Florence Hartmann – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Interaktivna pretraga historije
Novija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nova stranica: {{Infobox person |name = Florence Hartmann |birth_date = {{birth date and age|df=yes|1963|2|17}} |birth_place = Francuska |nationality = Francusko |occupation = ...
 
nova infokutija
Red 1: Red 1:
{{Infokutija pisac
{{Infobox person
|name = Florence Hartmann
|ime = Florence Hartmann
|birth_date = {{birth date and age|df=yes|1963|2|17}}
|datum_rođenja = {{birth date and age|df=yes|1963|2|17}}
|birth_place = Francuska
|mjesto_rođenja = Francuska
|nacionalnost = francuska
|nationality = Francusko
|žanr = [[publicistika]], [[historija]]
⚫
|occupation = novinar, spisateljica
|tema = [[Jugoslavenski ratovi]]
⚫
|zanimanje = novinar, spisateljica, publicist
}}
}}
'''Florence Hartmann''' (17. veljače 1963., -) [[francuska]] je novinarka i spisateljica. Od 1987. pisala je za ''[[Le Monde]]'' o [[Balkan]]u, a početkom 1991. o [[Jugoslovenski ratovi|Jugoslavenskim ratovima]]. Izvještaje je slala iz Beograda.<ref name="profil">{{cite web| publisher=bbc.co.uk| author=BBC News| url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/8254318.stm| title=Profile: Florence Hartmann| date=14. rujna 2009| accessdate=3. lipnja 2013}}</ref> 1985. diplomirala je te stekla titulu magistra iz područja literature i stranih civilizacija na sveučilištu u Parizu. 1986. se udala u Beogradu za supruga iz bivše Jugoslavije, čiji je materinji jezik bio srpskohrvatski. S njim je dobila dvoje djece: sina 1988. i kćer 1989., koji su se rodili u Francuskoj.<ref>{{cite web| url=http://www.icty.org/x/cases/mrksic/trans/en/060525ED.htm| title=Mrkšić et al Trial: Transcript| date=25. svibnja 2006| publisher=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju| accessdate=3. lipnja 2013}}</ref>
'''Florence Hartmann''' (17. veljače 1963., -) [[francuska]] je novinarka i spisateljica. Od 1987. pisala je za ''[[Le Monde]]'' o [[Balkan]]u, a početkom 1991. o [[Jugoslovenski ratovi|Jugoslavenskim ratovima]]. Izvještaje je slala iz Beograda.<ref name="profil">{{cite web| publisher=bbc.co.uk| author=BBC News| url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/8254318.stm| title=Profile: Florence Hartmann| date=14. rujna 2009| accessdate=3. lipnja 2013}}</ref> 1985. diplomirala je te stekla titulu magistra iz područja literature i stranih civilizacija na sveučilištu u Parizu. 1986. se udala u Beogradu za supruga iz bivše Jugoslavije, čiji je materinji jezik bio srpskohrvatski. S njim je dobila dvoje djece: sina 1988. i kćer 1989., koji su se rodili u Francuskoj.<ref>{{cite web| url=http://www.icty.org/x/cases/mrksic/trans/en/060525ED.htm| title=Mrkšić et al Trial: Transcript| date=25. svibnja 2006| publisher=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju| accessdate=3. lipnja 2013}}</ref>
Red 21: Red 23:
*[http://www.slobodnaevropa.org/content/florens_hartman_nastavlja_se_rat_bez_oruzja/24546303.html Intervju] za Slobodna Evropa
*[http://www.slobodnaevropa.org/content/florens_hartman_nastavlja_se_rat_bez_oruzja/24546303.html Intervju] za Slobodna Evropa
*[http://balkans.aljazeera.net/vijesti/vrijeme-je-promijenilo-stranu Vrijeme je promijenilo stranu] esej Hartmann za Al Jazeeru
*[http://balkans.aljazeera.net/vijesti/vrijeme-je-promijenilo-stranu Vrijeme je promijenilo stranu] esej Hartmann za Al Jazeeru

⚫
[[Kategorija:Rođeni 1963.|Hartmann]]
[[Kategorija:Pisci|Hartmann]]
{{Lifetime|1963||Hartmann, Florence}}]]
[[Kategorija:Francuski novinari|Hartmann]]
[[Kategorija:Francuski pisci|Hartmann]]
⚫
[[Kategorija:Francuski novinari]]

