Koral

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Korali (Anthozoa) su morske životinje. Žive kolonijalno u svim morima kako tropskim tako i polarnim. Kolonije mogu biti raznih veličina, od veoma malih pa do visine od nekoliko metara.

Opis[uredi | uredi kod]

Na pločastoj osnovi koralnog polipa nalaze se usta okružena prstenom pipaka. Suprotni dio je baza i dluži za pričvrščivanje korala za podlogu. Veličina im je od nekoliko milimetara do nekoliko centimetara u prečniku. Jedan od najvećih korala je Fungia - samostalan koral veličine 25 cm u prečniku. Oni mogu biti

  1. sesilni pričvršćeni za podlogu
  2. slabo pokretljivi polipi

Mogu biti različitih boja, a to su: bijela, crvena, žuta, plava, zelena, i ljubičasta. Korali boje dobijaju od prirodnih pigmenata. Neke alge žive u simbiozi sa koralima i daju im boju. Izrasline na površini korala su pipci. Služe za odbranu ili se pomažu pri njima ishrani. Sadrže žarne ćelije – nematociste.

Ove cvjetne životinje su polipi. Dijele se na:

  1. šestozračne (heksokoralija) imaju broj pipaka djeljiv sa šest
  2. osmozračne (oktokoralija) ima osam pipaka.

Heksakoralije[uredi | uredi kod]

Heksakoralijama pripadaju morske sase i kameni korali. Korali su obično poznati kao medrepori. Žive u kolonijama sem mediteranske medrepore (Coriophilia clava) koja je solitarna. Kolonijalne mrdrepore obrazuju sprudove – atole koji su stanište mnogih vrsta.

Oktokoralije[uredi | uredi kod]

Oktokoralije žive u kolonijama. Poznati su:

  • pravi korali - crveni koral (Coralium rubrum)
  • rožasti korali (gorgonija) - nađeni u Sredozemlju i oko Japana
  • crveni korali - imaju krečnjački skelet dok ostali imaju rožni

Prehrana i respiratorni sistem[uredi | uredi kod]

Digestivni trakt ili sistem organa za varenje počinje ustima i ide u stomačnu šupljinu, koja je podijeljena longitudinalnim membranama – mesentarije. One sadrže i reproduktivne ćelije. Korali se hrane zooplanktonima, sitnim ribama i drugom hranom organskog porijekla. Oni koji učestvuju u građi koralnih sprudova hrane su zoonxanthellae i to noću.

Respiratorni sistem (sistem razmjene gasova) – razmjena gasova vrši se duž čitavog tijela korala.

Razmnožavanje[uredi | uredi kod]

U korala postoji polno i bespolno razmnožavanje. Oni mogu biti hemafroditi, a i muškog ili ženskog pola.

Bespolno razmnožavanje je češće. Odvija se pupljenjem i nepotpunim dijeljenjem. Pupoljak se može, a i ne mora odvojiti od stare životinje. Kod polnog u tjelesnoj šupljini razvija se mlada životinja. Kao planula - larva izlazi na usni otvor.

Eksterni linkovi[uredi | uredi kod]

U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Anthozoa
Wikivrste imaju podatke o: Koral