Arktički ocean – razlika između verzija
m robot Dodaje: yo:Òkun Árktìkì |
m robot Mijenja: hy:Հյուսիսային Սառուցյալ օվկիանոս; kozmetičke promjene |
||
| Red 3: | Red 3: | ||
'''Arktički ocean''', '''Arktički okean''' ili '''Sjeverno ledeno more''' je najmanji i najplići od svih pet svjetskih oceana. Neki oceanografi ga nazivaju jednim od sredozemnih mora [[Atlantik|Atlantskog oceana]]. |
'''Arktički ocean''', '''Arktički okean''' ili '''Sjeverno ledeno more''' je najmanji i najplići od svih pet svjetskih oceana. Neki oceanografi ga nazivaju jednim od sredozemnih mora [[Atlantik|Atlantskog oceana]]. |
||
Pokriva 14,090.000 km² i gotovo sa svih strana je okružen kopnom - [[Eurazija|Eurazijom]], [[Sjeverna Amerika|Sjevernom Amerikom]], [[Grenland |
Pokriva 14,090.000 km² i gotovo sa svih strana je okružen kopnom - [[Eurazija|Eurazijom]], [[Sjeverna Amerika|Sjevernom Amerikom]], [[Grenland]]om i velikim brojem otoka. Uključuje [[Baffinov zaljev]], [[Barentsovo more]], [[Beaufortovo more]], [[Chukchi more]], [[Istočno sibirsko more]], [[Grenlandsko more]], [[Hudsonov zaljev]], [[Hudsonov prolaz]], [[Kara more]], [[Laptevo more]], [[Bijelo more]] i druga mora. S [[Pacifik|Tihim oceanom]] je povezan preko [[Beringov prolaz|Beringovog prolaza]], a s Atlantikom preko Grenlandskog mora. |
||
| Red 14: | Red 14: | ||
Osim toga, uz njegov rub nalaze se i sljedeći [[Otok|otoci]] ili [[otočje|grupe otoka]]: [[Otok Banks]], [[Otoci kraljice Elizabete]], [[Otok Ellesmere]], [[Grenland]], [[Island]], [[Svalbard]], [[Kolgujev]], [[Zemlja Franje Josipa]], [[Novaja Zemlja]], [[Severnaja Zemlja]], [[Novosibirski otoci]] i [[Wrangelov otok]]. |
Osim toga, uz njegov rub nalaze se i sljedeći [[Otok|otoci]] ili [[otočje|grupe otoka]]: [[Otok Banks]], [[Otoci kraljice Elizabete]], [[Otok Ellesmere]], [[Grenland]], [[Island]], [[Svalbard]], [[Kolgujev]], [[Zemlja Franje Josipa]], [[Novaja Zemlja]], [[Severnaja Zemlja]], [[Novosibirski otoci]] i [[Wrangelov otok]]. |
||
==Sjeverni pol== |
== Sjeverni pol == |
||
Unutar Arktičkog oceana odnosno na njegovim otocima leže [[polovi sjeverne polutke|4 pola sjeverne polutke]] ([[Sjeverni pol]]). |
Unutar Arktičkog oceana odnosno na njegovim otocima leže [[polovi sjeverne polutke|4 pola sjeverne polutke]] ([[Sjeverni pol]]). |
||
==Morsko dno== |
== Morsko dno == |
||
U ''Arktičkom oceanu'' odnosno na njegovom [[Morsko dno|dnu]] nalaze se [[Prag (morski)| |
U ''Arktičkom oceanu'' odnosno na njegovom [[Morsko dno|dnu]] nalaze se [[Prag (morski)|pragovi]], [[Dubokomorski bazen|duboki bazeni]] i jedna [[morska udubina]] . |
||
U ''pragove'' spadaju <!-- dodat wikipov na pragove i bazene? --> Flečerov greben, Gakelski greben, Lomonosovljev-(Harisov)-prag, Istočnosibirski prag i Čukčenski prag. U Arktiku postoje tri duboka bazena: Euroazijski (u kojem je i udubina s najvećom dubinom Antarktika od 5.449 m) bazen, Kanadski bazen (s dubinom do 4.994 m) i Centralnoarktički bazen (s dubinom do 3.290 m). |
