Čerkezi – razlika između verzija
mNema sažetka izmjene |
|||
Red 1: | Red 1: | ||
{{For|naselje u opštini Kumanovo|Čerkezi (Makedonija)}} |
{{For|naselje u opštini Kumanovo|Čerkezi (Makedonija)}} |
||
'''Čerkezi''' su [[Kavkaski jezici|kavkaski narod]], koji pretežno živi u [[Turska|Turskoj]], [[Sirija|Siriji]] i [[Rusija|Rusiji]]. U Rusiji, Čerkezi pretežno žive u Republici [[Karačajevo-Čerkezija|Karačajevo-Čerkeziji]], u kojoj čine 10% stanovništva, i u kojoj su treći narod po brojnosti, posle [[Rusi|Rusa]] (42%) i [[Karačajci|Karačajaca]] (31%). Čerkezi su većinom [[islam]]ske veroispovesti, a govore [[Kabardinski jezik|kabardino-čerkeskim jezikom]], koji spada u [[Severozapadnokavkaski jezici|abhasko- |
'''Čerkezi''' ili '''Adigi''' su [[Kavkaski jezici|kavkaski narod]], koji pretežno živi u [[Turska|Turskoj]], [[Sirija|Siriji]] i [[Rusija|Rusiji]]. U Rusiji, Čerkezi pretežno žive u Republici [[Karačajevo-Čerkezija|Karačajevo-Čerkeziji]], u kojoj čine 10% stanovništva, i u kojoj su treći narod po brojnosti, posle [[Rusi|Rusa]] (42%) i [[Karačajci|Karačajaca]] (31%). Čerkezi su većinom [[islam]]ske veroispovesti, a govore [[Kabardinski jezik|kabardino-čerkeskim jezikom]], koji spada u [[Severozapadnokavkaski jezici|abhasko-adigejsku grupu]] [[Severnokavkaski jezici|severnokavkaske porodice jezika]]. |
||
Čerkeza ukupno ima oko 387.000, od toga u [[Turska|Turskoj]] – 213.000, [[Sirija|Siriji]] – 65.000, [[Rusija|Rusiji]] 52.000. |
Čerkeza ukupno ima oko 387.000, od toga u [[Turska|Turskoj]] – 213.000, [[Sirija|Siriji]] – 65.000, [[Rusija|Rusiji]] 52.000. |
||
== Historija Čerkeza == |
== Historija Čerkeza == |
||
⚫ | [[Datoteka:Ethnic dance in Haiphong, Vietnam.jpg|thumb|Čerkezi, ples.]] '''Čerkezi'''.- Narod u srednjem i sjeverozapadnom [[Kavkaz|Kavkazu]], zvani nekada i '''Cirkasijci'''. Sami sebe nazivaju ''Adyge'', ''Adyghe'' i na [[Kosovo i Metohija|Kosovu]] '''Adige''' (=ljudi), ili po drugom tumačenju 'stanovnici obala'. U starijim vremenima bili su poznati i kao Dzihurš (sing. Dzih), te Kosogi ili Kasagi u starim ruskim ljetopisima. Čerkezi se dijele na više grupa i plemena, to su: |
||
⚫ | [[Datoteka:Ethnic dance in Haiphong, Vietnam.jpg|thumb|Čerkezi, ples.]] '''Čerkezi'''.- Narod u srednjem i sjeverozapadnom [[Kavkaz|Kavkazu]], zvani nekada i '''Cirkasijci'''. Sami sebe nazivaju ''Adyge'', ''Adyghe'' i na [[Kosovo i Metohija|Kosovu]] |
||
[[Kabardinci]] u području [[Terek]]a pa do Malke, danas [[Kabardino-Balkarska]]. Dio ovih Kabardinaca živi i na gornjem [[Kuban]]u u [[Čerkeska autonomna oblast|Čerkeskoj autonomnoj oblasti]] i oko [[Armavir]]a. |