Verzija na datum 4 juni 2013 u 09:53

Florence Hartmann
Biografske informacije
Rođenje17. 2. 1963. (1963-02-17) (dob: 61)
Francuska
Nacionalnostfrancuska
Obrazovanje
Zanimanjenovinar, spisateljica, publicist
Opus
Književne vrstepublicistika, historija
TemeJugoslavenski ratovi

Florence Hartmann (17. veljače 1963., -) francuska je novinarka i spisateljica. Od 1987. pisala je za Le Monde o Balkanu, a početkom 1991. o Jugoslavenskim ratovima. Izvještaje je slala iz Beograda.[1] 1985. diplomirala je te stekla titulu magistra iz područja literature i stranih civilizacija na sveučilištu u Parizu. 1986. se udala u Beogradu za supruga iz bivše Jugoslavije, čiji je materinji jezik bio srpskohrvatski. S njim je dobila dvoje djece: sina 1988. i kćer 1989., koji su se rodili u Francuskoj.[2]

2000. je postala glasnogovornica za Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Haagu te savjetnica Carli Del Ponte. 1992. bila je jedna od prvih novinara koji su otkrili lokaciju Ovčare, te je 2006. svjedočila pred MKSJ-om protiv "vukovarske trojke".[1] Konkretno, tvrdi da je Veselin Šljivančanin 1992. u intervjuu izjavio sljedeće kad ga je pitala o Ovčari: "Morali smo negdje zakopati tijela".[3] 1999. objavila je prvu knjigu, Milosevic, la diagonale du fou.

Kada je Slobodan Milošević završio u MKSJ-u na suđenju, Srbija je dala tribunalu povjerljive dokumente o njegovom režimu iz 1990-ih, ali pod uvjetom da se neki dijelovi "zatamne". Hartmann je imala uvid u te tajne spise te u knjizi Mir i kazna 2006. napisala da je MKSJ prihvatio cenzurirati dijelove koji su mogli uspostaviti vezu između Miloševićevog režima i masakra u Srebrenici. MKSJ je regirao optužnicom protiv Hartmann za nepoštivanje suda objavljivanjem dokumenata koji su bili tajni za javnost.[1] Presudom je kažnjena sa €7.000. Iako je Hartmann rekla da je uplatila traženu svotu, MKSJ je to opovrgnuo te izdao nalog za njeno uhićenje. 2011. ona je pobjegla u Francusku. Francuske vlasti su, međutim, odbile uhititi ju jer su mislile surađivati sa MKSJ-om jedino u izručivanju ratnih zločinaca, u što ne spada i progon osoba koje kritiziraju sam sud.[4] Ipak, usprkos uhidbenom nalogu iz Haaga, nastavila se slobodno kretati i u inozemstvu: 2012. posjetila je Sarajevo, povodom 20. obljetnice opsade grada, te tamo verbalno napala Carla Bildta jer je smatrala da on nije trebao biti na obilježavanju stradanja grada jer je prije govorio da je "Milošević dobar momak".[5]

Hartmann je s vremenom postala vrlo kritična prema MKSJ-u. 2013. izjavila je da je oslobađajuća presuda u slučaju bivših šefova Državne bezbednosti (DB) Srbije, Jovice Stanišića i Franka Simatovića, "najvidljiviji u nizu udaraca na kredibilitet Haškog tribunala u završenoj fazi njegovog rada" te dodala: Šablon:Citat4

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 1,2 BBC News (14. rujna 2009). „Profile: Florence Hartmann”. bbc.co.uk. Pristupljeno 3. lipnja 2013. 
  2. ↑ „Mrkšić et al Trial: Transcript”. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju. 25. svibnja 2006. Pristupljeno 3. lipnja 2013. 
  3. ↑ „TV Tribunal”. Sense Agency. 2. lipnja 2006. Pristupljeno 3. lipnja 2013. 
  4. ↑ Edward Cody (26. prosinca 2011). „France refuses to arrest journalist sought by tribunal for former Yugoslavia”. Washington Post. Pristupljeno 3. lipnja 2013. 
  5. ↑ „Hartmann napala Bildta u Sarajevu: 'Što ti radiš tu, pričao si da je Milošević dobar momak!'”. dnevnik.hr. 6. travnja 2012. Pristupljeno 3. lipnja 2013. 

Vanjske poveznice

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Florence_Hartmann&oldid=1599489