Gospodar rata – razlika između verzija
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
|||
| Red 1: | Red 1: | ||
{{otheruses}} |
{{otheruses}} |
||
'''Gospodar rata''' ({{lang-de|Kriegherr}}, {{lang-en|Warlord}}) je izraz kojim se opisuje ličnost koja je osvojila ili drži [[vlast]] nad određenom teritorijom, najčešće pod-nacionalnom jedinicom (okrug, provincija, regija i sl.) neke [[država|države]], i to isključivo na temelju raspolaganja oružanom silom u obliku sebi vjernih [[vojska|vojnih]] ili [[ |
'''Gospodar rata''' ({{lang-de|Kriegherr}}, {{lang-en|Warlord}}) je izraz kojim se opisuje ličnost koja je osvojila ili drži [[vlast]] nad određenom teritorijom, najčešće pod-nacionalnom jedinicom (okrug, provincija, regija i sl.) neke [[država|države]], i to isključivo na temelju raspolaganja oružanom silom u obliku sebi vjernih [[vojska|vojnih]] ili [[paravojna formacija|paravojnih]] formacija, a nad kojima ne postoji nikakva kontrola centralnih vlasti. |
||
Fenomen gospodara rata se zapaziti gotovo kroz cijelu pisanu historiju i kroz gotovo sve kulture, ali se najčešće vezuje uz velike države ili [[carstvo|carstva]] u kojima iz raznih razloga (strana invazija, prirodna katastrofa, građanski rat, dinastičke spletke i sl.) dolazi do slabljenja ili potpunog nestanka centralne vlasti. U takvim situacijama lokalni i regionalni vojni komandanti preuzimaju vojnu i civilnu vlast pod parolom "uvođenja reda i zakona" i "zaštite naroda", odnosno da bi ostvarili vlastite političke ambicije koje su im u normalnim okolnostima bile van domašaja. [[Historija Kine]] pruža brojne primjere za ovaj fenomen, uključujući i 20. vijek i tzv. [[Era gospodara rata|Eru gospodara rata]] nakon sloma [[dinastija Qing|dinastije Qing]] i stvaranja [[Republika Kina|Republike Kine]]. Osim Kine, taj se fenomen mogao zapaziti i u [[Japan]]u za vrijeme [[Sengoku era|Sengoku ere]] u 16. vijeku, odnosno u [[Rusija|Rusiji]] za vrijeme [[ruski građanski rat|građanskog rata]] 1918-1922. |
Fenomen gospodara rata se zapaziti gotovo kroz cijelu pisanu historiju i kroz gotovo sve kulture, ali se najčešće vezuje uz velike države ili [[carstvo|carstva]] u kojima iz raznih razloga (strana invazija, prirodna katastrofa, građanski rat, dinastičke spletke i sl.) dolazi do slabljenja ili potpunog nestanka centralne vlasti. U takvim situacijama lokalni i regionalni vojni komandanti preuzimaju vojnu i civilnu vlast pod parolom "uvođenja reda i zakona" i "zaštite naroda", odnosno da bi ostvarili vlastite političke ambicije koje su im u normalnim okolnostima bile van domašaja. [[Historija Kine]] pruža brojne primjere za ovaj fenomen, uključujući i 20. vijek i tzv. [[Era gospodara rata|Eru gospodara rata]] nakon sloma [[dinastija Qing|dinastije Qing]] i stvaranja [[Republika Kina|Republike Kine]]. Osim Kine, taj se fenomen mogao zapaziti i u [[Japan]]u za vrijeme [[Sengoku era|Sengoku ere]] u 16. vijeku, odnosno u [[Rusija|Rusiji]] za vrijeme [[ruski građanski rat|građanskog rata]] 1918-1922. |
||
Izraz gospodari rata se u stranoj literaturi često koristio i za pojedine vojne komandantne u vrijeme [[ |
Izraz gospodari rata se u stranoj literaturi često koristio i za pojedine vojne komandantne u vrijeme [[ratovi u bivšoj Jugoslaviji|jugoslavenskih ratova]] 1990-ih. |
||
