Grčka umjetnost – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Addbot (razgovor | doprinos)
46.972 izmene
m Bot: migracija 9 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q1247086 na Wikidati
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 1: Red 1:
[[Datoteka:Nike of Samothrake Louvre Ma2369 n3.jpg|thumb|200px|[[Nika sa Samotrake]] je najveličanstvenija [[helenizam|helenistička]] [[skulptura]] iz [[Stara Grčka|antičke Grčke]].]]
[[Datoteka:Nike of Samothrake Louvre Ma2369 n3.jpg|thumb|200px|[[Nika sa Samotrake]] je najveličanstvenija [[helenizam|helenistička]] [[skulptura]] iz [[antička Grčka|antičke Grčke]].]]
'''Grčka umjetnost''' je [[Umjetnost|umjetnička]] produkcija [[Grci|Grka]] i umjetnost na području [[Grčka|Grčke]].
'''Grčka umjetnost''' je [[umetnost|umjetnička]] produkcija [[Grci|Grka]] i umjetnost na području [[Grčka|Grčke]].


== Antička umjetnost ==
== Antička umjetnost ==
[[Datoteka:Meister von Daphni 002.jpg|thumb|left|''[[Krist Pankrator]]'', [[mozaik]] iz [[samostan]]a u [[Daphni]], oko 1100.]]
[[Datoteka:Meister von Daphni 002.jpg|thumb|left|''[[Krist Pankrator]]'', [[mozaik]] iz [[manastir|samostana]] u [[Dafni|Daphni]], oko 1100.]]
===Egejska Grčka===
===Egejska Grčka===
{{glavni|Egejska umjetnost}}
{{glavni|Egejska umjetnost}}
Poslije propasti [[Eneolitik|brončanodobnih]] kultura ([[Kikladi|kikladske]] i [[Minojska kultura|kretsko]]-[[Mikenska kultura|mikenske]] u III. I II. tisućljeću prije Krista) dolaskom [[Dorani|Dorana]] na središnje područje [[Balkan]]skog poluotoka, otoke [[Jonsko more|Jonskoga]] i [[Egejsko more|Egejskoga mora]] i duž obala [[Mala Azija|Male Azije]] (tijekom 10. i 9. st. pne.) razvila se [[Umjetnost stare Grčke|helenska umjetnost]].
Poslije propasti [[bakarno doba|brončanodobnih]] kultura ([[Kikladi|kikladske]] i [[minojska civilizacija|kretsko]]-[[mikenska Grčka|mikenske]] u III. I II. tisućljeću prije Krista) dolaskom [[Dorani|Dorana]] na središnje područje [[Balkan]]skog poluotoka, otoke [[Jonsko more|Jonskoga]] i [[Egejsko more|Egejskoga mora]] i duž obala [[Mala Azija|Male Azije]] (tijekom 10. i 9. st. pne.) razvila se [[starogrčka umjetnost|helenska umjetnost]].
[[Kolonizacija|Kolonizacijom]] od 8. st. pne. Grčka se umjetnost proširila na gotovo čitav obalni pojas [[Sredozemlje|Sredozemlja]] i neka područja [[Crno more|Crnog mora]].
[[Kolonizacija|Kolonizacijom]] od 8. st. pne. Grčka se umjetnost proširila na gotovo čitav obalni pojas [[Sredozemno more|Sredozemlja]] i neka područja [[Crno more|Crnog mora]].
===Antička Grčka===
===Antička Grčka===
{{glavni|Umjetnost stare Grčke}}
{{glavni|Umjetnost stare Grčke}}
{{Commonscat|Ancient Greek art}}
{{Commonscat|Ancient Greek art}}
Grčka je početkom 2. st. pne. Došla pod vlast [[Stari Rimljani|Rimljana]], potom je pod imenom [[Ahaja]] postala provincijom [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], a potkraj 4. stoljeća bila je u sklopu Istočnorimskog odnosno [[Bizantsko carstvo|Bizantskog carstva]]. Grčka umjetnost je snažno utjecala na razvoj [[Umjetnost starog Rima|rimske]] i [[Bizantska umjetnost|bizantske umjetnosti]], a preko njih i na [[Ranokršćanstvo|kršćansku umjetnost]] [[zapadna umjetnost|Zapada]] koja je u [[renesansa|renesansi]], a poslije i [[Neoklasicizam|neoklasicizmu]], doživjela svoju obnovu.
Grčka je početkom 2. st. pne. Došla pod vlast [[Stari Rimljani|Rimljana]], potom je pod imenom [[Ahaja]] postala provincijom [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], a potkraj 4. stoljeća bila je u sklopu Istočnorimskog odnosno [[Bizantsko carstvo/Latinična verzija|Bizantskog carstva]]. Grčka umjetnost je snažno utjecala na razvoj [[rimska umjetnost|rimske]] i [[Bizantska umjetnost|bizantske umjetnosti]], a preko njih i na [[rana hrišćanska umetnost|kršćansku umjetnost]] [[zapadna umjetnost|Zapada]] koja je u [[renesansa|renesansi]], a poslije i [[Neoklasicizam|neoklasicizmu]], doživjela svoju obnovu.


