Semiramidini viseći vrtovi – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
SieBot (razgovor | doprinos)
m robot Mijenja: zh:空中花园
Xqbot (razgovor | doprinos)
Red 10: Red 10:
Novijim arheološkim istraživanjima drevnog grada [[Vavilon]]a u [[Irak]]u otkriveni su temelji kraljevske palate, ostaci lučnih svodova i odličan sistem navodnjavanja u južnom delu palate, kao i masivni zidovi debljine 25 metara za koje se pretpostavlja da su ostaci samih terasa.
Novijim arheološkim istraživanjima drevnog grada [[Vavilon]]a u [[Irak]]u otkriveni su temelji kraljevske palate, ostaci lučnih svodova i odličan sistem navodnjavanja u južnom delu palate, kao i masivni zidovi debljine 25 metara za koje se pretpostavlja da su ostaci samih terasa.


==Spoljašnje veze==
== Spoljašnje veze ==
* [http://ce.eng.usf.edu/pharos/wonders/gardens.html Sedam svetski čuda: Viseći vrtovi Vavilona]
* [http://ce.eng.usf.edu/pharos/wonders/gardens.html Sedam svetski čuda: Viseći vrtovi Vavilona]
* [http://www.gardenvisit.com/got/2/hanging_gardens_babylon.htm Viseći vrtovi Vavilona su možda bili u Ninivi]
* [http://www.gardenvisit.com/got/2/hanging_gardens_babylon.htm Viseći vrtovi Vavilona su možda bili u Ninivi]
Red 17: Red 17:


'''''Napomena'''''
'''''Napomena'''''
*<small>Preuzeto sa internet prezentacije http://www.zvrk.co.yu</small>
* <small>Preuzeto sa internet prezentacije http://www.zvrk.co.yu</small>


[[Kategorija:Sedam svetskih čuda]]
[[Kategorija:Sedam svetskih čuda]]
Red 53: Red 53:
[[it:Giardini pensili di Babilonia]]
[[it:Giardini pensili di Babilonia]]
[[ja:バビロンの空中庭園]]
[[ja:バビロンの空中庭園]]
[[ka:ბაბილონის დაკიდული ბაღები]]
[[ka:ბაბილონის დაკიდებული ბაღები]]
[[ko:바빌론의 공중 정원]]
[[ko:바빌론의 공중 정원]]
[[la:Horti Pendentes Babylonis]]
[[la:Horti Pendentes Babylonis]]

Verzija na datum 21 decembar 2009 u 12:02

Semiramidini vrtovi, prikaz iz 20. veka
Viseći vrtovi, asirski prikaz
Prikaz Visećih vrtova iz 16. veka (slika Martina Hemskerka). U pozadini se vidi Vavilonska kula.

Ostaci visećih vrtova u Vavilonu nalaze se na istočnoj obali reke Eufrat, na oko 50 km južno od Bagdada, u Iraku. Istorija svedoči da je vavilonsko carstvo cvetalo u vreme vladavine čuvenog kralja Hamurabija (1792-1750 g.p.n.e.) Ipak, smatra se da su legendarni viseći vrtovi izgrađeni za vreme vladavine njegovog potomka Nabukodonosora II (604-562. g.p.n.e.) i to po želji njegove supruge koja je bila "dovedena iz Medije i naročito volela planinski pejsaž".

Detaljni opisi visećih vrtova pronađeni su u delima grčkih istoričara Berosa i Diodorusa Sikulusa. U tablicama iz vremena Nabukodonosora, međutim, ni na jednom mestu se ne pominje postojanje visećih vrtova, iako se mogu naći opisi njegove palate i samog grada Vavilona. Sve do 20. veka mnoge misterije vezane za viseće vrtove nisu bile otkrivene - čak se i danas arheolozi bore da prikupe dovoljno dokaza pre nego izvedu konačne zaključke o tačnoj lokaciji vrtova, njihovom sistemu navodnjavanja i njihovom stvarnom izgledu. Neki noviji podaci ukazuju čak i da je vrtove sagradio drugi vladar - Senaherib, i to oko 1000 godina ranije nego što se do sada smatralo.

Detaljne opise vrtova iznose i poznati starogrčki pisci tog doba - Strabo i Filo vizantijski. Evo izvoda iz njihovih dela: "Vrtovi su oblika kvadrata stranice dužine oko četiri pletre (stara mera za dužinu, prim. prev.) Sačinjavaju ih lučni svodovi koji se uzdižu nad popločanim osnovama, a terase su izgrađene stepenasto, jedna nad drugom pod različitim uglovima..."; "U vrtovima se uzgajaju egzotične biljke posađene na same terase, poduprte kamenim stubovima... Potoci vode teku s visina i spuštaju se u slapovima do tla... Oni navodnjavaju sve vrtove, natapajući korenje biljaka i čineći ceo predeo vlažnim i sparnim. Tako je trava stalno zelena, a drveće buja... Ovo umetničko delo kraljevskog luksuza odaje utisak prirodnosti, jer se uticaj čoveka u održavanju ovih vrtova nikada ne vidi."

Novijim arheološkim istraživanjima drevnog grada Vavilona u Iraku otkriveni su temelji kraljevske palate, ostaci lučnih svodova i odličan sistem navodnjavanja u južnom delu palate, kao i masivni zidovi debljine 25 metara za koje se pretpostavlja da su ostaci samih terasa.

Spoljašnje veze

Napomena