Gregorijanski koral – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 1: Red 1:
[[Datoteka:Tu es deus.jpg|thumb|Gradual ''Tu es Deus'' iz 922.g]]
Širenje hrišćanstva po svim evropskim zemljama i njegov uticaj na razvoj muziciranja doveli su do reakcije crkve. Primajuci hrišćanstvo svaki narod je uneo nacionalne elemente u svoje obrede, jezik i muziku i nacionalizovao je u izvesnom smislu veru. To je dovelo do unošenja suviše ličnih crta pojedinog kraja. Nasuprot tome, crkva je želela svoju umetnost i svoj način pevanja, jedinstven za sve narode. Reakcja crkve se ogledala u tome što je pocela akcija prečišćavanja napeva od svih uticaja. Velikog i delikatnog Posla se prihvatio papa Grgur I Veliki. Od postojećih napeva odabrao je one za koje je smatrao da su najčistiji i najlepši, koji se mogu održati kao trajna vrednost u crkvenom bogosluženju, i od njih je stvorio zbirku crkvenih napeva koju je nazvao Antifonar. Po njemu je to pevanje dobilo naziv gregorijansko pevanje ili gregorijanski koral. Pesme su bile jednoglsne, bez instrumentalne pratnje, a tekstovi na latinskom jeziku preuzeti iz Biblije. Vremenom, izvođenje gregorijanskog korala moglo je biti raznoliko:
'''Gregorijanski koral''' označava jednoglasno srednjovekovno [[liturgija|liturgijsko]] pevanje [[Katolička crkva|Katoličke Crkve]] na [[latinski jezik|latinskom jeziku]].
~Svešenik solo,

~Grupa pevača (hor),
Gregorijanski koral predstavlja pevanu reč Božju. Kao sastavni dio liturgijskog delovanja sadrži bogatu muzičku baštinu hišćanske crkve od njenog začetka,tokom srednjeg veka do pojave višeglasnog pevanja.
~Dijalog svešenika i hora (respozorijalno pevanje),

~Dijalog dva hora (antifono pevanje)
Ime je dobio po [[Grgur Veliki|Grguru Velikom]], koji je bio [[papa]] između 590. i 604.
-Motivi gregorijanskih korala poslužili su mnogim kompozitorima kasnijih epoha – Bahu, Listu, Stravinskom…
Lestvice koje su se upotrebljavale u srednjem veku bile su starocrkvene lestvice, a nosile su nazive: dorska, frigijska, lidijska, miksolidijska.
Ovaj stari sakralni oblik muzike je važnim je delom [[crkvena glazba|liturgijske ,muzike]]. Ovo je jednoglasno i nepromenljivo crkveno pevanje. Zbirku takvih misnih korala sastavio je i pročistio u saradnji sa svojim [[benediktinci]]ma u knjigu Antifonarij [[papa]] [[Grgur Veliki|Grgur I.]], pa ga možemo nazvati reformatorom [[crkvena glazba|liturgijske muzike]]<ref>Draženko Marijanović i Dragan Filipović: "Bogu na slavu, Pevači u mostarskoj katedrali"; [[Crkva na kamenu]], [[Mostar]] [[2008|2008.]] Poglavlje ''Povest crkvenog pevanja''</ref> Iz Rima se takvo pevanje proširilo po celom hrišćanskom svetu, čemu je pomogao i [[Karlo Veliki]].

== Eksterni linkovi ==
{{Commonscat|Gregorian chant}}
* [http://www.uni-kiel.de/prof-bobert-projekte/Brevier.html Arhiva gregorianskih napjeva]
* [http://www.globalchant.org/ GLOBAL CHANT DATABASE: Index of Gregorian Chant] - baza podataka s preko 20.000 melodija

{{mrva-glazba}}
{{Kršćanska glazba}}

[[Kategorija:Kršćanska muzika]]

Verzija na datum 18 novembar 2015 u 12:09

Gradual Tu es Deus iz 922.g

Gregorijanski koral označava jednoglasno srednjovekovno liturgijsko pevanje Katoličke Crkve na latinskom jeziku.

Gregorijanski koral predstavlja pevanu reč Božju. Kao sastavni dio liturgijskog delovanja sadrži bogatu muzičku baštinu hišćanske crkve od njenog začetka,tokom srednjeg veka do pojave višeglasnog pevanja.

Ime je dobio po Grguru Velikom, koji je bio papa između 590. i 604.

Ovaj stari sakralni oblik muzike je važnim je delom liturgijske ,muzike. Ovo je jednoglasno i nepromenljivo crkveno pevanje. Zbirku takvih misnih korala sastavio je i pročistio u saradnji sa svojim benediktincima u knjigu Antifonarij papa Grgur I., pa ga možemo nazvati reformatorom liturgijske muzike[1] Iz Rima se takvo pevanje proširilo po celom hrišćanskom svetu, čemu je pomogao i Karlo Veliki.

Eksterni linkovi

  1. Draženko Marijanović i Dragan Filipović: "Bogu na slavu, Pevači u mostarskoj katedrali"; Crkva na kamenu, Mostar 2008. Poglavlje Povest crkvenog pevanja