Ilomska – razlika između verzija
Datoteka/fajl Area_Ilonskaconfluent.jpg je uklonjen/a jer ga/ju je na Ostavi obrisao Jcb sa razlogom: per c:Commons:Deletion requests/File:Area Ilonskaconfluent.jpg |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 20: | Red 20: | ||
U vodotoku ispod [[Petrovo polje|Petrova polja]] (od sela Nikodinovići)<ref>http://distancebetween.info/petrovo_polje/vlasic</ref> ima nekoliko krivina pod jako velikim uglovima, koji su određeni konfiguracijom matične stijene korita<ref>Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.</ref><ref>Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo.</ref><ref>http://www.maplandia.com/bosnia-and-herzegovina/federacija-bosne-i-hercegovine/vlasic/</ref><ref>http://www.gosur.com/map/?satellite=1&gclid=CO2C9fCS670CFdShtAod72UA9g</ref> |
U vodotoku ispod [[Petrovo polje|Petrova polja]] (od sela Nikodinovići)<ref>http://distancebetween.info/petrovo_polje/vlasic</ref> ima nekoliko krivina pod jako velikim uglovima, koji su određeni konfiguracijom matične stijene korita<ref>Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.</ref><ref>Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo.</ref><ref>http://www.maplandia.com/bosnia-and-herzegovina/federacija-bosne-i-hercegovine/vlasic/</ref><ref>http://www.gosur.com/map/?satellite=1&gclid=CO2C9fCS670CFdShtAod72UA9g</ref> |
||
[[Datoteka:Salmo |
[[Datoteka:Ilomska-Salmo (2).jpg|mini|420px|Karakteristični primjerci potočne pastrmke iz Ilomske:<br/> ova riba razlikuje se prepoznatljivo od primjeraka iz populacija okolnih rijeka, osobito po pravilno ravnom nizu crvenih pjega duž bočne linije]] |
||
Najizdašnije pritoka je (bio) Manatovac (vrelo – neposredno uz sâmo korito), [[Mala Ilomska]] i [[Devetero vrela]] (desne) te [[Crna rijeka (Ilomska)|Crna rijeka]] (lijeva). Čista planinska voda Manatovca je iskorištena za vodosnabdijevanje [[Skender Vakuf|Skender Vakufa]], što je znatno osiromašilo vodotok Ilomske i narušilo okolne ekosisteme. Tome doprinosi i višedecenijska prekomjerna eksploatacija okolnog šumskog blaga. Toj dvastaciji i nemilosrdnom izlovljavanju autohtone [[pastrmka|pastrmke]] doprinose i sekundarne posljedice šumskih radova i aktivnosti sve češćih posjetilaca<ref>http://www.panoramio.com/photo/11136410</ref>. Na Ravnom omaru (ispod Lisine i sela Pònorci), Ilomska ulazi u usku visoravan – sve do “Korićanskog mosta”, a zatim u dubok kanjon ispod Korićanskih stijena (lijevo) i sêla Márići i Đénići, tj. Márićâ i Imljanskih stijena (desno). |
Najizdašnije pritoka je (bio) Manatovac (vrelo – neposredno uz sâmo korito), [[Mala Ilomska]] i [[Devetero vrela]] (desne) te [[Crna rijeka (Ilomska)|Crna rijeka]] (lijeva). Čista planinska voda Manatovca je iskorištena za vodosnabdijevanje [[Skender Vakuf|Skender Vakufa]], što je znatno osiromašilo vodotok Ilomske i narušilo okolne ekosisteme. Tome doprinosi i višedecenijska prekomjerna eksploatacija okolnog šumskog blaga. Toj dvastaciji i nemilosrdnom izlovljavanju autohtone [[pastrmka|pastrmke]] doprinose i sekundarne posljedice šumskih radova i aktivnosti sve češćih posjetilaca<ref>http://www.panoramio.com/photo/11136410</ref>. Na Ravnom omaru (ispod Lisine i sela Pònorci), Ilomska ulazi u usku visoravan – sve do “Korićanskog mosta”, a zatim u dubok kanjon ispod Korićanskih stijena (lijevo) i sêla Márići i Đénići, tj. Márićâ i Imljanskih stijena (desno). |
Verzija na datum 5 maj 2017 u 23:58
Ilomska | |
---|---|
Datoteka:Ilomska1.jpg | |
Lokacija | |
Države | Bosna i Hercegovina |
Hidrografija | |
Izvor – aps. visina | Vlašić (Prelivode) 1530 m |
Ušće | Ugar |
Dužina | 20 km |
Pritoke | Desne: Kujin do, Manatovac, Mala Ilomska, Devetero vrela, Lijeve: Barnice, Vranilovo vrelo (Široki jarak), Pištala, Crna rijeka |
Hidrologija | |
Sliv | Crnomorski sliv |
Transport | |
Plovnost | Nije plovna |
Ilomska je desna najveća pritoka Ugra. Izvire na Vlašiću, u rejonu zvanom Prelivode – razvođu sa rijekama Vrbanja, Ugar i Bila – na oko 1550 m n/v. Duga je oko 20 km. Protiče između obronaka Žežničke grede (1477 m) i Javorka (1499 m). Ima izuzetno krivudav tok oko Lisine (1494 m) i Runjavice (1316 m) kroz četinarske šume obrasle smrčom i jelom ili smrčevo-bukovim sastojinama. Vododijelnica je (u radijusu od oko 2-3 km) na prijevoju između Vlašića (vrh 1943 m n/v) i Meokrnja (vrh 1425 m n/v). Tu se razdvajaju slivovi Vrbanje, Ugra i Lašve, (tj. Vrbasa, na jugozapadu) i Usore (tj. Bosne, na sjeveroistoku.