U ''pragove'' spadaju <!-- dodat wikipov na pragove i bazene? --> Flečerov greben, Gakelski greben, Lomonosovljev-(Harisov)-prag, Istočnosibirski prag i Čukčenski prag. U Arktiku postoje tri duboka bazena: Euroazijski (u kojem je i udubina s najvećom dubinom Antarktika od 5.449 m) bazen, Kanadski bazen (s dubinom do 4.994 m) i Centralnoarktički bazen (s dubinom do 3.290 m). |
||
==Pritoci== |
== Pritoci == |
||
Najvažniji azijski pritoci su [[Ob]], [[Jenisej]], [[Lena]] i [[Kolima]] a u Sjevernoj Americi to je [[Mackenzie]]. |
Najvažniji azijski pritoci su [[Ob]], [[Jenisej]], [[Lena]] i [[Kolima]] a u Sjevernoj Americi to je [[Mackenzie]]. |
||
[[Kategorija:Arktik]] |
[[Kategorija:Arktik]] |
||
[[Kategorija: |
[[Kategorija:Oceani]] |
||
{{Link FA|af}} |
{{Link FA|af}} |
||
| Red 80: | Red 80: | ||
[[ht:Aktik]] |
[[ht:Aktik]] |
||
[[hu:Jeges-tenger]] |
[[hu:Jeges-tenger]] |
||
[[hy:Հյուսիսային |
[[hy:Հյուսիսային Սառուցյալ օվկիանոս]] |
||
[[ia:Oceano Arctic]] |
[[ia:Oceano Arctic]] |
||
[[id:Samudra Arktik]] |
[[id:Samudra Arktik]] |
||
Verzija na datum 10 januar 2010 u 15:03
Arktički ocean, Arktički okean ili Sjeverno ledeno more je najmanji i najplići od svih pet svjetskih oceana. Neki oceanografi ga nazivaju jednim od sredozemnih mora Atlantskog oceana.
Pokriva 14,090.000 km² i gotovo sa svih strana je okružen kopnom - Eurazijom, Sjevernom Amerikom, Grenlandom i velikim brojem otoka. Uključuje Baffinov zaljev, Barentsovo more, Beaufortovo more, Chukchi more, Istočno sibirsko more, Grenlandsko more, Hudsonov zaljev, Hudsonov prolaz, Kara more, Laptevo more, Bijelo more i druga mora. S Tihim oceanom je povezan preko Beringovog prolaza, a s Atlantikom preko Grenlandskog mora.
Države koje ga okružuju
Na Arktik izlaze najsjeverniji dijelovi država ili njihovi dijelovi : Aljaska (SAD), Kanada, Grenland (Danska), Island, Norveška i Rusija.
Otoci
Osim toga, uz njegov rub nalaze se i sljedeći otoci ili grupe otoka: Otok Banks, Otoci kraljice Elizabete, Otok Ellesmere, Grenland, Island, Svalbard, Kolgujev, Zemlja Franje Josipa, Novaja Zemlja, Severnaja Zemlja, Novosibirski otoci i Wrangelov otok.
Sjeverni pol
Unutar Arktičkog oceana odnosno na njegovim otocima leže 4 pola sjeverne polutke (Sjeverni pol).
Morsko dno
U Arktičkom oceanu odnosno na njegovom dnu nalaze se pragovi, duboki bazeni i jedna morska udubina .
U pragove spadaju Flečerov greben, Gakelski greben, Lomonosovljev-(Harisov)-prag, Istočnosibirski prag i Čukčenski prag. U Arktiku postoje tri duboka bazena: Euroazijski (u kojem je i udubina s najvećom dubinom Antarktika od 5.449 m) bazen, Kanadski bazen (s dubinom do 4.994 m) i Centralnoarktički bazen (s dubinom do 3.290 m).
Pritoci
Najvažniji azijski pritoci su Ob, Jenisej, Lena i Kolima a u Sjevernoj Americi to je Mackenzie.