Vatikanska biblioteka – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
20.730.146 izmena
m robot kozmetičke promjene
m ponovno isto
Red 1: Red 1:
[[Datoteka:Melozzo da Forlì 001.jpg|thumb|200px|Papa [[Sixto IV.]] imenuje [[Bartolomeo Platina|Bartolomea Platina]] prefektom Vatikanske knjižnice, freska iz 1477. godine]]
[[Datoteka:Melozzo da Forlì 001.jpg|thumb|200px|Papa [[Siksto IV.]] imenuje [[Bartolomeo Platina|Bartolomea Platina]] prefektom Vatikanske biblioteke, [[freska]] iz [[1477]]. godine]]
'''Vatikanska knjižnica''' ([[Latinski jezik|Latinski]]: Bibliotheca Apostolica Vaticana), [[biblioteka|knjižnica]] je [[Sveta Stolica|Svete Stolice]], smještena u [[Vatikan]]u. Jedna je od najstarijih knjižnica na svijetu i posjeduje jednu od najznačajnijih kolekcija povijesnih tekstova. Službeno uspostavljena 1475., iako u stvarnosti znatno starija, ima 75.000 [[kodeks]]a iz povijesti. Od srpnja 2007. knjižnica je privremeno zatvorena za javnost zbog obnove, za koju se očekuje da će biti dovršena u rujnu 2010.
'''Vatikanska biblioteka''' ([[Latinski jezik|Latinski]]: Bibliotheca Apostolica Vaticana), [[biblioteka|knjižnica]] je [[Sveta stolica|Svete stolice]], smještena u [[Vatikan]]u. Jedna je od najstarijih [[biblioteka]] na svijetu, koja ima jednu od najznačajnijih kolekcija [[historija|historijskih]] naslova. Službeno je osnovana [[1475]]., iako je [[de facto]] znatno starija, ima 75.000 [[kodeks]]a iz [[historija|historije]]. Od jula [[2007]]. biblioteka je privremeno zatvorena za javnost zbog obnove, za koju se očekuje da će biti dovršena u septembru [[2010]].




== Povijesna razdoblja ==
== Historijski periodi ==
Znanstvenici su tradicionalno dijelili povijest Vatikanske knjižnice na pet razdoblja:
Naučnici su tradicionalno dijelili historiju Vatikanske biblioteke na pet perioda:


* '''Pred-lateransko'''. Početni dani knjižnice, u ranijem dobu kršćanstva, prije preseljenja u [[Lateranska palača|Lateransku palaču]]. Neznatan broj svezaka je ostao sačuvan do danas, iako su neki od njih vrlo važni.
* '''Pred-lateranski'''. Početni dani biblioteke, za ranog kršćanstva, prije preseljenja u [[Lateranska palača|Lateransku palaču]]. Neznatan broj svezaka je ostao sačuvan do danas, iako su neki od njih vrlo važni.
* '''Lateransko'''. Trajalo do kraja [[13. vijek|13. stoljeća]] i pontifikata Pape Bonifacija VIII.
* '''Lateranski'''. Trajalo do kraja [[13. vijek]]a i pontifikata Pape Bonifacija VIII.
* '''Avignonsko'''. Ovo razdoblje je rezultiralo povećanjem broja knjiga i memoara papa čija je rezidencija bila u južnoj [[Francuska|Francuskoj]] u [[Avignon]]u. Traje između smrti Pape Bonifacija i povratka papinstva u [[Rim]] 1370-ih.
* '''Avignonski'''. U tom periodu je značajno povećan broj knjiga i memoara papa čija je rezidencija bila u južnoj [[Francuska|Francuskoj]] u [[Avignon]]u. Traje između smrti Pape Bonifacija i povratka papinstva u [[Rim]] 1370-ih.
* '''Pred-vatikansko'''. Od 1370-ih do 1446. godine kada su dijelovi knjižnične građe rasuti po dijelovima Rima, Avignonu i drugdje.
* '''Pred-vatikanski'''. Od 1370-ih do 1446. godine kada su dijelovi bibliotečne građe rasuti po dijelovima Rima, Avignonu i drugdje.
* '''Vatikansko'''. Počinje oko 1448. i preseljenja knjižnice u Vatikan i kontinuirano traje do danas.
* '''Vatikanski'''. Počinje oko 1448. i traje od preseljenja biblioteke u Vatikan do danas.




