Vladimir Anić – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
prošireno referenciranim sadržajem
mNema sažetka izmjene
Red 18: Red 18:
== Biografija ==
== Biografija ==


Na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] diplomirao je 1956. [[hrvatskosrpski jezik]] s književnošću i [[ruski jezik]] i književnost. [[doktorat|Doktorirao]] je 1963. na temu "Jezik [[Ante Kovačić]]a". Predavao je na [[Filozofski fakultet u Zadru|Filozofskom fakultetu u Zadru]] od 1960. do 1974, a onda je prešao na Filozofski fakultet u Zagrebu,<ref>{{cite journal|first=Ivo |last=Pranjković |date=2000 |title=Zagovornik slobode u jeziku |url=http://www.matica.hr/kolo/243/Zagovornik%20slobode%20u%20jeziku/|location=Zagreb |publisher=''Vijenac'' br. 177 |issn=1330-2787 |accessdate=2. travnja 2011}}</ref> gdje je postao redovni profesor i 1975. šef Katedre za suvremeni hrvatski književni jezik.<ref>{{cite web|title=Katedra za hrvatski standardni jezik – povijest i djelatnost Katedre |url=http://www.ffzg.unizg.hr/kroat/index.php?option=com_content&view=article&id=276&Itemid=134 |publisher=''Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu'' |archivedate=26. veljače 2014 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6NgA1PyWP |accessdate=6. ožujka 2014}}</ref> Gostovao je na fakultetima u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Švedska|Švedskoj]] i [[Slovenija|Sloveniji]].
Na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] diplomirao je 1956. [[hrvatskosrpski jezik]] s književnošću i [[ruski jezik]] i književnost. [[doktorat|Doktorirao]] je 1963. na temu "Jezik [[Ante Kovačić]]a". Predavao je na [[Filozofski fakultet u Zadru|Filozofskom fakultetu u Zadru]] od 1960. do 1974, a onda je prešao na Filozofski fakultet u Zagrebu,<ref>{{cite journal|first=Ivo |last=Pranjković |date=2000 |title=Zagovornik slobode u jeziku |url=http://www.matica.hr/kolo/243/Zagovornik%20slobode%20u%20jeziku/|location=Zagreb |publisher=''Vijenac'' br. 177 |issn=1330-2787 |accessdate= 2011-04-02 }}</ref> gdje je postao redovni profesor i 1975. šef Katedre za suvremeni hrvatski književni jezik.<ref>{{cite web|title=Katedra za hrvatski standardni jezik – povijest i djelatnost Katedre |url=http://www.ffzg.unizg.hr/kroat/index.php?option=com_content&view=article&id=276&Itemid=134 |publisher=''Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu'' |archivedate=26. veljače 2014 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6NgA1PyWP |accessdate=6. ožujka 2014}}</ref> Gostovao je na fakultetima u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Švedska|Švedskoj]] i [[Slovenija|Sloveniji]].