U vodotoku ispod Petrova polja (od sela Nikodinovići)[1] ima nekoliko krivina pod jako velikim uglovima, koji su određeni konfiguracijom matične stijene korita[2][3][4][5]
Najizdašnije pritoka je (bio) Manatovac (vrelo – neposredno uz sâmo korito), Mala Ilomska i Devetero vrela (desne) te Crna rijeka (lijeva). Čista planinska voda Manatovca je iskorištena za vodosnabdijevanje Skender Vakufa, što je znatno osiromašilo vodotok Ilomske i narušilo okolne ekosisteme. Tome doprinosi i višedecenijska prekomjerna eksploatacija okolnog šumskog blaga. Toj dvastaciji i nemilosrdnom izlovljavanju autohtone pastrmke doprinose i sekundarne posljedice šumskih radova i aktivnosti sve češćih posjetilaca[6]. Na Ravnom omaru (ispod Lisine i sela Pònorci), Ilomska ulazi u usku visoravan – sve do “Korićanskog mosta”, a zatim u dubok kanjon ispod Korićanskih stijena (lijevo) i sêla Márići i Đénići, tj. Márićâ i Imljanskih stijena (desno).
Nakon dva atraktivna vodopada (velikog i malog), ulijeva se u Ugar, nekoliko kilometara nizvodno od sela Vitovlje.[7][8] Veliki vodopad je visok čak oko 40 m, a neupadljiv je sa okolnog (korićanskoimljanskog) platoa. U ovoj divljini vodopadi sve više privlače pažnju planinara, turista i ribolovaca, a okomita stijena sa koje rijeka pada pogodna je i za alpinističke poduhvate.[9][10][11][12]
Stanje zaštite
Čista planinska voda Manatovca je iskorištena za vodosnabdijevanje Skender Vakufa, što je znatno osiromašilo vodotok Ilomske i narušilo okolne ekosisteme u širem području.[13] Tome doprinosi i višedecenijska prekomjerna eksploatacija okolnog šumskog blaga. Toj dvastaciji i nemilosrdnom izlovljavanju autohtone potočne pastrmke doprinose i sekundarne posljedice šumskih radova i aktivnosti sve češćih posjetilaca i krivolovaca.[14]
Nekada atraktivno ušće Ilomske je devastirano izgradnjom "male hidroelektrane".[15]
Sve se to dešava unatoč proglašenju kanjona Ilomske Zaštićenim prirodnim predjelom, sa registracijskim podacima:
- ID = PZPP005 Zaštićeni prirodni predio Vlašić Ilomska – Modro polje
IUCN kategprija: V
Općina: Kneževo/(Skender Vakuf)
Koordinate 44.371946, 17.522265.[16]
Izvori
- ↑ http://distancebetween.info/petrovo_polje/vlasic
- ↑ Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
- ↑ Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo.
- ↑ http://www.maplandia.com/bosnia-and-herzegovina/federacija-bosne-i-hercegovine/vlasic/
- ↑ http://www.gosur.com/map/?satellite=1&gclid=CO2C9fCS670CFdShtAod72UA9g
- ↑ http://www.panoramio.com/photo/11136410
- ↑ http://www.maplandia.com/bosnia-and-herzegovina/federacija-bosne-i-hercegovine/vlasic/
- ↑ http://www.gosur.com/map/?satellite=1&gclid=CNWDpOfQ6r0CFUP3wgod3mYA_g
- ↑ http://www.panoramio.com/photo/11136410]
- ↑ [http://www.go2bosnia.com/upoznaj-bih/75-rijeka-ilomska-i-njeni-vodopadi
- ↑ http://www.panoramio.com/photo/11136410
- ↑ http://www.panoramio.com/photo/45426102
- ↑ http://www.ekapija.com/website/bih/page/530443/Izgradnja-vodovoda-Ilomska-Manatovac-Kne%C5%BEevo-i-izgradnja-vodovoda-Kne%C5%BEevo-Mokri-Lug
- ↑ http://www.panoramio.com/photo/11136410
- ↑ http://www.reers.ba/lat/node/2732
- ↑ Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju (2015):[http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mgr/Documents/%D0%9F%D1%80%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%BD%D0%B8%20%D0%BF%D0%BB%D0%B0%D0%BD%20%D0%A0%D0%B5%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B5%20%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B5%20%D0%B4%D0%BE%202025%20%20%D0%A2%D0%95%D0%9A%D0%A1%D0%A2%D0%A3%D0%90%D0%9B%D0%9D%D0%98%20%D0%94%D0%98%D0%9E_119703573.pdf; Izmjena i dopuna prostornog plana RS do 2025. Urbanistički zavod, Banja Luka.