Dijagnostika – razlika između verzija
m robot Removing: pt, it, pl, de, en, ar, id, fr, ja, ru, ur, ia, sv, ca, no, nl, he, zh, ms, eo, fi, da, uk, cs, et, bg, ro, sk, eu, ta, hi, als, nn |
|||
Red 67: | Red 67: | ||
[[Kategorija:Medicinska dijagnostika]] |
[[Kategorija:Medicinska dijagnostika]] |
||
[[als:Diagnostik]] |
|||
[[ar:تشخيص]] |
|||
[[bg:Диагноза]] |
|||
[[ca:Diagnosi]] |
|||
[[cs:Diagnóza (medicína)]] |
|||
[[da:Diagnose]] |
|||
[[de:Diagnose]] |
|||
[[en:Medical diagnosis]] |
|||
[[eo:Diagnozo]] |
|||
[[es:Diagnóstico]] |
[[es:Diagnóstico]] |
||
[[et:Diagnoos]] |
|||
[[eu:Diagnostiko]] |
|||
[[fi:Lääketieteellinen diagnoosi]] |
|||
[[fr:Diagnostic (médecine)]] |
|||
[[he:אבחנה]] |
|||
[[hi:निदान]] |
|||
[[hr:Dijagnostika]] |
[[hr:Dijagnostika]] |
||
[[ia:Diagnose]] |
|||
[[id:Diagnosis]] |
|||
[[it:Diagnosi]] |
|||
[[ja:診断]] |
|||
[[ms:Diagnosis]] |
|||
[[nl:Diagnose]] |
|||
[[nn:Diagnose]] |
|||
[[no:Diagnose]] |
|||
[[pl:Diagnoza (medycyna)]] |
|||
[[pt:Diagnóstico (medicina)]] |
|||
[[ro:Diagnostic medical]] |
|||
[[ru:Диагноз]] |
|||
[[sr:Dijagnostika]] |
[[sr:Dijagnostika]] |
||
[[simple:Diagnosis]] |
[[simple:Diagnosis]] |
||
[[sk:Diagnóza]] |
|||
[[sv:Medicinsk diagnostik]] |
|||
[[ta:அறுதியிடல்]] |
|||
[[uk:Діагноз]] |
|||
[[ur:تشخیص]] |
|||
[[zh:诊断]] |
Verzija na datum 26 juli 2011 u 13:12
Dijagnostika (dijagnoza, διαγνοσισ, grč.) je postupak kojim se definira bolest ili patološko stanje, odnosno proces koji vodi do dijagnoze bolesti. U tom procesu liječnik se rukovodi simptomima i znakovima bolesti. Pod simptomima se podrazumijevaju tegobe koje sam bolesnik primjećuje, dok znakove bolesti liječnik uočava na pacijentu.
Proces dijagnostike se sastoji od:
- anamneze,
- fizikalnog pregleda i
- ostalih dijagnostičkih metoda.
Anamneza
Anamneza (grč. mnesis – sjećanje) je ciljani razgovor, kojim liječnik iz pacijentovog iskaza saznaje ono što je bitno za postavljanje dijagnoze. Anamneza se sastoji iz:
- Anamnesis morbi (lat. morbus – bolest) - zapažanja samog pacijenta od trenutka kada je bolest počela da ga muči do trenutka pregleda;
- Anamnesis familliae (obiteljska povijest bolesti) bolesti od kojih su bolovali članovi obitelji bolesnika
- Anamnesis vitae (lat. vita) - život) - sjećanje na druge bolesti od kojih je bolesnik bolovao ili eventualno još boluje u životu.
Nekad zbog prirode bolesti nije moguća komunikacija sa bolesnikom (nesvijest, malodobnost, duševne bolesti itd), pa se anamneza uzima od trećeg lica (rodbina, staratelj) i tako uzeta anamneza se zove heteroanamneza (grč. heteros}} - drugi).
Fizikalni pregled
Fizikalni pregled je prikupljanje informacija o stanju zdravlja bolesnika čulima liječnika. Prilikom fizikalnog pregleda koriste se samo najosnovniji medicinski instrumenti: fonendoskop, manometar, neurološki čekić, stetoskop, povećalo itd.
Načini fizikalnog pregleda su:
- inspekcija - pregled gledanjem;
- auskultacija – slušanje, osluškivanje;
- perkusija - lupkanje. Lupkanjem određenih dijelova tijela bolesnika proizvode se različiti zvukovi ili pokreti tijela na osnovu kojih se donosi određeni zaključak;
- palpacija - pipanje.
Ovo su osnovne metode. Postoji čitava paleta kombiniranih metoda i „trikova“ zbog kojih, i pored napredovanja nauke i tehnike, fizikalni pregled liječnika i dalje čini osnovnu dijagnostičku metodu. Iako se u literaturi ne navodi kao posebna metoda, čulo mirisa je itekako važno u postavljanju dijagnoze. Neki liječnici smatraju da je intuicija poseban oblik mišljenja koji se stiče iskustvom i koji dovodi do dijagnoze bez jasnog uzročno posljedičnog niza u misaonom procesu.
Ostale dijagnostičke metode
Ostale dijagnostičke metode počinju dobijati na značaju u 20. stoljeću, naglim razvojem kemije, fizike i tehničkih nauka, i danas predstavljaju neodvojivi dio procesa dijagnostike većine bolesti i patoloških stanja. Primjeri:
- endoskopija i sl.