Ilomska – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Datoteka/fajl Area_Ilonskaconfluent.jpg je uklonjen/a jer ga/ju je na Ostavi obrisao Jcb sa razlogom: per c:Commons:Deletion requests/File:Area Ilonskaconfluent.jpg
Nema sažetka izmjene
Red 20: Red 20:


U vodotoku ispod [[Petrovo polje|Petrova polja]] (od sela Nikodinovići)<ref>http://distancebetween.info/petrovo_polje/vlasic</ref> ima nekoliko krivina pod jako velikim uglovima, koji su određeni konfiguracijom matične stijene korita<ref>Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.</ref><ref>Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo.</ref><ref>http://www.maplandia.com/bosnia-and-herzegovina/federacija-bosne-i-hercegovine/vlasic/</ref><ref>http://www.gosur.com/map/?satellite=1&gclid=CO2C9fCS670CFdShtAod72UA9g</ref>
U vodotoku ispod [[Petrovo polje|Petrova polja]] (od sela Nikodinovići)<ref>http://distancebetween.info/petrovo_polje/vlasic</ref> ima nekoliko krivina pod jako velikim uglovima, koji su određeni konfiguracijom matične stijene korita<ref>Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.</ref><ref>Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo.</ref><ref>http://www.maplandia.com/bosnia-and-herzegovina/federacija-bosne-i-hercegovine/vlasic/</ref><ref>http://www.gosur.com/map/?satellite=1&gclid=CO2C9fCS670CFdShtAod72UA9g</ref>
[[Datoteka:Salmo trutta - Ilomska.jpg|mini|350px|Karakteristični primjerci potočne pastrmke iz Ilomske: ova riba razlikuje se prepoznatljivo od primjeraka iz populacija okolnih rijeka, osobito po pravilno ravnom nizu crvenih pjega duž bočne linije]]
[[Datoteka:Ilomska-Salmo (2).jpg|mini|420px|Karakteristični primjerci potočne pastrmke iz Ilomske:<br/> ova riba razlikuje se prepoznatljivo od primjeraka iz populacija okolnih rijeka, osobito po pravilno ravnom nizu crvenih pjega duž bočne linije]]


Najizdašnije pritoka je (bio) Manatovac (vrelo – neposredno uz sâmo korito), [[Mala Ilomska]] i [[Devetero vrela]] (desne) te [[Crna rijeka (Ilomska)|Crna rijeka]] (lijeva). Čista planinska voda Manatovca je iskorištena za vodosnabdijevanje [[Skender Vakuf|Skender Vakufa]], što je znatno osiromašilo vodotok Ilomske i narušilo okolne ekosisteme. Tome doprinosi i višedecenijska prekomjerna eksploatacija okolnog šumskog blaga. Toj dvastaciji i nemilosrdnom izlovljavanju autohtone [[pastrmka|pastrmke]] doprinose i sekundarne posljedice šumskih radova i aktivnosti sve češćih posjetilaca<ref>http://www.panoramio.com/photo/11136410</ref>. Na Ravnom omaru (ispod Lisine i sela Pònorci), Ilomska ulazi u usku visoravan – sve do “Korićanskog mosta”, a zatim u dubok kanjon ispod Korićanskih stijena (lijevo) i sêla Márići i Đénići, tj. Márićâ i Imljanskih stijena (desno).
Najizdašnije pritoka je (bio) Manatovac (vrelo – neposredno uz sâmo korito), [[Mala Ilomska]] i [[Devetero vrela]] (desne) te [[Crna rijeka (Ilomska)|Crna rijeka]] (lijeva). Čista planinska voda Manatovca je iskorištena za vodosnabdijevanje [[Skender Vakuf|Skender Vakufa]], što je znatno osiromašilo vodotok Ilomske i narušilo okolne ekosisteme. Tome doprinosi i višedecenijska prekomjerna eksploatacija okolnog šumskog blaga. Toj dvastaciji i nemilosrdnom izlovljavanju autohtone [[pastrmka|pastrmke]] doprinose i sekundarne posljedice šumskih radova i aktivnosti sve češćih posjetilaca<ref>http://www.panoramio.com/photo/11136410</ref>. Na Ravnom omaru (ispod Lisine i sela Pònorci), Ilomska ulazi u usku visoravan – sve do “Korićanskog mosta”, a zatim u dubok kanjon ispod Korićanskih stijena (lijevo) i sêla Márići i Đénići, tj. Márićâ i Imljanskih stijena (desno).

Verzija na datum 5 maj 2017 u 23:58

Ilomska
Datoteka:Ilomska1.jpg
Ilomska na Ravnom omaru, 1989.
Lokacija
Države Bosna i Hercegovina
Hidrografija
Izvor
  – aps. visina
Vlašić (Prelivode)
1530 m
UšćeUgar
Dužina20 km
PritokeDesne: Kujin do, Manatovac, Mala Ilomska, Devetero vrela,
Lijeve: Barnice, Vranilovo vrelo (Široki jarak), Pištala, Crna rijeka
Hidrologija
SlivCrnomorski sliv
Transport
PlovnostNije plovna
Datoteka:Iloomska-Petljaga.jpg
Ilomska iznad "Petljaginog" mlina

Ilomska je desna najveća pritoka Ugra. Izvire na Vlašiću, u rejonu zvanom Prelivode – razvođu sa rijekama Vrbanja, Ugar i Bila – na oko 1550 m n/v. Duga je oko 20 km. Protiče između obronaka Žežničke grede (1477 m) i Javorka (1499 m). Ima izuzetno krivudav tok oko Lisine (1494 m) i Runjavice (1316 m) kroz četinarske šume obrasle smrčom i jelom ili smrčevo-bukovim sastojinama. Vododijelnica je (u radijusu od oko 2-3 km) na prijevoju između Vlašića (vrh 1943 m n/v) i Meokrnja (vrh 1425 m n/v). Tu se razdvajaju slivovi Vrbanje, Ugra i Lašve, (tj. Vrbasa, na jugozapadu) i Usore (tj. Bosne, na sjeveroistoku.