== Djelo ==
== Djelo ==


[[File:Rjecnik hrvatskoga jezika.jpg|thumb|left|250px|Anić: ''Rječnik hrvatskoga jezika'']]Objavio je niz publikacija iz [[morfologija|morfologije]], [[fonologija|fonologije]], [[sintaksa|sintakse]], [[leksikografija|leksikografije]], [[leksikologija|leksikologije]], terminologije i [[stilistika|stilistike]]. Najpoznatije i najvažnije djelo mu je ''Rječnik hrvatskoga jezika''. Rad na njemu je započeo 1972., a objavio ga je krajem 1991.<ref>{{cite journal|first=Snježana |last=Kordić |authorlink=Snježana Kordić |date=9. prosinaca 1991 |title=Prikaz knjige Vladimira Anića, ʻRječnik hrvatskoga jezika’ |location=Zagreb |publisher=''[[Vjesnik (novine)|Vjesnik]]'' |issn=0350-3305 |page=9}}</ref> Uslijedila su dva znatno proširena izdanja 1994. i 1998.<ref>{{cite journal |author=Kordić, Snježana |authorlink=Snježana Kordić |title=Tragom uspjeha jednog rječnika: prikaz 3. izdanja knjige Vladimira Anića, ''Rječnik hrvatskoga jezika'' |journal=Kolo |issn=1331-0992 |location=Zagreb |volume=8 |issue=3 |pages=490–492 |year=1998 |issn=1331-0992}}</ref> dok je četvrto izdanje zajedno s CD-ROM-om<ref>{{cite journal|first=Neven |last=Jovanović |date=17. lipnja 2004 |title=Mi bismo još!: Prikaz knjige Vladimira Anića, ʻVeliki rječnik hrvatskoga jezika’ |url=http://www.zarez.hr/132/rijeci2.htm |location=Zagreb |publisher=''Zarez'' |issn=1331-7970 |archivedate=2. rujna 2012 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6ANOd2PLv |accessdate=7. studenog 2012}}</ref> objavljeno posthumno 2003.<ref>{{cite book|last=Anić |first=Vladimir |year=2003 |origyear=1. izd. 1991 |title=Veliki rječnik hrvatskoga jezika (4. izdanje) |location=Zagreb |publisher=Novi Liber |page=1881 |isbn=953-6045-24-9}}</ref>
[[File:Rjecnik hrvatskoga jezika.jpg|thumb|left|250px|Anić: ''Rječnik hrvatskoga jezika'']]Objavio je niz publikacija iz [[morfologija|morfologije]], [[fonologija|fonologije]], [[sintaksa|sintakse]], [[leksikografija|leksikografije]], [[leksikologija|leksikologije]], terminologije i [[stilistika|stilistike]]. Najpoznatije i najvažnije djelo mu je ''Rječnik hrvatskoga jezika''. Rad na njemu je započeo 1972., a objavio ga je krajem 1991.<ref>{{cite journal|first=Snježana |last=Kordić |authorlink=Snježana Kordić |date= 1991-12-09 |title=Prikaz knjige Vladimira Anića, ʻRječnik hrvatskoga jezika’ |location=Zagreb |publisher=''[[Vjesnik (novine)|Vjesnik]]'' |issn=0350-3305 |page=9}}</ref> Uslijedila su dva znatno proširena izdanja 1994. i 1998.<ref>{{cite journal |author=Kordić, Snježana |authorlink=Snježana Kordić |title=Tragom uspjeha jednog rječnika: prikaz 3. izdanja knjige Vladimira Anića, ''Rječnik hrvatskoga jezika'' |journal=Kolo |issn=1331-0992 |location=Zagreb |volume=8 |issue=3 |pages=490–492 |year=1998 }}</ref> dok je četvrto izdanje zajedno s CD-ROM-om<ref>{{cite journal|first=Neven |last=Jovanović |date= 2004-06-17 |title=Mi bismo još!: Prikaz knjige Vladimira Anića, ʻVeliki rječnik hrvatskoga jezika’ |url=http://www.zarez.hr/132/rijeci2.htm |location=Zagreb |publisher=''Zarez'' |issn=1331-7970 |archivedate= 2012-09-02 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6ANOd2PLv |accessdate= 2012-12-07}}</ref> objavljeno posthumno 2003.<ref>{{cite book|last=Anić |first=Vladimir |year=2003 |origyear=1. izd. 1991 |title=Veliki rječnik hrvatskoga jezika (4. izdanje) |location=Zagreb |publisher=Novi Liber |page=1881 |isbn=953-6045-24-9}}</ref>


