Hipodamus iz Mileta – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.3) (robot Dodaje: zh:希波达莫斯
Legobot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 26 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q298071 na Wikidati
Red 55: Red 55:
[[Kategorija:Starogrčki umjetnici]]
[[Kategorija:Starogrčki umjetnici]]
[[Kategorija:Starogrčki naučnici]]
[[Kategorija:Starogrčki naučnici]]

[[ar:هيبوداموس]]
[[bg:Хиподам Милетски]]
[[ca:Hipòdam]]
[[cs:Hippodamos z Milétu]]
[[de:Hippodamos]]
[[el:Ιππόδαμος ο Μιλήσιος]]
[[en:Hippodamus of Miletus]]
[[es:Hipodamo de Mileto]]
[[eu:Hipodamo Miletokoa]]
[[fa:هیپوداموس]]
[[fi:Hippodamos]]
[[fr:Hippodamos]]
[[hr:Hipodamus iz Mileta]]
[[it:Ippodamo]]
[[ja:ミレトスのヒッポダモス]]
[[la:Hippodamus]]
[[lt:Hipodamas]]
[[mk:Хиподам Милетски]]
[[nl:Hippodamus van Milete]]
[[pl:Hippodamos z Miletu]]
[[pt:Hipódamo de Mileto]]
[[ru:Гипподам]]
[[sr:Хиподамос из Милета]]
[[sv:Hippodamos]]
[[uk:Іпподам]]
[[zh:希波达莫斯]]

Verzija na datum 14 mart 2013 u 22:16

Hipodamus iz Mileta
Grčka filozofija
Grčka
Rođenje498. pne., Milet
Smrt408. pne.
Filozofija
Škola/Tradicijamarksizam
Glavni interesiurbanizam, matematika i fizika
Inspiracija

Hipodamus iz Mileta ili samo Hipodam (grčki: Ἱππόδαμος Milet, 498. pne. - 408. pne.) bio je arhitekt, urbanist, fizičar, matematičar, meteorolog i filozof antičke Grčke. Njega se drži za oca urbanizma jer je Hipodamov plan sinonim za urbanistički plan ortogonalnog rastera nekog grada. [1]

Njegove planove za gradnju tadašnjih grčkih gradova karakterizira red i rešetkasta pravilnost ulica za razliku od kaotične stvarnosti kako je tada izgledala većina grčkih gradova onog vremena. On je i idejni pokretač ideje da se iz organizacije grada i planiranja naselja, može stvoriti i racionalni racionalni društveni poredak.

Hipodamus - neobična ličnost

O njemu i njegovom izgledu pisali su; Aristotel, Stovaious, Strabon, Hesichios, Fotios i Theano. Među svoim suvremenicima je imao reputaciju ekstroverta, čovjeka koji voli pažnju javnosti. Aristotel ga opisuje kao čovjeka sa neobično dugom kosom, skupim ukrasima, ali i onog koji i zimi i ljeti nosi istu jeftinu togu.

Plan Hipodamusovog Mileta iz 479. pne.

Dosezi njegova djela

Po pisanju Aristotela u njegovom djelu Politika, Hipodamos je bio utemeljitelj urbanizma. [1]Hipodamus je zamišljao idealni grad, koji po njemu treba imati najviše 10 000 (slobodnih) muških stanovnika[2], dok ukupno ne bi smio imati više od 50 000 stanovnika i to sa djecom. ženama i robovima. Hipodamus se bavio proučavanjem problema života u gradovima, to je povezao sa problemom upravljanja i vladanjem. Zbog toga je predložio podjelu građana na tri klase; vojnike, zanatlije i poljoprivrednike, isto tako predložio je i podjelu gradskog zemljišta na sakralno (sveto), javno i privatno.

Po nalogu Perikla Hipodamus je dobio zadatak da isplanira gradnju lučkog grada Pireja pored grada Atene. Kad su atenjani osnovali grad Thuri u Italiji 443. pne. Hipodamus se pridružio kolonistima kao arhitekt njihova budućeg grada. Njemu se pripisuje i izgradnja novog grada Rodos 408. pne., kao i rekonstrukcija grada Mileta iz 479. pne.

Njegov dijamantni plan koji je on izumio, po kojem se ulice sijeku pod kutevima od 45° i 135°, kasnije je dobio ime po njemu. U gradu Miletu se može vidjeti protutip plana Hipodamosa. Ono što je najimpresivnije u njegovom planu je rezervacija velikog središnjeg dijela grada, koji je on ostavio slobodnim za Agoru - centar grada i centar društva i tako napravio prvo urbano planiranje.

Filozofija

Hipodamus je prvi koji se bavio problemima i pojmovima patentnog i autorskog prava On je predložio da društvo treba nagraditi one pojedince koji stvaraju društveno korisne stvari. Aristotel je kritizirao ovaj praktični utilitaristički pristup Hipodamusa, i međusobno inherentne tenzije ovog plana.

Izvori

  1. 1,0 1,1 HIPPODAMUS OF MILETUS (engleski). The Engines of Our Ingenuity. Pristupljeno 29. 05. 2012. 
  2. Artistotele, politics II: VIII

Vanjske veze