[[Datoteka:Resurreccion_Prado.jpg|thumb|[[El Greco]], ''[[Uskrsnuće Kristovo]]'', 1584.-92., ulje na platnu, 275 × 127 cm, [[Prado]], [[Madrid]].]]
[[Datoteka:Resurreccion_Prado.jpg|thumb|[[El Greco]], ''[[Uskrsnuće Kristovo]]'', 1584.-92., ulje na platnu, 275 × 127 cm, [[Prado]], [[Madrid]].]]
Kasnorenesansni ([[Manirizam|maniristički]]) [[slikar]], koji je veći dio života proveo u [[Španjolska|Španjolskoj]], ''Dominikos Theotokopulos'', zvan [[El Greco]] (oko 1541.-1614.), isprva je na [[Kreta|Kreti]] radio [[Ikona|ikone]] u duhu bizantske slikarske tradicije.
Kasnorenesansni ([[Manirizam|maniristički]]) [[slikar]], koji je veći dio života proveo u [[Španija|Španjolskoj]], ''Dominikos Theotokopulos'', zvan [[El Greco]] (oko 1541.-1614.), isprva je na [[Krit|Kreti]] radio [[Ikona|ikone]] u duhu bizantske slikarske tradicije.


== Novogrčka umjetnost ==
== Novogrčka umjetnost ==
U prvoj polovici 19. st. '''novogrčka umjetnost''' je bila pod utjecajem [[Zapadna umjetnost|zapadnoeuropske umjetnosti]]. Godine [[1836.]] u [[Atena (grad)|Ateni]] je osnovana [[Umjetnička akademija]], an kojoj je isprva preovladavao [[akademizam]] [[münchen]]skih studenata [[Nikiforos Lytras|Nikiforosa Lytrasa]] (1832.-1904.) i [[Nikolaus Gyzis|Nikolausa Gyzisa]] (1842.-1901.), potom [[plenerizam]] [[Konstantinos Volonakis|Konstantinosa Volonakisa]] (1837.-1907.), a od druge polovice 19. st. svi suvremeni europski smjerovi.
U prvoj polovici 19. st. '''novogrčka umjetnost''' je bila pod utjecajem [[Zapadna umjetnost|zapadnoeuropske umjetnosti]]. Godine [[1836|1836.]] u [[Atena|Ateni]] je osnovana [[Umjetnička akademija]], an kojoj je isprva preovladavao [[akademizam]] [[minhen|münchenskih]] studenata [[Nikiforos Lytras|Nikiforosa Lytrasa]] (1832.-1904.) i [[Nikolaus Gyzis|Nikolausa Gyzisa]] (1842.-1901.), potom [[plenerizam]] [[Konstantinos Volonakis|Konstantinosa Volonakisa]] (1837.-1907.), a od druge polovice 19. st. svi suvremeni europski smjerovi.


[[Datoteka:Mk01n101.jpg|thumb|left|[[Theofil Hansen]], ''Umjetnička akademija u Ateni'' iz 1887.]]
[[Datoteka:Mk01n101.jpg|thumb|left|[[Theofil Hansen]], ''Umjetnička akademija u Ateni'' iz 1887.]]
U [[Arhitektura|arhitekturi]] je isprva vladao [[neoklasicizam]] (''Zgrada sveučilišta u Ateni''), potom [[historicizam]] (osobito [[neogotika]] i [[neobizantski stil]]).
U [[Arhitektura|arhitekturi]] je isprva vladao [[neoklasicizam]] (''Zgrada sveučilišta u Ateni''), potom [[historicizam]] (osobito [[neogotika]] i [[neobizantski stil]]).
Utemeljenjem poli-tehničke škole u Grčkoj je od [[1887.]] djelovao veći broj domaćih graditelja koji su u svjetovnom graditeljstvu rabili antičke i renesansne, a u crkvenome bizantske elemente.
Utemeljenjem poli-tehničke škole u Grčkoj je od [[1887|1887.]] djelovao veći broj domaćih graditelja koji su u svjetovnom graditeljstvu rabili antičke i renesansne, a u crkvenome bizantske elemente.


Od sredine 20. st. grčki su arhitekti gradili u duhu moderne europske arhitekture, a najznačajniji su: [[Dimitris P. Pikionis]] (1887.-1968.), [[Aris Konstantinidis]] (1913.-1993.), [[Aleksandros N. Tombazis]] (1939.-).
Od sredine 20. st. grčki su arhitekti gradili u duhu moderne europske arhitekture, a najznačajniji su: [[Dimitris P. Pikionis]] (1887.-1968.), [[Aris Konstantinidis]] (1913.-1993.), [[Aleksandros N. Tombazis]] (1939.-).