[[Kabardinci]] u području [[Terek]]a pa do Malke, danas [[Kabardino-Balkarska]]. Dio ovih Kabardinaca živi i na gornjem [[Kuban]]u u [[Čerkeska autonomna oblast|Čerkeskoj autonomnoj oblasti]] i oko [[Armavir]]a. |
||
Na području [[Adigeja|Adigeje]] razlikuje se više manjih plemena među kojima su [[Abadzehi]], [[Bezlenejci]] (Bezlenejevci), [[Bžeduhi]], [[Natuhajci]] ili Natuhadzi i [[Termigojci]] (Termigojevci). |
Na području [[Adigeja|Adigeje]] razlikuje se više manjih plemena među kojima su [[Abadzehi]], [[Bezlenejci]] (Bezlenejevci), [[Bžeduhi]], [[Natuhajci]] ili Natuhadzi i [[Termigojci]] (Termigojevci). |
||
Red 21: | Red 20: | ||
Čerkezi se ratarstvom bave možda negdje od prve polovice 20. stoljeća, najviše proso; i bez gnojenja. Jela su im od prosene kaše, mesa i riže s raznim umacima i začinima, prevladavaju paprika, luk, češnjak i med i kiselo mlijeko. Vole slatka jela s medom i sušeno ukuhano voće kao kajsije u vinu ili medu. Od pića Čerkezi uživaju u raznim vinima i pivu od prosa, medovini, šerbe i različito pripremljenim sokovima. |
Čerkezi se ratarstvom bave možda negdje od prve polovice 20. stoljeća, najviše proso; i bez gnojenja. Jela su im od prosene kaše, mesa i riže s raznim umacima i začinima, prevladavaju paprika, luk, češnjak i med i kiselo mlijeko. Vole slatka jela s medom i sušeno ukuhano voće kao kajsije u vinu ili medu. Od pića Čerkezi uživaju u raznim vinima i pivu od prosa, medovini, šerbe i različito pripremljenim sokovima. |
||
== Popis plemena (12) |
== Popis plemena (12) == |
||
Abzegh (Abadzeh; [[Abadzehi]]), Şapsuğ (Şapsığ; [[Šapsugi]]), Nadkuac (Natuhay; [[Natuhajci]]), Kabardey ([[Kabardinci]]), Besleney ([[Bezlenejevci]]), [[Mohoş]] (Mahoş), Kemguy (Cemguy, Temirgoy; [[Termigojci]]), [[Hatukay]], Bzeduğ (Bjeduğ; [[Bžeduhi]]), [[Jan]], [[Jane]] i Ubih ([[Ubihi]]). |
Abzegh (Abadzeh; [[Abadzehi]]), Şapsuğ (Şapsığ; [[Šapsugi]]), Nadkuac (Natuhay; [[Natuhajci]]), Kabardey ([[Kabardinci]]), Besleney ([[Bezlenejevci]]), [[Mohoş]] (Mahoş), Kemguy (Cemguy, Temirgoy; [[Termigojci]]), [[Hatukay]], Bzeduğ (Bjeduğ; [[Bžeduhi]]), [[Jan]], [[Jane]] i Ubih ([[Ubihi]]). |
||
== Vidi također == |
== Vidi također == |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
== Vanjske poveznice == |
== Vanjske poveznice == |
Verzija na datum 6 decembar 2020 u 04:25
Čerkezi ili Adigi su kavkaski narod, koji pretežno živi u Turskoj, Siriji i Rusiji. U Rusiji, Čerkezi pretežno žive u Republici Karačajevo-Čerkeziji, u kojoj čine 10% stanovništva, i u kojoj su treći narod po brojnosti, posle Rusa (42%) i Karačajaca (31%). Čerkezi su većinom islamske veroispovesti, a govore kabardino-čerkeskim jezikom, koji spada u abhasko-adigejsku grupu severnokavkaske porodice jezika.
Čerkeza ukupno ima oko 387.000, od toga u Turskoj – 213.000, Siriji – 65.000, Rusiji 52.000.
