Pedro I od Brazila – razlika između verzija
Bot: Menjam datoteku/fajl Flag_United_Kingdom_Portugal_Brazil_Algarves.svg sa Flag_of_the_United_Kingdom_of_Portugal,_Brazil,_and_the_Algarves.svg. |
Disambiguated: Napoleon → Napoleon (razvrstavanje) |
||
| Red 49: | Red 49: | ||
| vjera = [[katolicizam]] |
| vjera = [[katolicizam]] |
||
}} |
}} |
||
'''Pedro I''', punim imenom '''Pedro de Alcântara Francisco António João Carlos Xavier de Paula Miguel Rafael Joaquim José Gonzaga Pascoal Cipriano Serafim''' ([[Lisabon]], [[12. listopada]] [[1798.]] – [[Lisabon]], [[24. rujna]] [[1834.]]) je bio [[portugal]]ski plemić koji je [[1822.]] godine osnovao [[Brazilsko Carstvo]] i postao njegov prvi vladar. Sin kralja [[João VI|Joãa VI]], Pedro je za očeve vladavine bio [[regent]] u Brazilu, a nakon njegove smrti ga je nakratko naslijedio na portugalskom tronu kao '''Pedro IV''', [[abdikacija|abdicirajući]] u korist kćeri [[Maria II od Portugala|Marije]]. Pedro je i u Brazilu i u Portugalu znan kao ''Libertador'', dok je u rodnoj domovini znan i kao ''Rei Soldado''. Rođen je u [[Lisabon]]u kao četvrto dijete kralja Joãa VI i kraljice [[Carlota Joaquina od Španije|Carlote Joaquine]] te je bio član [[Braganza (dinastija)|dinastije Braganza]]. Kada je [[1807.]] godine [[Napoleon]] napao [[Portugal]], Pedro je s obitelji izbjegao u [[Brazil]], tada najbogatiju portugalsku koloniju. |
'''Pedro I''', punim imenom '''Pedro de Alcântara Francisco António João Carlos Xavier de Paula Miguel Rafael Joaquim José Gonzaga Pascoal Cipriano Serafim''' ([[Lisabon]], [[12. listopada]] [[1798.]] – [[Lisabon]], [[24. rujna]] [[1834.]]) je bio [[portugal]]ski plemić koji je [[1822.]] godine osnovao [[Brazilsko Carstvo]] i postao njegov prvi vladar. Sin kralja [[João VI|Joãa VI]], Pedro je za očeve vladavine bio [[regent]] u Brazilu, a nakon njegove smrti ga je nakratko naslijedio na portugalskom tronu kao '''Pedro IV''', [[abdikacija|abdicirajući]] u korist kćeri [[Maria II od Portugala|Marije]]. Pedro je i u Brazilu i u Portugalu znan kao ''Libertador'', dok je u rodnoj domovini znan i kao ''Rei Soldado''. Rođen je u [[Lisabon]]u kao četvrto dijete kralja Joãa VI i kraljice [[Carlota Joaquina od Španije|Carlote Joaquine]] te je bio član [[Braganza (dinastija)|dinastije Braganza]]. Kada je [[1807.]] godine [[Napoleon (razvrstavanje)|Napoleon]] napao [[Portugal]], Pedro je s obitelji izbjegao u [[Brazil]], tada najbogatiju portugalsku koloniju. |
||
Kada je [[1820.]] godine u [[Portugal]]u izbila [[Liberalna revolucija (1820)|Liberalna revolucija]], Pedrov otac se u travnju [[1821.]] godine vratio u domovinu, ostavivši sina kao [[regent]]a u [[Brazil]]u. U toj je ulozi isprva dobivao prijetnje od strane revolucionara i portugalskih trupa, no to se ubrzo smirilo. Prijetnje službenog Lisabona da će ukinuti povlašteni položaj kojeg je Brazil uživao još od [[1808.]] izazvale su val negodovanja u koloniji. U tom sukobu, Pedro se odlučio za Brazil te je [[7. rujna]] [[1822.]] godine proglasio [[nezavisnost Brazila]]. U jeku [[Brazilski rat za nezavisnost|rata za nezavisnost]], Pedro je [[12. listopada]] aklamacijom proglašen brazilskim carem, a do ožujka [[1824.]] je izašao kao pobjednik u ratu. Nekoliko mjeseci kasnije, uspješno je ugušio kratkotrajnu [[Ekvatorska Konfederacija|Ekvatorsku Konfederaciju]], secesionističku skupinu sa sjeveroistoka zemlje. |
Kada je [[1820.]] godine u [[Portugal]]u izbila [[Liberalna revolucija (1820)|Liberalna revolucija]], Pedrov otac se u travnju [[1821.]] godine vratio u domovinu, ostavivši sina kao [[regent]]a u [[Brazil]]u. U toj je ulozi isprva dobivao prijetnje od strane revolucionara i portugalskih trupa, no to se ubrzo smirilo. Prijetnje službenog Lisabona da će ukinuti povlašteni položaj kojeg je Brazil uživao još od [[1808.]] izazvale su val negodovanja u koloniji. U tom sukobu, Pedro se odlučio za Brazil te je [[7. rujna]] [[1822.]] godine proglasio [[nezavisnost Brazila]]. U jeku [[Brazilski rat za nezavisnost|rata za nezavisnost]], Pedro je [[12. listopada]] aklamacijom proglašen brazilskim carem, a do ožujka [[1824.]] je izašao kao pobjednik u ratu. Nekoliko mjeseci kasnije, uspješno je ugušio kratkotrajnu [[Ekvatorska Konfederacija|Ekvatorsku Konfederaciju]], secesionističku skupinu sa sjeveroistoka zemlje. |
