Hipodamus iz Mileta – razlika između verzija
m r2.7.3) (robot Dodaje: zh:希波达莫斯 |
|||
Red 55: | Red 55: | ||
[[Kategorija:Starogrčki umjetnici]] |
[[Kategorija:Starogrčki umjetnici]] |
||
[[Kategorija:Starogrčki naučnici]] |
[[Kategorija:Starogrčki naučnici]] |
||
[[ar:هيبوداموس]] |
|||
[[bg:Хиподам Милетски]] |
|||
[[ca:Hipòdam]] |
|||
[[cs:Hippodamos z Milétu]] |
|||
[[de:Hippodamos]] |
|||
[[el:Ιππόδαμος ο Μιλήσιος]] |
|||
[[en:Hippodamus of Miletus]] |
|||
[[es:Hipodamo de Mileto]] |
|||
[[eu:Hipodamo Miletokoa]] |
|||
[[fa:هیپوداموس]] |
|||
[[fi:Hippodamos]] |
|||
[[fr:Hippodamos]] |
|||
[[hr:Hipodamus iz Mileta]] |
|||
[[it:Ippodamo]] |
|||
[[ja:ミレトスのヒッポダモス]] |
|||
[[la:Hippodamus]] |
|||
[[lt:Hipodamas]] |
|||
[[mk:Хиподам Милетски]] |
|||
[[nl:Hippodamus van Milete]] |
|||
[[pl:Hippodamos z Miletu]] |
|||
[[pt:Hipódamo de Mileto]] |
|||
[[ru:Гипподам]] |
|||
[[sr:Хиподамос из Милета]] |
|||
[[sv:Hippodamos]] |
|||
[[uk:Іпподам]] |
|||
[[zh:希波达莫斯]] |
Verzija na datum 14 mart 2013 u 22:16
Hipodamus iz Mileta | |
---|---|
Grčka filozofija | |
Grčka | |
Rođenje | 498. pne., Milet |
Smrt | 408. pne. |
Filozofija | |
Škola/Tradicija | marksizam |
Glavni interesi | urbanizam, matematika i fizika |
Inspiracija | |
Od |
Hipodamus iz Mileta ili samo Hipodam (grčki: Ἱππόδαμος Milet, 498. pne. - 408. pne.) bio je arhitekt, urbanist, fizičar, matematičar, meteorolog i filozof antičke Grčke. Njega se drži za oca urbanizma jer je Hipodamov plan sinonim za urbanistički plan ortogonalnog rastera nekog grada. [1]
Njegove planove za gradnju tadašnjih grčkih gradova karakterizira red i rešetkasta pravilnost ulica za razliku od kaotične stvarnosti kako je tada izgledala većina grčkih gradova onog vremena. On je i idejni pokretač ideje da se iz organizacije grada i planiranja naselja, može stvoriti i racionalni racionalni društveni poredak.
Hipodamus - neobična ličnost
O njemu i njegovom izgledu pisali su; Aristotel, Stovaious, Strabon, Hesichios, Fotios i Theano. Među svoim suvremenicima je imao reputaciju ekstroverta, čovjeka koji voli pažnju javnosti. Aristotel ga opisuje kao čovjeka sa neobično dugom kosom, skupim ukrasima, ali i onog koji i zimi i ljeti nosi istu jeftinu togu.
Dosezi njegova djela
Po pisanju Aristotela u njegovom djelu Politika, Hipodamos je bio utemeljitelj urbanizma. [1]Hipodamus je zamišljao idealni grad, koji po njemu treba imati najviše 10 000 (slobodnih) muških stanovnika[2], dok ukupno ne bi smio imati više od 50 000 stanovnika i to sa djecom. ženama i robovima. Hipodamus se bavio proučavanjem problema života u gradovima, to je povezao sa problemom upravljanja i vladanjem. Zbog toga je predložio podjelu građana na tri klase; vojnike, zanatlije i poljoprivrednike, isto tako predložio je i podjelu gradskog zemljišta na sakralno (sveto), javno i privatno.
Po nalogu Perikla Hipodamus je dobio zadatak da isplanira gradnju lučkog grada Pireja pored grada Atene. Kad su atenjani osnovali grad Thuri u Italiji 443. pne. Hipodamus se pridružio kolonistima kao arhitekt njihova budućeg grada. Njemu se pripisuje i izgradnja novog grada Rodos 408. pne., kao i rekonstrukcija grada Mileta iz 479. pne.
Njegov dijamantni plan koji je on izumio, po kojem se ulice sijeku pod kutevima od 45° i 135°, kasnije je dobio ime po njemu. U gradu Miletu se može vidjeti protutip plana Hipodamosa. Ono što je najimpresivnije u njegovom planu je rezervacija velikog središnjeg dijela grada, koji je on ostavio slobodnim za Agoru - centar grada i centar društva i tako napravio prvo urbano planiranje.
Filozofija
Hipodamus je prvi koji se bavio problemima i pojmovima patentnog i autorskog prava On je predložio da društvo treba nagraditi one pojedince koji stvaraju društveno korisne stvari. Aristotel je kritizirao ovaj praktični utilitaristički pristup Hipodamusa, i međusobno inherentne tenzije ovog plana.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 „HIPPODAMUS OF MILETUS” (engleski). The Engines of Our Ingenuity. Pristupljeno 29. 05. 2012.
- ↑ Artistotele, politics II: VIII