofizici i uobičajeno iznosi 1.4 mase Sunca. Vrednost ove konstante varira zavisno od uzetih aproksimacija, a vrednost koju je računao Čandrasekar iznosi:

gde je μe prosečna molekularna težina elektrona, masa atoma vodonika, broj Pi, konstanta povezana sa rešenjem Lejn-Emden jednačine, Plankova konstanta, c brzina svetlosti, G ili γ gravitaciona konstanta.

Čandrasekarov limit izuzetno je bitan u evoluciji jedne zvezde. Naime, ukoliko je masa zvezde manja od Čandarsekarovog limita u trenutku kada zvezda potroši sve nuklearno gorivo, odnosno onda kada nema više vodonika u jezgru, a nema dovoljno energije da započne fuziju iz helijuma, tada zvezda počinje da kolapsira pod uticajem gravitacione sile. Na kraju nastaje beli patuljak. Ukoliko je masa zvezde veća od Čandarsekarovog limita, a manja od 3 mase Sunca, isprva nastaje crveni džin, a kada počne gravitacioni kolaps nastaju nova ili supernova. Gravitacionom kolapsu zvezda masa većih od tri mase Sunca prethodi eksplozija supernove. Na kraju evolucije, zvezde srednjih masa postaju neutronske zvezde, pri većim masama, nastaje crna rupa.

Vidi još[uredi | uredi kod]

Zvezda