Slobodni softver – razlika između verzija
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 1: | Red 1: | ||
'''Slobodni softver''' je stvar slobode, a ne cijene. Za razumijevanje tog pojma, trebate shvatiti "slobodni" u smislu "sloboda govora", a ne u smislu "slobodno (besplatno) pivo". |
|||
===Definicija slobodnog softvera=== |
|||
== |
== Slobode == |
||
#Za izvornu verziju definicije slobodnog softvera pogledajte [http://www.gnu.org/philosophy/free-sw.html/ stranicu na projektu Gnu] (na engleskom). |
|||
#Članak nije gotov. --[[Korisnik:Miloš|Miloš]] 22:00, 21 Avg 2004 (CEST) |
|||
#Napisao sam članak o [[Mozilla_Firefox|Firefox]] slobodnom veb čitaču. Nisam siguran kako tačno da to ubacim ovde, zato prepuštam tebi - [[Korisnik:Alek|Alek]] |
|||
Slobodni softver ukazuje na slobodu korisnika da pokreće, presnimava, distribuira, proučava, mijenja i poboljšava softver. Još određenije, ukazuje na četiri vrste sloboda za korisnike softvera: |
|||
===Ogg Vorbis=== |
|||
[[Ogg]] je format pakovanja zvuka |
|||
* Sloboda pokretanja programa, u bilo koje svrhe (sloboda 0). |
|||
* Sloboda proučavanja rada programa, i prilagodbe istog vašim potrebama (sloboda 1). Pristup izvornom kodu je preduvjet za to. |
|||
* Sloboda distribuiranja presnimaka, da biste mogli pomoći svomu bližnjemu (sloboda 2). |
|||
* Sloboda poboljšavanja programa i ustupanje vaših poboljšaka javnosti, za blagodat cijele zajednice (sloboda 3). Pristup izvornom kodu je preduvjet za to. |
|||
Program je slobodni softver ako korisnici istog imaju sve te slobode. Prema tome, možete slobodno distribuirati presnimke, s preinakama ili bez njih, bez naplate ili s naplatom troškova distribucije, svakome svugdje. Biti slobodnim činiti sve to znači (između ostalog) da ne morate tražiti dopuštenje ni platiti za njega. |
|||
== Primjeri == |
|||
* autor programa može dati svoj kôd javnosti na uporabu, takav kôd nazivamo [[Otvoreni kod|otvorenim kodom]] (eng. ''open source''). Prevođenje izvornog koda u strojni jezik pravo je korisnika |
|||
* autor koda može dati javnosti osim izvornog koda i prevedeni kod za jednu (ili više) hardverskih platformi/operacijskih sustava |
|||
* autor može dati kod javnosti besplatno na korištenje, a može naplaćivati prevedene programe koje je on sam preveo (primjer je Xchat [[IRC]] klijent, koji ima otvoreni kod, izvršna inačica za [[linux]] je također besplatna, dok inačica za [[Windows]] OS se naplaćuje. No kako je izvorni kod besplatan, postoje na [[Internet]]u i neslužbene inačice za Windows-e, koje su besplatne za korištenje.) |
|||
* autor (ili druge osobe/tvrtke) mogu naplaćivati medij, odnosno tiskane upute/priručnike na kome distribuiraju programe/izvorni kod slobodnog softvera, odnosno koji se prodaju zajedno u paketu |
|||
== Poveznice == |
|||
*[[Richard Stallman]] |
|||
*[[GNU]] |
|||
*[[GNU/Linux]] (GNU + [[Linux|Linux kernel]]) |
|||
===Srodni članci=== |
|||
[[kuće slobodnog softvera]] |
|||
===Strane na Internetu=== |
|||
[http://www.php.net PHP] |
|||
[http://www.mysql.com MySQL] |
|||
[http://www.apache.org Apache] |
|||
[[Category:Računarstvo]] |
[[Category:Računarstvo]] |
||
[[Category:Slobodni softver]] |
|||
<!-- iterwiki --> |
|||
[[ar:برامج حرة]] |
|||
⚫ | |||
[[ar:برامج حرة]] |
|||
⚫ | |||
[[cs:Svobodný software]] |
[[cs:Svobodný software]] |
