Sinaj – razlika između verzija
m robot Dodaje: be-x-old:Сынайская паўвыспа |
m r2.5.2) (robot Dodaje: so:Siinaa |
||
Red 79: | Red 79: | ||
[[sk:Sinajský polostrov]] |
[[sk:Sinajský polostrov]] |
||
[[sl:Sinaj]] |
[[sl:Sinaj]] |
||
[[so:Siinaa]] |
|||
[[sr:Синајско полуострво]] |
[[sr:Синајско полуострво]] |
||
[[sv:Sinaihalvön]] |
[[sv:Sinaihalvön]] |
Verzija na datum 4 decembar 2010 u 08:57
Sinajsko poluostrvo je poluostrvo trouglastog oblika u severnom delu Crvenog mora, deo Azijskog kontinenta površine oko 60.000 kvadratnih kilometara, stanovnika oko 200.000 (uglavnom Beduini).
Glavna mesta su El Ariš na Sredozemnom i El Tor na Crvenom moru. Na poluostrvu se nalazi pustinjska visoravan, najviši deo je Sinajska gora (Džebel Katerina na 2.641 m), a u severnom delu se nalazi Sinajska pustinja, koja se na severoistoku nastavlja u pustinju Negeb u Izraelu. Stanovništvo se uglavnom bavi nomadskim stočarstvom
Klima
Sinajsko poluostrvo ima uglavnom vrelu i suvu klimu sa manje od 100 milimetara padavina godišnje.
Rudno bogatstvo
Rudna bogatstva na ovom poluostrvu uključuju naftu, gvozdenu i manganovu rudu.
Istorija
U Prvom svetskom ratu na poluostrvu su vođene velike borbe između Saveznika i Turaka, koji su oblast evakuisali početkom 1917. godine.
U Drugom svetskom ratu u vrhu Sueckog zaliva bilo je organizovano (1944) prihvatilište i logor za ranjenike NOV i izbeglice u El-Šatu.
U toku napada Izraela, Velike Britanije i Francuske na Egipat od 29. oktobra do 5. novembra 1956. godine na poluostrvu su vođene velike borbe. U ratu koji je Izrael vodio protiv UAR, Jordana i Sirije u julu 1967. izraelske trupe su osvojile celo Sinajsko poluostrvo do istočne obale Sueckog kanala. Danas Sinajsko poluostrvo pripada Egiptu.
-
Sinajske planine
-
Egipatsko-izraelska granica
-
Obala Crvenog mora