Stih – razlika između verzija
m robot kozmetičke promjene |
|||
| Red 3: | Red 3: | ||
Stih kao ritmička cjelina znači da na temelju prirodnog govora autor stvara novi, originalni ritam koji u pjesmi postaje nositelj dodatnog značenja. Zvukovna je cjelina jer ga karakterizira posebna zvukovna organizacija utemeljena na sugestivnom zvučanju pojedinih glasova i rimi. Sintatička je cjelina jer poredak [[riječ]]i unutar stiha nikada nije slučajan, jer pjesma time dobija dodatno značenje. Što se značenja tiče, osim značenja samih riječi, stih kao cjelina sadrži i sva dodatna značenja postignuta ritmom, zvukovnom [[organizacija|organizacijom]] i poretkom riječi. |
Stih kao ritmička cjelina znači da na temelju prirodnog govora autor stvara novi, originalni ritam koji u pjesmi postaje nositelj dodatnog značenja. Zvukovna je cjelina jer ga karakterizira posebna zvukovna organizacija utemeljena na sugestivnom zvučanju pojedinih glasova i rimi. Sintatička je cjelina jer poredak [[riječ]]i unutar stiha nikada nije slučajan, jer pjesma time dobija dodatno značenje. Što se značenja tiče, osim značenja samih riječi, stih kao cjelina sadrži i sva dodatna značenja postignuta ritmom, zvukovnom [[organizacija|organizacijom]] i poretkom riječi. |
||
==Primjer stiha== |
== Primjer stiha == |
||
{{Citat3|O lijepa, o draga, o slatka slobodo|[[Ivan Gundulić]]|"[[Dubravka (Gundulić)|Dubravka]]"}} |
{{Citat3|O lijepa, o draga, o slatka slobodo|[[Ivan Gundulić]]|"[[Dubravka (Gundulić)|Dubravka]]"}} |
||
{{clear}} |
{{clear}} |
||
==Vrste stihova== |
== Vrste stihova == |
||
Vrsta stiha određuje se prema [[broj]]u slogova. |
Vrsta stiha određuje se prema [[broj]]u slogova. |
||
Pjesma može biti stihična (sastavljena od nanizanih stihova) ili strofična, što znači da su stihovi podijeljeni u [[Strofa|strofe]] (kitice). |
Pjesma može biti stihična (sastavljena od nanizanih stihova) ili strofična, što znači da su stihovi podijeljeni u [[Strofa|strofe]] (kitice). |
||
Postoje i vezani stih koji ima rimu te slobodni stih, stih bez rime. Prva zbirka slobodnih stihova u [[hrvatska književnost|hrvatskoj književnosti]] bila je [[Preobraženja]] [[Antun Branko Šimić|Antuna Branka Šimića]] objavljena [[godina|1920.]] |
Postoje i vezani stih koji ima rimu te slobodni stih, stih bez rime. Prva zbirka slobodnih stihova u [[hrvatska književnost|hrvatskoj književnosti]] bila je [[Preobraženja]] [[Antun Branko Šimić|Antuna Branka Šimića]] objavljena [[godina|1920.godine]]. |
||
| Red 32: | Red 32: | ||
== Vidi još == |
== Vidi još == |
||
*[[Lirika]] |
* [[Lirika]] |
||
*[[Simetrični osmerac]] |
* [[Simetrični osmerac]] |
||
*[[Stih bugarštice]] |
* [[Stih bugarštice]] |
||
*[[Simetrični deseterac]] |
* [[Simetrični deseterac]] |
||
{{Mrva-knjiž}} |
{{Mrva-knjiž}} |
||
Verzija na datum 24 juni 2014 u 21:18
Stih je ritmička, zvukovna, sintatička i značenjska cjelina. Definira se kao redak u metričkoj kompoziciji, npr. pjesmi.
Stih kao ritmička cjelina znači da na temelju prirodnog govora autor stvara novi, originalni ritam koji u pjesmi postaje nositelj dodatnog značenja. Zvukovna je cjelina jer ga karakterizira posebna zvukovna organizacija utemeljena na sugestivnom zvučanju pojedinih glasova i rimi. Sintatička je cjelina jer poredak riječi unutar stiha nikada nije slučajan, jer pjesma time dobija dodatno značenje. Što se značenja tiče, osim značenja samih riječi, stih kao cjelina sadrži i sva dodatna značenja postignuta ritmom, zvukovnom organizacijom i poretkom riječi.
Primjer stiha
Vrste stihova
Vrsta stiha određuje se prema broju slogova. Pjesma može biti stihična (sastavljena od nanizanih stihova) ili strofična, što znači da su stihovi podijeljeni u strofe (kitice). Postoje i vezani stih koji ima rimu te slobodni stih, stih bez rime. Prva zbirka slobodnih stihova u hrvatskoj književnosti bila je Preobraženja Antuna Branka Šimića objavljena 1920.godine.
Primjer epskog deseterca
Stari Vujadin
Đevojka je svoje oči klela:
Čarne oči,da bi ne gledale!
Sve gledaste,danas ne viđeste
će prođoše Turci Lijevljani,
provedoše iz gore hajduke:
Vujadina sa obadva sina...
