Vazduh – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m Fix
Nema sažetka izmjene
Red 1: Red 1:
[[Datoteka:Top of Atmosphere.jpg|mini|Plava svetlost je više raspšrena u gasovima koji čine Zemljinu atmosferu od svetlosti drugih talasnih dužina, što daje Zemlji plavičast prsten kada se gleda iz svemira.]]
'''Vazduh''' je smeša gasova od kojih su neki u vrlo promenljivom sastavu: [[dušik|azota]] ima 78,08%, [[kiseonik]]a 20,95%, [[argon]]a 0,93% i u vrlo malim količinama [[kripton]]a, [[ksenon]]a, [[helij]]uma, [[neon]]a i drugih. U promenljivim količinama u vazduhu može biti [[voda|vodene]] pare, [[ozon]]a, [[ugljen-dioksid|ugljen dioksida]], [[radon]]a i drugih. Sastav vazduha varira na različitim visinama. Pri većoj visini smanjuje se sadržaj kiseonika, a povećava se sadržaj vodonika.
'''Vazduh''' je smeša gasova od kojih su neki u vrlo promenljivom sastavu: [[dušik|azota]] ima 78,08%, [[kiseonik]]a 20,95%,<ref name="NYT-20131003">{{cite news |last=Zimmer |first=Carl |title=Earth’s Oxygen: A Mystery Easy to Take for Granted |url=http://www.nytimes.com/2013/10/03/science/earths-oxygen-a-mystery-easy-to-take-for-granted.html |date=3 October 2013 |work=New York Times |accessdate=3 October 2013 }}</ref> [[argon]]a 0,93% i u vrlo malim količinama [[kripton]]a, [[ksenon]]a, [[helij]]uma, [[neon]]a i drugih. U promenljivim količinama u vazduhu može biti [[voda|vodene]] pare, [[ozon]]a, [[ugljen-dioksid|ugljen dioksida]], [[radon]]a i drugih. Sastav vazduha varira na različitim visinama. Pri većoj visini smanjuje se sadržaj kiseonika, a povećava se sadržaj vodonika.<ref name="WallaceHobbs">Wallace, John M. and Peter V. Hobbs. Atmospheric Science; ''An Introductory Survey''.Elsevier. Second Edition, 2006. ISBN 978-0-12-732951-2. Chapter 1</ref><ref>{{cite web|url=http://www.ace.mmu.ac.uk/eae/Atmosphere/Older/Trace_Gases.html|title=Trace Gases|publisher=Ace.mmu.ac.uk|accessdate=2010-10-16|archiveurl=http://web.archive.org/web/20101009044345/http://www.ace.mmu.ac.uk/eae/atmosphere/older/Trace_Gases.html|archivedate=9 October 2010 <!--DASHBot-->|deadurl=no}}</ref>


Vazduh je neophodan za život ljudi, biljaka i životinja.
Vazduh je neophodan za život ljudi, biljaka i životinja.


== Zagađenje vazduha ==
{{main|Zagađenje vazduha}}
Do zagađenja vazduha dolazi prilikom sagorijevanja [[Fosilna goriva|fosilnih goriva]]. [[Ugalj]], [[nafta]] i [[plin]] sadrže [[sumpor]], od koga sagorijevanjem nastaju [[Sumpor dioksid|oksidi sumpora]]. Zbog visoke temperature u motorima automobila, od azota i kiseonika nastaju [[Azotni oksidi|oksidi azota]]. Oksidi sumpora i azota su zagađivači vazduha jer nadražuju [[Sluzokoža|sluzokožu]]. [[Ugljen-dioksid|Ugljen(IV)-oksid]] i čestice prašine takođe zagađuju vazduh.
U supstance koje zagađuju vazduh svrstavaju se najpre one koje se u nezagađenom vazduhu ne nalaze. U zagađujuće supstance svrstavaju se i sva ona hemijska jedinjenja koja prirodno postoje u vazduhu ako je njihova koncentracija veća od one koja odgovara nezagađenom vazduhu. Veoma je malo hemijskih jedinjenja koji nisu zagađivači.