||
Verzija na datum 5 oktobar 2016 u 05:23
| Pedro I | |
|---|---|
| |
 Car Brazila
| |
| Vladavina | 12. listopada 1822. – 7. travnja 1831. |
| Krunidba | 1. prosinca 1822. |
| Prethodnik | inauguracijski nositelj |
| Nasljednik | Pedro II |
 Kralj Portugala
| |
| Vladavina | 10. ožujka – 2. svibnja 1826. |
| Prethodnik | João VI |
| Nasljednik | Maria II |
| Supruge | Maria Leopoldine od Austrije Amélie od Leuchtenberga |
| Puno ime | |
| Pedro de Alcântara Francisco António João Carlos Xavier de Paula Miguel Rafael Joaquim José Gonzaga Pascoal Cipriano Serafim | |
| Dinastija | Braganza |
| Otac | João VI od Portugala |
| Majka | Carlota Joaquina od Španjolske |
| Rođenje | 12. listopada 1798. Lisabon, Portugal(tada Kraljevina Portugal i Algarve)
|
| Smrt | 24. rujna 1834. Lisabon, Portugal (tada .svg){kind=small} Kraljevina Portugal i Algarve)
|
| Pokop | Spomenik nezavisnosti Brazila São Paulo, Brazil
|
| Potpis | 
|
| Vjera | katolicizam |
Pedro I, punim imenom Pedro de Alcântara Francisco António João Carlos Xavier de Paula Miguel Rafael Joaquim José Gonzaga Pascoal Cipriano Serafim (Lisabon, 12. listopada 1798. – Lisabon, 24. rujna 1834.) je bio portugalski plemić koji je 1822. godine osnovao Brazilsko Carstvo i postao njegov prvi vladar. Sin kralja Joãa VI, Pedro je za očeve vladavine bio regent u Brazilu, a nakon njegove smrti ga je nakratko naslijedio na portugalskom tronu kao Pedro IV, abdicirajući u korist kćeri Marije. Pedro je i u Brazilu i u Portugalu znan kao Libertador, dok je u rodnoj domovini znan i kao Rei Soldado. Rođen je u Lisabonu kao četvrto dijete kralja Joãa VI i kraljice Carlote Joaquine te je bio član dinastije Braganza. Kada je 1807. godine Napoleon napao Portugal, Pedro je s obitelji izbjegao u Brazil, tada najbogatiju portugalsku koloniju.
Kada je 1820. godine u Portugalu izbila Liberalna revolucija, Pedrov otac se u travnju 1821. godine vratio u domovinu, ostavivši sina kao regenta u Brazilu. U toj je ulozi isprva dobivao prijetnje od strane revolucionara i portugalskih trupa, no to se ubrzo smirilo. Prijetnje službenog Lisabona da će ukinuti povlašteni položaj kojeg je Brazil uživao još od 1808. izazvale su val negodovanja u koloniji. U tom sukobu, Pedro se odlučio za Brazil te je 7. rujna 1822. godine proglasio nezavisnost Brazila. U jeku rata za nezavisnost, Pedro je 12. listopada aklamacijom proglašen brazilskim carem, a do ožujka 1824. je izašao kao pobjednik u ratu. Nekoliko mjeseci kasnije, uspješno je ugušio kratkotrajnu Ekvatorsku Konfederaciju, secesionističku skupinu sa sjeveroistoka zemlje.
Secesionistička pobuna u južnoj provinciji Cisplatini 1825. godine te subsekventni pokušaj Ujedinjenih provincija Río de la Plate da su anektiraju uvlače Pedra u Cisplatinski rat. U ožujku 1826., Pedro I je nakratko preuzeo portugalski tron, ali ga je prepustio kćeri koja je postala kraljica Maria II. Situacija se pogoršala kada je 1828. godine Brazil izgubio Cisplatinu. Tokom iste godine, Pedrov mlađi brat Miguel uzurpira tron i svrgava Mariju II. Iako su njegove seksualne afere bile poznate, skandalozna afera s dvorskom damom uvelike je uništila Pedrovu reputaciju. U ovom periodu dolazi i do problema s parlamentom oko uloge monarha i parlamenta u izboru vlade. Pedro se našao u situaciji da istovremeno nije mogao rješavati probleme i u Brazilu i u Portugalu pa je 7. travnja 1831. abdicirao s brazilskog trona u korist svog šestogodišnjeg sina Pedra II i otplovio za Europu.
U srpnju 1832., Pedro je izvršio vojnu invaziju na Portugal. Isprva se činilo da se radilo tek o građanskom ratu, ali ubrzo je ta invazija postala dio šireg konflikta na Pirinejskom poluotoku između pobornika liberalizma i apsolutizma. Pedro je umro u Lisabonu 24. rujna 1834. godine od posljedica tuberkuloze, samo nakoliko mjeseci nakon pobjede liberala. Danas se Pedro I smatra jednim od glavnih proponenata liberalizma iz ovog perioda.