Historija Čerkeza
Čerkezi.- Narod u srednjem i sjeverozapadnom Kavkazu, zvani nekada i Cirkasijci. Sami sebe nazivaju Adyge, Adyghe i na Kosovu Adige (=ljudi), ili po drugom tumačenju 'stanovnici obala'. U starijim vremenima bili su poznati i kao Dzihurš (sing. Dzih), te Kosogi ili Kasagi u starim ruskim ljetopisima. Čerkezi se dijele na više grupa i plemena, to su:
Kabardinci u području Tereka pa do Malke, danas Kabardino-Balkarska. Dio ovih Kabardinaca živi i na gornjem Kubanu u Čerkeskoj autonomnoj oblasti i oko Armavira. Na području Adigeje razlikuje se više manjih plemena među kojima su Abadzehi, Bezlenejci (Bezlenejevci), Bžeduhi, Natuhajci ili Natuhadzi i Termigojci (Termigojevci). U 13. stoljeću Čerkezi su bili pod vlasti Gruza, tada su i pokršteni. U 15. stoljeću se osamostaljuju pa su neko vrijeme ruski vazali. Kasnije dolaze u neprekidne borbe s Tatarima. U prvoj polovici 19. stoljeća Čerkezi vode žestoke borbe s Rusima koji su ih porazili. 1864., tako se odigralo etničko čišćenje Čerkeza, te je između 700.000 do milion pripadnika te nacije protjerano sa Kavkaza u Tursku.
Turci su pak ove Čerkeze raselili po krajevima u Maloj Aziji, na Balkanu u Bugarskoj, Makedoniji i Srbiji, zatim po Siriji i Palestini. Njihovih potomaka ima još po ovim državama iako se većina povukla nakon turske vladavine nazad u Tursku.
Čerkezi jezično pripadaju sjeverozapadnoj (Jafetidskoj) grani Kavkazaca. Fizički su Čerkezi, kao plemena Šapsugi, Bžeduhi i Natuhadzi, predstavnici pontskog tipa Kavkazaca, subdolihokefalni (duge glave), duga lica, duge brade i tamne kose. Čerkezi su ipak većinom srednjeg rasta, tamnooki i mezokefalni. Za Kabardince koji su bili i pod tatarskim utjecajem, kaže se da su kratkoglavi, vitkog stasa i širokih ramena a po karakteru (iz treće ruke) ratoborni, ponosni, osvetoljubivi i podmukli, skloni razbojništvima i prevari.
U kulturi Čerkeza prevladava stočarstvo i patrijarhat, te nekad razvijenom feudalnom organizacijom.
Ovce, koze, goveda i konji imali su za njih veliku važnost, poznati su kao vrsni jahači. Pčelarstvo im je također značajno, tipične košnice rađene su od pruća i premazane zemljom ili balegom. Kuće su im niske od opeka ili pletera, pokrivene slamom i s velikom strehom. Kuće imaju dvije ili tri prostorije s ognjištem iznad kojega je dimnjak od pletera slično nekadašnjem slavonskom 'odžak'-u.
Čerkezi se ratarstvom bave možda negdje od prve polovice 20. stoljeća, najviše proso; i bez gnojenja. Jela su im od prosene kaše, mesa i riže s raznim umacima i začinima, prevladavaju paprika, luk, češnjak i med i kiselo mlijeko. Vole slatka jela s medom i sušeno ukuhano voće kao kajsije u vinu ili medu. Od pića Čerkezi uživaju u raznim vinima i pivu od prosa, medovini, šerbe i različito pripremljenim sokovima.
Popis plemena (12)
Abzegh (Abadzeh; Abadzehi), Şapsuğ (Şapsığ; Šapsugi), Nadkuac (Natuhay; Natuhajci), Kabardey (Kabardinci), Besleney (Bezlenejevci), Mohoş (Mahoş), Kemguy (Cemguy, Temirgoy; Termigojci), Hatukay, Bzeduğ (Bjeduğ; Bžeduhi), Jan, Jane i Ubih (Ubihi).