U današnje vrijeme se izraz gospodari rata najčešće koristi za tzv. [[propale države]] kao što je [[Somalija]], gdje jedinu efektivnu vlast imaju razne paravojne formacije na čelu sa karizmatskim pojedincima. Jedan od primjera je i [[Afganistan]], čijim velikim dijelovima upravljaju lokalni vojni komandanti i političari čija je krajnja odanost centralnoj vlasti u [[Kabul]]u prilično upitna; [[SAD]] i [[NATO]] ulažu velike napore u stvaranje efikasne afganistanske vojske i policije upravo zato da bi pokušali riješiti taj problem. |
U današnje vrijeme se izraz gospodari rata najčešće koristi za tzv. [[propala država|propale države]] kao što je [[Somalija]], gdje jedinu efektivnu vlast imaju razne paravojne formacije na čelu sa karizmatskim pojedincima. Jedan od primjera je i [[Afganistan]], čijim velikim dijelovima upravljaju lokalni vojni komandanti i političari čija je krajnja odanost centralnoj vlasti u [[Kabul]]u prilično upitna; [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i [[NATO]] ulažu velike napore u stvaranje efikasne afganistanske vojske i policije upravo zato da bi pokušali riješiti taj problem. |
||
Gospodari rata su jedan od čestih motiva, odnosno [[negativac|negativaca]] u [[postapokaliptični žanr|postapokaliptičnim]] djelima fikcije. |
Gospodari rata su jedan od čestih motiva, odnosno [[negativac|negativaca]] u [[postapokaliptični žanr|postapokaliptičnim]] djelima fikcije. |
||
Verzija na datum 13 juni 2013 u 18:16
Za ostala značenja, vidi Gospodar rata (razvrstavanje).
Gospodar rata (njemački: Kriegherr, engleski: Warlord) je izraz kojim se opisuje ličnost koja je osvojila ili drži vlast nad određenom teritorijom, najčešće pod-nacionalnom jedinicom (okrug, provincija, regija i sl.) neke države, i to isključivo na temelju raspolaganja oružanom silom u obliku sebi vjernih vojnih ili paravojnih formacija, a nad kojima ne postoji nikakva kontrola centralnih vlasti.
Fenomen gospodara rata se zapaziti gotovo kroz cijelu pisanu historiju i kroz gotovo sve kulture, ali se najčešće vezuje uz velike države ili carstva u kojima iz raznih razloga (strana invazija, prirodna katastrofa, građanski rat, dinastičke spletke i sl.) dolazi do slabljenja ili potpunog nestanka centralne vlasti. U takvim situacijama lokalni i regionalni vojni komandanti preuzimaju vojnu i civilnu vlast pod parolom "uvođenja reda i zakona" i "zaštite naroda", odnosno da bi ostvarili vlastite političke ambicije koje su im u normalnim okolnostima bile van domašaja. Historija Kine pruža brojne primjere za ovaj fenomen, uključujući i 20. vijek i tzv. Eru gospodara rata nakon sloma dinastije Qing i stvaranja Republike Kine. Osim Kine, taj se fenomen mogao zapaziti i u Japanu za vrijeme Sengoku ere u 16. vijeku, odnosno u Rusiji za vrijeme građanskog rata 1918-1922.
Izraz gospodari rata se u stranoj literaturi često koristio i za pojedine vojne komandantne u vrijeme jugoslavenskih ratova 1990-ih.
U današnje vrijeme se izraz gospodari rata najčešće koristi za tzv. propale države kao što je Somalija, gdje jedinu efektivnu vlast imaju razne paravojne formacije na čelu sa karizmatskim pojedincima. Jedan od primjera je i Afganistan, čijim velikim dijelovima upravljaju lokalni vojni komandanti i političari čija je krajnja odanost centralnoj vlasti u Kabulu prilično upitna; SAD i NATO ulažu velike napore u stvaranje efikasne afganistanske vojske i policije upravo zato da bi pokušali riješiti taj problem.
Gospodari rata su jedan od čestih motiva, odnosno negativaca u postapokaliptičnim djelima fikcije.