U vodotoku ispod Petrova polja (od sela Nikodinovići)[1] ima nekoliko krivina pod jako velikim uglovima, koji su određeni konfiguracijom matične stijene korita[2][3][4][5]

Datoteka:Ilomska-Salmo (2).jpg
Karakteristični primjerci potočne pastrmke iz Ilomske:
ova riba razlikuje se prepoznatljivo od primjeraka iz populacija okolnih rijeka, osobito po pravilno ravnom nizu crvenih pjega duž bočne linije

Najizdašnije pritoka je (bio) Manatovac (vrelo – neposredno uz sâmo korito), Mala Ilomska i Devetero vrela (desne) te Crna rijeka (lijeva). Čista planinska voda Manatovca je iskorištena za vodosnabdijevanje Skender Vakufa, što je znatno osiromašilo vodotok Ilomske i narušilo okolne ekosisteme. Tome doprinosi i višedecenijska prekomjerna eksploatacija okolnog šumskog blaga. Toj dvastaciji i nemilosrdnom izlovljavanju autohtone pastrmke doprinose i sekundarne posljedice šumskih radova i aktivnosti sve češćih posjetilaca[6]. Na Ravnom omaru (ispod Lisine i sela Pònorci), Ilomska ulazi u usku visoravan – sve do “Korićanskog mosta”, a zatim u dubok kanjon ispod Korićanskih stijena (lijevo) i sêla Márići i Đénići, tj. Márićâ i Imljanskih stijena (desno).

Nakon dva atraktivna vodopada (velikog i malog), ulijeva se u Ugar, nekoliko kilometara nizvodno od sela Vitovlje.[7][8] Veliki vodopad je visok čak oko 40 m, a neupadljiv je sa okolnog (korićanskoimljanskog) platoa. U ovoj divljini vodopadi sve više privlače pažnju planinara, turista i ribolovaca, a okomita stijena sa koje rijeka pada pogodna je i za alpinističke poduhvate.[9][10][11][12]

Stanje zaštite

Čista planinska voda Manatovca je iskorištena za vodosnabdijevanje Skender Vakufa, što je znatno osiromašilo vodotok Ilomske i narušilo okolne ekosisteme u širem području.[13] Tome doprinosi i višedecenijska prekomjerna eksploatacija okolnog šumskog blaga. Toj dvastaciji i nemilosrdnom izlovljavanju autohtone potočne pastrmke doprinose i sekundarne posljedice šumskih radova i aktivnosti sve češćih posjetilaca i krivolovaca.[14]

Nekada atraktivno ušće Ilomske je devastirano izgradnjom "male hidroelektrane".[15]

Sve se to dešava unatoč proglašenju kanjona Ilomske Zaštićenim prirodnim predjelom, sa registracijskim podacima:


Izvori

  1. http://distancebetween.info/petrovo_polje/vlasic
  2. Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
  3. Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo.
  4. http://www.maplandia.com/bosnia-and-herzegovina/federacija-bosne-i-hercegovine/vlasic/
  5. http://www.gosur.com/map/?satellite=1&gclid=CO2C9fCS670CFdShtAod72UA9g
  6. http://www.panoramio.com/photo/11136410
  7. http://www.maplandia.com/bosnia-and-herzegovina/federacija-bosne-i-hercegovine/vlasic/
  8. http://www.gosur.com/map/?satellite=1&gclid=CNWDpOfQ6r0CFUP3wgod3mYA_g
  9. http://www.panoramio.com/photo/11136410]
  10. [http://www.go2bosnia.com/upoznaj-bih/75-rijeka-ilomska-i-njeni-vodopadi
  11. http://www.panoramio.com/photo/11136410
  12. http://www.panoramio.com/photo/45426102
  13. http://www.ekapija.com/website/bih/page/530443/Izgradnja-vodovoda-Ilomska-Manatovac-Kne%C5%BEevo-i-izgradnja-vodovoda-Kne%C5%BEevo-Mokri-Lug
  14. http://www.panoramio.com/photo/11136410
  15. http://www.reers.ba/lat/node/2732
  16. Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju (2015):[http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mgr/Documents/%D0%9F%D1%80%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%BD%D0%B8%20%D0%BF%D0%BB%D0%B0%D0%BD%20%D0%A0%D0%B5%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B5%20%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B5%20%D0%B4%D0%BE%202025%20%20%D0%A2%D0%95%D0%9A%D0%A1%D0%A2%D0%A3%D0%90%D0%9B%D0%9D%D0%98%20%D0%94%D0%98%D0%9E_119703573.pdf; Izmjena i dopuna prostornog plana RS do 2025. Urbanistički zavod, Banja Luka.

Vanjske veze