Razlike između izmjena na stranici "Asanaginica"

Idi na navigaciju Idi na pretragu
Obrisano 5 bajtova ,  prije 4 godine
m
Hasan > Asan; prema izvorniku
m (Conquistador je premjestio stranicu Hasanaginica na Asanaginica preko preusmjeravanja: ime u prvotisku)
m (Hasan > Asan; prema izvorniku)
[[Datoteka:Asanaginica prvo izdanje.jpg|thumb|desno|250px|Prvo štampano izdanje Hasanagice iz 1774.]]
 
'''HasanaginicaAsanaginica''' je južnoslavenska [[balada]], nastala između [[1646]]. i [[1649.]] u okrilju [[beg]]ovske [[bošnjaci|bošnjačke]] porodice iz [[Imotski|Imotske krajine]] koja je tada bila dio [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]] i prepričavala "sa koljena na koljeno" u Imotskom i okolini, dok je nije otrgnuo od zaborava [[1774]]. [[Italija|italijanski]] [[putopis]]ac, [[etnografija|etnograf]] [[Alberto Fortis]] nazivajući je "morlačka balada" (morlačka = ilirička).
 
Prvi put je objavljena u njegovoj knjizi "Put po [[Dalmacija|Dalmaciji]]" u [[Venecija|Veneciji]]. Od tog trenutka su se počeli nizati prijevodi ove pjesme na raznim jezicima svijeta. Veliki umovi toga vremena kao [[Johann Wolfgang Goethe]] ([[1775]]), [[Walter Scott]] ([[1798]]), A. S. [[Puškin]] ([[1835]]), [[Adam Mickiewicz]] ([[1841]]) su samo neka od imena koja su prevodila "Hasanaginicu"''Asanaginicu''.
 
== Pozadina i stvarni likovi balade ==
Ova balada je nastala u Imotskoj krajini, na mjestu odakle se u daljini naziru sjeverni visovi planine [[Biokovo]] (1762m). Radnja se dešava u Vrdolu, današnjem Zagvozdu i Župi gdje je HasanAsan-aga Arapović imao velika imanja. Temelji HasanAsan-agine kule postoje i danas, kao i mjesto gdje je HasanagicaAsanagica sahranjena. Njen [[mezar]] leži u blizini ruševina kule, kraj tri bunara odakle je zahvatala vodu.
Povrede koje se spominju u baladi HasanAsan-aga je zadobio u borbi sa kršćanskim odmetnicima ([[1645]]-69). Dok je ležao ranjen, njegova žena Fatima Arapović (rođ. Pintorović) ga nije nijednom posjetila, "od stida" kako navodi pjesma. To je bilo u jednom jako patrijarhalnom vremenu gdje se smatralo da je ženino mjesto u kući sa djecom. Međutim, HasanAsan-aga se naljutio i poslao ženi poruku da da ga ne čeka na dvoru, te da se vrati svojoj majci u [[Klis]]. Ona ga ipak čeka i nada se da će se predomisliti, no on je po dolasku otjera sa dvora.
 
To se dešava najvjerovatnije između [[1645]]. i [[1648]]. Fatimin brat, beg Pintorović, mimo njene želje ugovara brak sa "Imotskim kadijom". To je bio jedan od bogatijih Imoćana te je beg Pintorović htio izvući ličnu korist iz toga braka.
 
HasanaginicaAsanaginica je tada već psihički slomljena žena koja pati za svojom djecom. Zaustavila je svatove kraj dvora da vidi djecu i da se oprosti od njih. HasanAsan-agina surovost se tada primjećuje kad doziva djecu: "sirotice svoje koje majka neće ni da pogleda."
 
Njeno srce nije moglo više da izdrži te pada na zemlju i umire od bola i nepravde gledajuću u svoju djecu:
 
Teško je znati šta se od ovoga stvarno dogodilo, možda sve a možda samo poneki fragmenti. Ipak, zna se da su sljedeće osobe stvarno postojale:
* [[HasanAsan Arapović]] - HasanagaAsanaga, vjerovatno graničar tadašnje bosanske države (''vidi kartu dolje'')
* HasanaginicaAsanaginica - [[Fatima Arapović]] (''rođ. Pintorović''), HasanAsan-agina žena
* Beg Pintorović, brat Fatime Arapović
 
Takođe postoje ostaci Hasan-aginih dvora i kule, kao i Fatimin mezar u blizini.
 
Bosanski književnik [[Alija Isaković]] je iznio zanimljivu konstataciju, napola u šali, da je baladu mogla napisati i sama HasanaginicaAsanaginica (Fatima Arapović) nemajuću kome drugom da ispriča svoju bol i patnju za djecom. Ni ta se mogućnost ne bi trebala isključiti.
 
== Adaptacije ==
Hasanaginica''Asanaginica'' je u [[SFRJ|Jugoslaviji]] ekranizirana dva puta - prvi put kao [[Hasanaginica (film)|igrani film]] 1967. godine sa [[Milena Dravić|Milenom Dravić]] u naslovnoj ulozi; drugi put kao [[Hasanaginica (TV drama)|dvodijelna TV-drama]] sa [[Nada Đurevska|Nadom Đurevskom]] u naslovnoj ulozi.
 
Hasanaginica''Asanaginica'' je također više puta adapatirana kao [[teatar|kazališni tekst]], a godine 2009. je poslužila kaoza ''Hasanaginicu'', prvu [[opera|operu]] na [[bosanski jezik|bosanskom jeziku]].
 
== Tekst Hasanaginice''Asanaginice'' ==
* [http://bs.wikisource.org/wiki/Hasanaginica Tekst na bosanskom Wikizvoru]
 
== Eksterni linkovi ==
* [http://www.efs.edu.jonkoping.se/images/Image62.gif Ostaci HasanAsan-agine kule]
* [http://www.its.caltech.edu/~bosnia/history/supii.html Karta Bosne 17-19.vijek]
 

Navigacijski meni