Austrijsko Vojvodstvo – razlika između verzija
m Edgar Allan Poe je premjestio stranicu Austrijsko vojvodstvo na Austrijsko Vojvodstvo |
Bot: Menjam datoteku/fajl Austria_coat_of_arms_simple.svg sa Coat_of_arms_of_the_archduchy_of_Austria.svg. |
||
Red 27: | Red 27: | ||
|fusnote = |
|fusnote = |
||
|p1 = [[Markgrofovija Austrija]] |
|p1 = [[Markgrofovija Austrija]] |
||
|flag_p1 = |
|flag_p1 = Coat of arms of the archduchy of Austria.svg |
||
|p2 = |
|p2 = |
||
|flag_p2 = |
|flag_p2 = |
||
Red 36: | Red 36: | ||
|zastava = |
|zastava = |
||
|zastava_tip = |
|zastava_tip = |
||
|grb = |
|grb =Coat of arms of the archduchy of Austria.svg |
||
|grb_i = |
|grb_i = |
||
|grb_tip = Grb |
|grb_tip = Grb |
Verzija na datum 11 septembar 2018 u 13:25
|
Austrijsko vojvodstvo (njemački: Herzogtum Österreich), bilo je jedna od vazalnih domena Svetog Rimskom Carstva od 1156. do 1453.[1]
Karakteristike i historija
Ključni događaj za stvaranje Austrijskog vojvodstva bio privilegium minus (male slobode), dokument koji je izdao car Svetog Rimskog Carstva Friedrich I Barbarossa - 17. septembra 1156. Heinrichu II i njegovoj ženi Theodori i dodjelio im titulu vojvoda.[2] Tim činom se tadašnja Austrija transformirala od tadašnje marke u vojvodstvo i odvojila Bavarskog Vojvodstva. Vojvodski par dobio je pravo da imenuje svoje nasljednike i u slučaju da ga nemaju (libertas affectandi). [2]
Isto tako dobili su pravo da se nijedan sud nemože održati u njihovom vojvodstvu bez njihovog odobrenja. Jedino što je morao poštovati u odnosu da dotadašnje vazalne vladare bilo je da mora prisustvovati dijetama u Bavarskoj i u slučaju rata uskočiti u pomoć susjedima.[2]
Prava sadržana u privilegium minusu, bila su normalna pojava, koja je prevladavala po njemačkim zemljama sredinom 12. vijeka.[2]
U samom početku se tadašnje Austrijsko vojvodstvo sastojalo samo od dijelova Donje i Gornje Austrije.
Nakon izumiranja Dinastije Babenberg Austrijsko vojvodstvo je od 1246 do 1251. upalo u Interregnum i bilo bez čvrstog vladara. Između 1251. - 1276. uspjeli su se nametnuti češka Dinastija Pšemisl, a nakon njih od 1276. Habsburgovci.[1]
Rudolf IV. Habsburški koji je vladao od 1339. do 1365. proizveo je 1359. lažni "Privilegium Maius" (Veliko pismo slobode) kojim je dokazivao da je njegovo vojvodstvo uzdignuto u rang Nadvojvodstva (Erzherzogtum), ali mu je to od samog starta negirano. Tako da je od 1379. došlo je do podjele unutar Habsburške dinastije, koja je potrajala sve do 1665.[1]
Falsifikat je tek 1453. konačno razotkriven, ali je tad Austrijsko vojvodstvo postalo toliko snažno da mu je pravo na nadvojvodstvo priznato glasanjem na dijete.[1]
Austrijsko vojvodstvo je od 1452. bilo podijeljeno na četiri dijela (Viertla) ta podjela je potrajala do 1753. kad je zamijenjena okruzima.[1]