Druga poznata djela su mu ''Pravopisni priručnik hrvatskoga jezika'', prvotno publiciran kao ''Pravopisni priručnik hrvatskoga ili srpskoga jezika'' 1986. u suautorstvu s Josipom Silićem, i ''Rječnik stranih riječi'' (1999) u suautorstvu s [[Ivo Goldstein|Ivom Goldsteinom]]. Objavio je još nekoliko autorskih lingvističkih knjiga: ''Jezik Ante Kovačića'' (1971), ''Glosar za lijevu ruku'' (1988) i ''Jezik i sloboda'' (1998).<ref name=KordiRecenz>{{cite journal |author=Kordić, Snježana |authorlink=Snježana Kordić |title=Protiv nasilja nad jezikom: prikaz knjige Vladimira Anića, ''Jezik i sloboda'' |url=http://bib.irb.hr/datoteka/446454.rec_ANIC_Jezik_i_sloboda_Rep.PDF |location=Zagreb |journal=Republika |volume=55 |issue=5-6 |pages=246–251 |year=1999 |issn=0350-1337 |accessdate=1. veljače 2014}}</ref>
Druga poznata djela su mu ''Pravopisni priručnik hrvatskoga jezika'', prvotno publiciran kao ''Pravopisni priručnik hrvatskoga ili srpskoga jezika'' 1986. u suautorstvu s Josipom Silićem, i ''Rječnik stranih riječi'' (1999) u suautorstvu s [[Ivo Goldstein|Ivom Goldsteinom]]. Objavio je još nekoliko autorskih lingvističkih knjiga: ''Jezik Ante Kovačića'' (1971), ''Glosar za lijevu ruku'' (1988) i ''Jezik i sloboda'' (1998).<ref name=KordiRecenz>{{cite journal |author=Kordić, Snježana |authorlink=Snježana Kordić |title=Protiv nasilja nad jezikom: prikaz knjige Vladimira Anića, ''Jezik i sloboda'' |url=http://bib.irb.hr/datoteka/446454.rec_ANIC_Jezik_i_sloboda_Rep.PDF |location=Zagreb |journal=Republika |volume=55 |issue=5-6 |pages=246–251 |year=1999 |issn=0350-1337 |accessdate= 2014-02-01}}</ref>


Kao lingvist, Vladimir Anić je bio deskriptivist, sa stavom da rječnik ''„nije knjiga samo najboljih, nego svih riječi“''.<ref>{{cite web|last=Anić |first=Vladimir |year=1998|title=Kako se služiti ʻRječnikom’– prilog 3. izdanju |url=http://www.novi-liber.hr/userfiles/uporaba.htm |publisher=''Novi Liber'' |accessdate=2. lipnja 2012}}</ref> Naglašavao je jezičnu slobodu i kreativnost<ref name=KordiRecenz/> i suprotstavljao se [[jezični purizam|jezičnom purizmu]].<ref>{{cite web| last=Jergović |first=Miljenko |authorlink=Miljenko Jergović |date=4. travnja 2000 |title=Govorite li idiotski?: razgovor s Vladimirom Anićem |url=http://postjugo.filg.uj.edu.pl/baza/texts_display.php?id=37 |publisher=''[[Feral Tribune]]'' |issn=1333-9109 |archivedate=2. rujna 2012 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6ANOX9E5F
Kao lingvist, Vladimir Anić je bio deskriptivist, sa stavom da rječnik ''„nije knjiga samo najboljih, nego svih riječi“''.<ref>{{cite web|last=Anić |first=Vladimir |year=1998|title=Kako se služiti ʻRječnikom’– prilog 3. izdanju |url=http://www.novi-liber.hr/userfiles/uporaba.htm |publisher=''Novi Liber'' |accessdate=2. lipnja 2012}}</ref> Naglašavao je jezičnu slobodu i kreativnost<ref name=KordiRecenz/> i suprotstavljao se [[jezični purizam|jezičnom purizmu]].<ref>{{cite web| last=Jergović |first=Miljenko |authorlink=Miljenko Jergović |date=4. travnja 2000 |title=Govorite li idiotski?: razgovor s Vladimirom Anićem |url=http://postjugo.filg.uj.edu.pl/baza/texts_display.php?id=37 |publisher=''[[Feral Tribune]]'' |issn=1333-9109 |archivedate=2. rujna 2012 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6ANOX9E5F

Verzija na datum 13 juni 2015 u 09:44

Vladimir Anić
Rođenje (1930-11-21)21. 11. 1930.
Užice
Smrt 30. 11. 2000. (dob: 70)
Zagreb
Polje Lingvistika
Institucija Sveučilište u Zadru
Sveučilište u Zagrebu
Alma mater Sveučilište u Zagrebu
Poznat po Rječniku hrvatskoga jezika (1. izd. 1991)

Vladimir Anić (Užice, 21. studenoga 1930. - Zagreb, 30. studenoga 2000) bio je hrvatski lingvist i leksikograf.