== Ustanovljenje Vatikanske knjižnice ==
== Osnivanje Vatikanske biblioteke ==
Papa [[Nikola V.]] osnovao je knjižnicu u [[Vatikan]]u 1448. kombinirajući oko 350 grčkih, latinskih i hebrejskih [[kodeks]]a naslijeđenih od njegovih prethodnika sa svojom vlastitom zbirkom i ekstenzivnim akvizicijama, između kojih i rukopisima iz carske Konstantinopolske knjižnice. ''Bibliotheca Apostolica Vaticana'' osonovana je 1475. godine.
Papa [[Nikola V.]] osnovao je biblioteku u [[Vatikan]]u 1448. kombinirajući oko 350 grčkih, latinskih i hebrejskih [[kodeks]]a naslijeđenih od njegovih prethodnika sa svojom vlastitom zbirkom i ekstenzivnim akvizicijama, između kojih i rukopisima iz carske Konstantinopolske biblioteke. ''Bibliotheca Apostolica Vaticana'' osonovana je 1475. godine.


Kada je njen prvi knjižničar, [[Bartolomeo Platina]], napravio popis 1481., knjižnica je posjedovala preko 3500 djela, što ju je činilo daleko najvećom knjižnicom u zapadnom svijetu. Oko 1587. Papa [[Siksto V.]] unajmio je arhitekta [[Domenico Fontana|Domenica Fontanu]] da konstruira novu zgradu za knjižnicu, koja je u upotrebi do današnjeg vremena.
Kada je njen prvi bibliotekar, [[Bartolomeo Platina]], napravio popis 1481., biblioteka je imala preko 3500 naslova, što ju je činilo daleko najvećom bibliotekom na zapadu. Oko 1587. Papa [[Siksto V.]] angažirao je arhitekta [[Domenico Fontana|Domenica Fontanu]] da konstruira novu zgradu za biblioteku, koja je u funkciji do današnjeg dana.




== Trenutni posjed ==
== Današnji fundus biblioteke ==
U današnje vrijeme knjižnica posjeduje oko 75 tisuća rukopisa i preko 1 100 000 tiskanih knjiga, što uključuje i oko 8 500 [[inkunabula]]. [[Vatikanski tajni arhivi]] odvojeni su od knjižnice početkom 17. stoljeća. Oni sadrže još 150 tisuća djela.
U današnje vrijeme biblioteka ima oko 75 hiljada [[manuskript|manuskripata]] i preko 1 100 000 štampanih knjiga, što uključuje i oko 8 500 [[inkunabula]]. [[Vatikanski tajni arhivi]] odvojeni su od biblioteke početkom [[17. vijek]]a. Oni sadrže još 150 hiljada naslova.


Među najpozantijim djelima u posjedu knjižnice nalazi se [[Codex Vaticanus]], najstariji poznati, skoro cjelovit rukopis [[Biblija|Biblije]]. ''Tajna povijest'' koju je napisao [[Prokopije|Procopius]] otkrivena je u knjižnici i objavljena 1623.
Među najpozantijim naslovima koje biblioteka ima je [[Codex Vaticanus]], najstariji poznati, skoro cjelovit rukopis [[Biblija|Biblije]]. ''Tajna povijest'' koju je napisao [[Prokopije|Procopius]] otkrivena je u biblioteci i objavljena 1623.