||
[[da:Fri software]] |
[[da:Fri software]] |
||
[[de:Freie Software]] |
[[de:Freie Software]] |
||
[[en:Free software]] |
[[en:Free software]] |
||
[[eo:Libera programaro]] |
[[eo:Libera programaro]] |
||
[[es:Software libre]] |
[[es:Software libre]] |
||
[[fa:نرم‌افزارهای آزاد]] |
|||
[[fi:Vapaa ohjelmisto]] |
[[fi:Vapaa ohjelmisto]] |
||
[[fr:Logiciel libre]] |
[[fr:Logiciel libre]] |
||
[[he:תוכנה חופשית]] |
|||
[[he:תוכנה חופשית]] |
|||
[[ |
[[hu:Szabad szoftver]] |
||
[[ |
[[ia:Software libere]] |
||
[[ |
[[id:Perangkat lunak bebas]] |
||
[[ |
[[it:Software libero]] |
||
[[ja:フリーソフトウェア]] |
|||
⚫ | |||
[[ko:자유 소프트웨어]] |
|||
[[is:Frjáls hugbúnaður]] |
|||
⚫ | |||
[[ja:フリーソフトウェア]] |
|||
[[nl:Vrije software]] |
|||
[[ko:자유 소프트웨어]] |
|||
[[no:Fri programvare]] |
|||
⚫ | |||
[[ |
[[pl:Wolne oprogramowanie]] |
||
[[ |
[[pt:Software livre]] |
||
⚫ | |||
[[pl:Wolne oprogramowanie]] |
|||
[[ru:Свободное программное обеспечение]] |
|||
[[pt:Software livre]] |
|||
[[ |
[[sl:prosto programje]] |
||
[[sv:Fri programvara]] |
|||
[[ru:Свободное программное обеспечение]] |
|||
[[ |
[[tr:Özgür yazılım]] |
||
[[ |
[[zh:自由软件]] |
||
[[tr:Özgür yazılım]] |
|||
[[zh:自由软件]] |
Verzija na datum 30 septembar 2005 u 02:20
Slobodni softver je stvar slobode, a ne cijene. Za razumijevanje tog pojma, trebate shvatiti "slobodni" u smislu "sloboda govora", a ne u smislu "slobodno (besplatno) pivo".
Slobode
Slobodni softver ukazuje na slobodu korisnika da pokreće, presnimava, distribuira, proučava, mijenja i poboljšava softver. Još određenije, ukazuje na četiri vrste sloboda za korisnike softvera:
- Sloboda pokretanja programa, u bilo koje svrhe (sloboda 0).
- Sloboda proučavanja rada programa, i prilagodbe istog vašim potrebama (sloboda 1). Pristup izvornom kodu je preduvjet za to.
- Sloboda distribuiranja presnimaka, da biste mogli pomoći svomu bližnjemu (sloboda 2).
- Sloboda poboljšavanja programa i ustupanje vaših poboljšaka javnosti, za blagodat cijele zajednice (sloboda 3). Pristup izvornom kodu je preduvjet za to.
Program je slobodni softver ako korisnici istog imaju sve te slobode. Prema tome, možete slobodno distribuirati presnimke, s preinakama ili bez njih, bez naplate ili s naplatom troškova distribucije, svakome svugdje. Biti slobodnim činiti sve to znači (između ostalog) da ne morate tražiti dopuštenje ni platiti za njega.
Primjeri
- autor programa može dati svoj kôd javnosti na uporabu, takav kôd nazivamo otvorenim kodom (eng. open source). Prevođenje izvornog koda u strojni jezik pravo je korisnika
- autor koda može dati javnosti osim izvornog koda i prevedeni kod za jednu (ili više) hardverskih platformi/operacijskih sustava
- autor može dati kod javnosti besplatno na korištenje, a može naplaćivati prevedene programe koje je on sam preveo (primjer je Xchat IRC klijent, koji ima otvoreni kod, izvršna inačica za linux je također besplatna, dok inačica za Windows OS se naplaćuje. No kako je izvorni kod besplatan, postoje na Internetu i neslužbene inačice za Windows-e, koje su besplatne za korištenje.)
- autor (ili druge osobe/tvrtke) mogu naplaćivati medij, odnosno tiskane upute/priručnike na kome distribuiraju programe/izvorni kod slobodnog softvera, odnosno koji se prodaju zajedno u paketu
Poveznice
- Richard Stallman
- GNU
- GNU/Linux (GNU + Linux kernel)