Coordinates: 55°58′01″N 4°04′01″W / 55.967°N 4.067°W / 55.967; -4.067

Antoninov zid – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Legobot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 1 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q210957 na Wikidati
m Bot: mijenja Kategorija:Utvrde u Kategorija:Utvrđenja
Red 26: Red 26:


{{Coord|55.967|N|4.067|W|display=title|source:dewiki}}
{{Coord|55.967|N|4.067|W|display=title|source:dewiki}}

[[Kategorija:Rimski arheološki lokaliteti]]
[[Kategorija:Rimski arheološki lokaliteti]]
[[Kategorija:Utvrde]]
[[Kategorija:Utvrđenja]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Ujedinjenom Kraljevstvu]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Ujedinjenom Kraljevstvu]]
[[Kategorija:Rimska arhitektura]]
[[Kategorija:Rimska arhitektura]]

Verzija na datum 26 mart 2013 u 21:41

Lokacija Antoninova zida
Granice Rimskog Carstva
Svjetska baštinaUNESCO
Šablon:GER Šablon:GBR
Registriran:2008. (30. zasjedanje)
Vrsta:Kulturno dobro
Mjerilo:ii, iii, iv
Ugroženost:no
Referenca:UNESCO

Antoninov zid je utvrđena rimska granica koja se sastoji od zida koji se proteže 63 km u središnjoj Škotskoj, od zaljeva Firth of Forth u Irskom moru i zaljeva Firth of Clyde na Sjevernom moru. Zid od kamena i ćerpiča je bio visok oko 3, a širok oko 5 m, s iskopanim dubokim jarkom sa sjeverne strane. God. 2008., zajedno s već upisanim drugim lokalitetima nazvanim Granice Rimskog Carstva (Hadrijanov zid i Limes Germanicus), upisan je na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Plan rasporeda utvrda na Antoninovom zidu

Povijest

Zid su izgradili Rimljani od 142. do 154. god. po zapovijedi rimskog cara Antonina Pija koji je želio napraviti stabilniju granicu prema ratobornim Kaledoncima na sjeveru. Zid je bio zaštićen s 16 utvrda i brojnim tornjevima, a vojnici su ih opskrbljivali "vojnim putem" s južne strane zida. Uz njega se nalaze brojna vojna groblja s memorativnim natpisima od kojih su 22 sačuvani.

Zid je napušten nakon samo 22 godine uporabe i rimske legije su se vratile južno do Hadrijanovog zida. God. 208., rimski car Septimije Sever je obnovio legije i naredio obnovu zida, te ga nazivaju i Severovim zidom. No, napušten je samo par godina poslije i nikada više nije obnovljen. Većina zida i njegovih fortifikacija su uništene tijekom vremena, ali su neki dijelovi još uvijek vidljivi.

U srednjem vijeku su ga zvali Grimova brana (Grim's Dyke) prema djedu mitskog kralja Eugenija. Kako se u nekim dijelovima Škotske đavo naziva Graeme, zid je bio poznat i kao Đavolji zid.

Vanjske veze

55°58′01″N 4°04′01″W / 55.967°N 4.067°W / 55.967; -4.067