Biografija

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1956. hrvatskosrpski jezik s književnošću i ruski jezik i književnost. Doktorirao je 1963. na temu "Jezik Ante Kovačića". Predavao je na Filozofskom fakultetu u Zadru od 1960. do 1974, a onda je prešao na Filozofski fakultet u Zagrebu,[1] gdje je postao redovni profesor i 1975. šef Katedre za suvremeni hrvatski književni jezik.[2] Gostovao je na fakultetima u Njemačkoj, Švedskoj i Sloveniji.

Djelo

Anić: Rječnik hrvatskoga jezika

Objavio je niz publikacija iz morfologije, fonologije, sintakse, leksikografije, leksikologije, terminologije i stilistike. Najpoznatije i najvažnije djelo mu je Rječnik hrvatskoga jezika. Rad na njemu je započeo 1972., a objavio ga je krajem 1991.[3] Uslijedila su dva znatno proširena izdanja 1994. i 1998.[4] dok je četvrto izdanje zajedno s CD-ROM-om[5] objavljeno posthumno 2003.[6]

Druga poznata djela su mu Pravopisni priručnik hrvatskoga jezika, prvotno publiciran kao Pravopisni priručnik hrvatskoga ili srpskoga jezika 1986. u suautorstvu s Josipom Silićem, i Rječnik stranih riječi (1999) u suautorstvu s Ivom Goldsteinom. Objavio je još nekoliko autorskih lingvističkih knjiga: Jezik Ante Kovačića (1971), Glosar za lijevu ruku (1988) i Jezik i sloboda (1998).[7]

Kao lingvist, Vladimir Anić je bio deskriptivist, sa stavom da rječnik „nije knjiga samo najboljih, nego svih riječi“.[8] Naglašavao je jezičnu slobodu i kreativnost[7] i suprotstavljao se jezičnom purizmu.[9]

Vidi još

Izvori

  1. ↑ Pranjković, Ivo (2000). Zagovornik slobode u jeziku. Zagreb: Vijenac br. 177. ISSN 1330-2787. Pristupljeno 2011-04-02. 
  2. ↑ „Katedra za hrvatski standardni jezik – povijest i djelatnost Katedre”. Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Arhivirano iz originala na datum 26. veljače 2014. Pristupljeno 6. ožujka 2014. 
  3. ↑ Kordić, Snježana (1991-12-09). Prikaz knjige Vladimira Anića, ʻRječnik hrvatskoga jezika’. Zagreb: Vjesnik. p. 9. ISSN 0350-3305. 
  4. ↑ Kordić, Snježana (1998). „Tragom uspjeha jednog rječnika: prikaz 3. izdanja knjige Vladimira Anića, Rječnik hrvatskoga jezika”. Kolo (Zagreb) 8 (3): 490–492. ISSN 1331-0992. 
  5. ↑ Jovanović, Neven (2004-06-17). Mi bismo još!: Prikaz knjige Vladimira Anića, ʻVeliki rječnik hrvatskoga jezika’. Zagreb: Zarez. ISSN 1331-7970. Arhivirano iz originala na datum 2012-09-02. Pristupljeno 2012-12-07. 
  6. ↑ Anić, Vladimir (2003) [1. izd. 1991]. Veliki rječnik hrvatskoga jezika (4. izdanje). Zagreb: Novi Liber. str. 1881. ISBN 953-6045-24-9. 
  7. ↑ 7,0 7,1 Kordić, Snježana (1999). „Protiv nasilja nad jezikom: prikaz knjige Vladimira Anića, Jezik i sloboda”. Republika (Zagreb) 55 (5-6): 246–251. ISSN 0350-1337. Pristupljeno 2014-02-01. 
  8. ↑ Anić, Vladimir (1998). „Kako se služiti ʻRječnikom’– prilog 3. izdanju”. Novi Liber. Pristupljeno 2. lipnja 2012. 
  9. ↑ Jergović, Miljenko (4. travnja 2000). „Govorite li idiotski?: razgovor s Vladimirom Anićem”. Feral Tribune. ISSN 1333-9109. Arhivirano iz originala na datum 2. rujna 2012. Pristupljeno 5. kolovoza 2013. 

Vanjske poveznice

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Vladimir_Anić&oldid=15764106