Evropski parlament – razlika između verzija
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
Nema sažetka izmjene |
||
| Red 1: | Red 1: | ||
[[Datoteka:EuropeanParliament.jpg|thumb|right|350px|Zgrada Europskog parlamenta u Strasbourgu]] |
[[Datoteka:EuropeanParliament.jpg|thumb|right|350px|Zgrada Europskog parlamenta u Strasbourgu]] |
||
[[File:14-02-04-Parlement-européen-Strasbourg-RalfR-046.jpg|thumb]] |
|||
'''Europski parlament''' je tijelo [[Evropska unija|Europske unije]], čije članove izabiru izravno građani EU svakih pet godina, koliko traje mandat zastupnicima. Zajedno s [[Vijeće Evropske unije|Vijećem ministara]] čini zakonodavnu vlast Europske unije. |
'''Europski parlament''' je tijelo [[Evropska unija|Europske unije]], čije članove izabiru izravno građani EU svakih pet godina, koliko traje mandat zastupnicima. Zajedno s [[Vijeće Evropske unije|Vijećem ministara]] čini zakonodavnu vlast Europske unije. |
||
Verzija na datum 6 februar 2014 u 00:49
Europski parlament je tijelo Europske unije, čije članove izabiru izravno građani EU svakih pet godina, koliko traje mandat zastupnicima. Zajedno s Vijećem ministara čini zakonodavnu vlast Europske unije.
Sastav
Europski parlament predstavlja oko 450 milijuna građana Europske unije. Od 1. siječnja 2005. godine ukupno je 785 članova Parlamenta (zastupnika). Izbori se provode svake pete godine, na temelju općeg prava glasa. Ne postoji jedinstveni izborni sustav za izbor članova Europskog parlamenta, već je svaka država članica slobodna izabrati vlastiti sustav, uz poštovanje tri uvjeta propisanih Odlukom Vijeća (2002/772/EC):
- izborni sustav mora primjenjivati sustav razmjernog predstavništva, bilo putem izbornih lista ili putem sustava prijenosa glasa.
- izborno područje mora biti podjeljeno na izborne jedinice, na način koje neće utjecati na sustav razmjernog predstavništva.
- izborni prag na nacionalnoj razini mora iznositi 5 %.
Raspodjela zastupničkih mjesta u Parlamentu po državama članica, ovisi o broj stanovnika svake države članice, tako da zemlje s više stanovnika biraju više zastupnika, no što ih biraju male zemlje.
| Države članice | Broj mjesta | Države članice | Broj mjesta | |
 Njemačka
|
99 |  Austrija
|
18 | |
 Francuska
|
78 |  Bugarska
|
18 | |
 Italija
|
78 |  Finska
|
14 | |
 Ujedinjeno Kraljevstvo
|
78 |  Danska
|
14 | |
 Španjolska
|
54 |  Slovačka
|
14 | |
 Poljska
|
54 |  Irska
|
13 | |
 Rumunija
|
35 |  Litvanija
|
13 | |
 Nizozemska
|
27 |  Latvija
|
9 | |
 Belgija
|
24 |  Slovenija
|
7 | |
 Češka
|
24 |  Kipar
|
6 | |
 Grčka
|
24 |  Estonija
|
6 | |
 Mađarska
|
24 |  Luksemburg
|
6 | |
 Portugal
|
24 |  Malta
|
5 | |
 Švedska
|
19 |
Od 26. rujna 2005. godine pa do ulaska u EU 1. siječnja 2007 Bugarska i Rumunjska imale su status promatrača, kao zemlje kandidatkinje za ulazak u EU. Promatrači mogu sudjelovati u raspravama, međutim ne mogu glasovati niti vrši neke druge zadaće.
Sjedište Europskog parlamenta
Sjedište Europskog parlamenta je u Strasbourgu , gdje se i održavaju redovne mjesečne (četvorodnevne) plenarne sjednice, kako je propisano protokolom u Amsterdamskom ugovoru. Međutim, tijekom većeg dijela mjeseca, pripremne zakonodavne radnje, sjednice odbora, i dodatne plenarne sjednice održavaju se u Bruxellesu, gde su smještene i ostale institucije Unije. Tajništvo Europskog parlamenta nalazi se u Luksemburgu.
U posljednje vrijeme javlja se zahtjev da se sjedište Europskog parlamenta premjestu u Bruxelles, budući da je tamo smještena većina institucija Europske unije. Kao jedan od razlog navodi se bespotrebno trošenje novca na dnevnice te troškove prijevoza prilikom jednomjesečnog seljenja iz Bruxellesa u Strasborug.