== Reference ==
{{reflist}}

== Spoljašnje veze ==
{{Commonscat|Air}}
{{Commonscat|Air}}
* [http://modelweb.gsfc.nasa.gov/spdf_models_home.html#atmo NASA atmosphere models]
* [http://nssdc.gsfc.nasa.gov/planetary/factsheet/earthfact.html NASA's Earth Fact Sheet]
* [http://atmospheres.agu.org/ American Geophysical Union: Atmospheric Sciences]
* [http://www.geomon.eu/outreach/ Outreach of the GEOmon project] See how Earth atmosphere is observed and monitored by a European project that combines many approaches.


{{kratko}}
[[Kategorija:Ekologija]]
[[Kategorija:Kemija]]


[[Kategorija:Atmosfera]]
[[bg:Въздух]]
[[ca:Aire]]
[[Kategorija:Ekologija]]
[[Kategorija:Neorganska jedinjenja]]
[[da:Luft]]
[[Kategorija:Dielektrici]]
[[de:Luft]]
[[eo:Aero]]
[[es:Aire]]
[[fr:Air]]
[[he:אוויר]]
[[hr:Zrak]]
[[id:Udara]]
[[is:Loft]]
[[it:Aria]]
[[ja:空気]]
[[ko:대기]]
[[la:Aër]]
[[mk:Воздух]]
[[ms:Udara]]
[[nl:Lucht]]
[[no:Luft]]
[[pl:Powietrze atmosferyczne]]
[[pt:Ar]]
[[ru:Воздух]]
[[simple:Air]]
[[sl:Zrak]]
[[sr:Ваздух]]
[[tr:Hava (atmosfer)]]
[[zh:空气]]

Verzija na datum 31 mart 2014 u 16:58

Plava svetlost je više raspšrena u gasovima koji čine Zemljinu atmosferu od svetlosti drugih talasnih dužina, što daje Zemlji plavičast prsten kada se gleda iz svemira.

Vazduh je smeša gasova od kojih su neki u vrlo promenljivom sastavu: azota ima 78,08%, kiseonika 20,95%,[1] argona 0,93% i u vrlo malim količinama kriptona, ksenona, helijuma, neona i drugih. U promenljivim količinama u vazduhu može biti vodene pare, ozona, ugljen dioksida, radona i drugih. Sastav vazduha varira na različitim visinama. Pri većoj visini smanjuje se sadržaj kiseonika, a povećava se sadržaj vodonika.[2][3]

Vazduh je neophodan za život ljudi, biljaka i životinja.

Zagađenje vazduha

Glavni članak: Zagađenje vazduha

Do zagađenja vazduha dolazi prilikom sagorijevanja fosilnih goriva. Ugalj, nafta i plin sadrže sumpor, od koga sagorijevanjem nastaju oksidi sumpora. Zbog visoke temperature u motorima automobila, od azota i kiseonika nastaju oksidi azota. Oksidi sumpora i azota su zagađivači vazduha jer nadražuju sluzokožu. Ugljen(IV)-oksid i čestice prašine takođe zagađuju vazduh. U supstance koje zagađuju vazduh svrstavaju se najpre one koje se u nezagađenom vazduhu ne nalaze. U zagađujuće supstance svrstavaju se i sva ona hemijska jedinjenja koja prirodno postoje u vazduhu ako je njihova koncentracija veća od one koja odgovara nezagađenom vazduhu. Veoma je malo hemijskih jedinjenja koji nisu zagađivači.

Reference

  1. Zimmer, Carl (3 October 2013). „Earth’s Oxygen: A Mystery Easy to Take for Granted”. New York Times. Pristupljeno 3 October 2013. 
  2. Wallace, John M. and Peter V. Hobbs. Atmospheric Science; An Introductory Survey.Elsevier. Second Edition, 2006. ISBN 978-0-12-732951-2. Chapter 1
  3. „Trace Gases”. Ace.mmu.ac.uk. Arhivirano iz originala na datum 9 October 2010. Pristupljeno 2010-10-16. 

Spoljašnje veze