Mnogi grčki likovni umjetnici su se afirmirali u svjetskim umjetničkim središtma, istaknuto mjesto zauzimaju [[Takis]] (1925.-), [[Kostas Coklis]] (1930.-) i [[Konstantin Ksenakis]] (1931.-) u [[Francuska|Francuskoj]], a [[Vardea Mavromichali Chryssa]] (1933.-) i [[Luksa Samaras]] (1936.-) u [[SAD]]-u.
Mnogi grčki likovni umjetnici su se afirmirali u svjetskim umjetničkim središtma, istaknuto mjesto zauzimaju [[Takis]] (1925.-), [[Kostas Coklis]] (1930.-) i [[Konstantin Ksenakis]] (1931.-) u [[Francuska|Francuskoj]], a [[Vardea Mavromichali Chryssa]] (1933.-) i [[Luksa Samaras]] (1936.-) u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u.


== Eksterni linkovi ==
== Eksterni linkovi ==

Verzija na datum 13 juni 2013 u 20:29

Nika sa Samotrake je najveličanstvenija helenistička skulptura iz antičke Grčke.

Grčka umjetnost je umjetnička produkcija Grka i umjetnost na području Grčke.

Antička umjetnost

Krist Pankrator, mozaik iz samostana u Daphni, oko 1100.

Egejska Grčka

Glavni članak: Egejska umjetnost

Poslije propasti brončanodobnih kultura (kikladske i kretsko-mikenske u III. I II. tisućljeću prije Krista) dolaskom Dorana na središnje područje Balkanskog poluotoka, otoke Jonskoga i Egejskoga mora i duž obala Male Azije (tijekom 10. i 9. st. pne.) razvila se helenska umjetnost. Kolonizacijom od 8. st. pne. Grčka se umjetnost proširila na gotovo čitav obalni pojas Sredozemlja i neka područja Crnog mora.

Antička Grčka

Glavni članak: Umjetnost stare Grčke

Grčka je početkom 2. st. pne. Došla pod vlast Rimljana, potom je pod imenom Ahaja postala provincijom Rimskog Carstva, a potkraj 4. stoljeća bila je u sklopu Istočnorimskog odnosno Bizantskog carstva. Grčka umjetnost je snažno utjecala na razvoj rimske i bizantske umjetnosti, a preko njih i na kršćansku umjetnost Zapada koja je u renesansi, a poslije i neoklasicizmu, doživjela svoju obnovu.

El Greco, Uskrsnuće Kristovo, 1584.-92., ulje na platnu, 275 × 127 cm, Prado, Madrid.

Kasnorenesansni (maniristički) slikar, koji je veći dio života proveo u Španjolskoj, Dominikos Theotokopulos, zvan El Greco (oko 1541.-1614.), isprva je na Kreti radio ikone u duhu bizantske slikarske tradicije.

Novogrčka umjetnost

U prvoj polovici 19. st. novogrčka umjetnost je bila pod utjecajem zapadnoeuropske umjetnosti. Godine 1836. u Ateni je osnovana Umjetnička akademija, an kojoj je isprva preovladavao akademizam münchenskih studenata Nikiforosa Lytrasa (1832.-1904.) i Nikolausa Gyzisa (1842.-1901.), potom plenerizam Konstantinosa Volonakisa (1837.-1907.), a od druge polovice 19. st. svi suvremeni europski smjerovi.

Theofil Hansen, Umjetnička akademija u Ateni iz 1887.

U arhitekturi je isprva vladao neoklasicizam (Zgrada sveučilišta u Ateni), potom historicizam (osobito neogotika i neobizantski stil). Utemeljenjem poli-tehničke škole u Grčkoj je od 1887. djelovao veći broj domaćih graditelja koji su u svjetovnom graditeljstvu rabili antičke i renesansne, a u crkvenome bizantske elemente.

Od sredine 20. st. grčki su arhitekti gradili u duhu moderne europske arhitekture, a najznačajniji su: Dimitris P. Pikionis (1887.-1968.), Aris Konstantinidis (1913.-1993.), Aleksandros N. Tombazis (1939.-).

Mnogi grčki likovni umjetnici su se afirmirali u svjetskim umjetničkim središtma, istaknuto mjesto zauzimaju Takis (1925.-), Kostas Coklis (1930.-) i Konstantin Ksenakis (1931.-) u Francuskoj, a Vardea Mavromichali Chryssa (1933.-) i Luksa Samaras (1936.-) u SAD-u.

Eksterni linkovi

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Grčka_umjetnost&oldid=1630157