Vatikanska knjižnica je istraživačka knjižnica za povijest, pravo, filozofiju, znanost i teologiju, a otvorena je svakome za čije je istraživanje potreban uvid u sadržaj djela.
Vatikanska biblioteka je istraživačka biblioteka za [[historija|historiju]], [[pravo]], filozofiju, [[nauka|nauku]] i teologiju, a otvorena je svakome za čije je istraživanje potreban uvid u sadržaj djela.
== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Biblioteca apostolica Vaticana|Vatikanska knjižnica}}
{{Commonscat|Biblioteca apostolica Vaticana|Vatikanska biblioteka}}
* [http://www.vaticanlibrary.va/ Online stranice Vatikanske knjižnice]
* [http://www.vaticanlibrary.va/ Online stranice Vatikanske biblioteke]
* [http://bav.vatican.va/en/v_home_bav/home_bav.shtml Katalog Vatikanske knjižnice]
* [http://bav.vatican.va/en/v_home_bav/home_bav.shtml Katalog Vatikanske biblioteke]
* [http://libraries.theeuropeanlibrary.org/VaticanCity/treasures_en.xml Europska knjižnica], pregled naslova Vatikanske knjižnice
* [http://libraries.theeuropeanlibrary.org/VaticanCity/treasures_en.xml Evropska biblioteka], pregled naslova Vatikanske biblioteke


[[Kategorija:Vatikan]]
[[Kategorija:Vatikan]]

Verzija na datum 2 februar 2018 u 00:53

Papa Siksto IV. imenuje Bartolomea Platina prefektom Vatikanske biblioteke, freska iz 1477. godine

Vatikanska biblioteka (Latinski: Bibliotheca Apostolica Vaticana), knjižnica je Svete stolice, smještena u Vatikanu. Jedna je od najstarijih biblioteka na svijetu, koja ima jednu od najznačajnijih kolekcija historijskih naslova. Službeno je osnovana 1475., iako je de facto znatno starija, ima 75.000 kodeksa iz historije. Od jula 2007. biblioteka je privremeno zatvorena za javnost zbog obnove, za koju se očekuje da će biti dovršena u septembru 2010.


Historijski periodi

Naučnici su tradicionalno dijelili historiju Vatikanske biblioteke na pet perioda:

  • Pred-lateranski. Početni dani biblioteke, za ranog kršćanstva, prije preseljenja u Lateransku palaču. Neznatan broj svezaka je ostao sačuvan do danas, iako su neki od njih vrlo važni.
  • Lateranski. Trajalo do kraja 13. vijeka i pontifikata Pape Bonifacija VIII.
  • Avignonski. U tom periodu je značajno povećan broj knjiga i memoara papa čija je rezidencija bila u južnoj Francuskoj u Avignonu. Traje između smrti Pape Bonifacija i povratka papinstva u Rim 1370-ih.
  • Pred-vatikanski. Od 1370-ih do 1446. godine kada su dijelovi bibliotečne građe rasuti po dijelovima Rima, Avignonu i drugdje.
  • Vatikanski. Počinje oko 1448. i traje od preseljenja biblioteke u Vatikan do danas.


Osnivanje Vatikanske biblioteke

Papa Nikola V. osnovao je biblioteku u Vatikanu 1448. kombinirajući oko 350 grčkih, latinskih i hebrejskih kodeksa naslijeđenih od njegovih prethodnika sa svojom vlastitom zbirkom i ekstenzivnim akvizicijama, između kojih i rukopisima iz carske Konstantinopolske biblioteke. Bibliotheca Apostolica Vaticana osonovana je 1475. godine.

Kada je njen prvi bibliotekar, Bartolomeo Platina, napravio popis 1481., biblioteka je imala preko 3500 naslova, što ju je činilo daleko najvećom bibliotekom na zapadu. Oko 1587. Papa Siksto V. angažirao je arhitekta Domenica Fontanu da konstruira novu zgradu za biblioteku, koja je u funkciji do današnjeg dana.


Današnji fundus biblioteke

U današnje vrijeme biblioteka ima oko 75 hiljada manuskripata i preko 1 100 000 štampanih knjiga, što uključuje i oko 8 500 inkunabula. Vatikanski tajni arhivi odvojeni su od biblioteke početkom 17. vijeka. Oni sadrže još 150 hiljada naslova.

Među najpozantijim naslovima koje biblioteka ima je Codex Vaticanus, najstariji poznati, skoro cjelovit rukopis Biblije. Tajna povijest koju je napisao Procopius otkrivena je u biblioteci i objavljena 1623.

Vatikanska biblioteka je istraživačka biblioteka za historiju, pravo, filozofiju, nauku i teologiju, a otvorena je svakome za čije je istraživanje potreban uvid u sadržaj djela.

Vanjske poveznice

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Vatikanska_biblioteka&oldid=40798075