Malajski jezik – razlika između verzija
Nema sažetka izmjene |
m Vraćene izmjene Nama.ngasal (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Orijentolog oznaka: vraćanje |
||
| Red 1: | Red 1: | ||
'''Malajski jezik (Makrojezik)''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/ISO639-3/documentation.asp?id=msa msa]) makrojezik, glavni jezik malajske grane austronezijske jezične porodice. Kao prometni jezik [[Indija|indijskih]], [[narodna Republika Kina|kineskih]] i [[evropa|europskih]] trgovaca (a u prošlosti i jezik [[islam]]ske ekspanzije), on se govori po čitavoj [[Indonezija|Indoneziji]] i na |
'''Malajski jezik (Makrojezik)''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/ISO639-3/documentation.asp?id=msa msa]) makrojezik, glavni jezik malajske grane austronezijske jezične porodice. Kao prometni jezik [[Indija|indijskih]], [[narodna Republika Kina|kineskih]] i [[evropa|europskih]] trgovaca (a u prošlosti i jezik [[islam]]ske ekspanzije), on se govori po čitavoj [[Indonezija|Indoneziji]] i na Malajskom poluotoku sve do južnog [[Tajland]]a. On tvori podlogu standardnog malajskog jezika [[Malezija|Malezije]], a i službenog jezika Indonezije (bahasa) pa se često naziva indonezijskim jezikom. U toku svoga širenja primio je mnoge elemente iz [[sanskrit|sanskrta]], [[tamilski|tamilskog]], [[arapski jezik|arapskog]], [[kineski jezik|kineskog]], [[portugalski jezik|portugalskog]], [[holandski jezik|nizozemskog]]. |
||
Govorni malajski jezik znatno se razlikuje od pisanog (time što upotrebljava korijene riječi umjesto izvedenica, što izostavlja vezne čestice itd.) Ovaj se jezik dijeli na više dijalekata: riuski, južnosumatrijski, molučki, džakartski... |
Govorni malajski jezik znatno se razlikuje od pisanog (time što upotrebljava korijene riječi umjesto izvedenica, što izostavlja vezne čestice itd.) Ovaj se jezik dijeli na više dijalekata: riuski, južnosumatrijski, molučki, džakartski... |
||
Verzija na datum 13 april 2018 u 08:08
Malajski jezik (Makrojezik) (ISO 639-3: msa) makrojezik, glavni jezik malajske grane austronezijske jezične porodice. Kao prometni jezik indijskih, kineskih i europskih trgovaca (a u prošlosti i jezik islamske ekspanzije), on se govori po čitavoj Indoneziji i na Malajskom poluotoku sve do južnog Tajlanda. On tvori podlogu standardnog malajskog jezika Malezije, a i službenog jezika Indonezije (bahasa) pa se često naziva indonezijskim jezikom. U toku svoga širenja primio je mnoge elemente iz sanskrta, tamilskog, arapskog, kineskog, portugalskog, nizozemskog.
Govorni malajski jezik znatno se razlikuje od pisanog (time što upotrebljava korijene riječi umjesto izvedenica, što izostavlja vezne čestice itd.) Ovaj se jezik dijeli na više dijalekata: riuski, južnosumatrijski, molučki, džakartski...
Pod utjecajem Engleza i Nizozemaca uvedena je latinica.
Individualni jezici
- Bacanese malajski [btj]
- Bangka [mfb]
- Banjar [bjn]
- Berau malajski [bve]
- Brunei [kxd]
- Bukit malajski [bvu]
- Centralnomalajski [pse]
- Cocos Islands malajski [coa]
- Col [liw]
- Duano [dup]
- Haji [hji]
- Indonezijski [ind]
- Jakun [jak]
- Jambi Malajski [jax]
- Kaur [vkk]
- Kedah Malajski [meo]
- Kerinci [kvr]
- Kota Bangun Kutai malajski [mqg]
- Kubu [kvb]
- Loncong [lce]
- Lubu [lcf]
- Malajski (individualni) [mly] (povučen 2008-02-18)
- malajski (individual language) [zlm]
- Manado malajski [xmm]
- Minangkabau [min]
- Musi [mui]
- Negeri sembilan malajski [zmi]
- Sjevernomolučki malajski [max]
- Orang Kanaq [orn]
- Orang Seletar [ors]
- Pattani malajski [mfa]
- Pekal [pel]
- Sabahanski malajski [msi]
- Standardni malajski [zsm]
- Temuan [tmw]
- Tenggarong kutai malajski [vkt]
- Urak Lawoi' [urk]
