Teorija muzike – razlika između verzija
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena kategorija Glazbena teorija pomoću gadgeta HotCat |
m r2.7.2+) (robot Dodaje: hr:Teorija glazbe |
||
Red 28: | Red 28: | ||
[[et:Muusikateooria]] |
[[et:Muusikateooria]] |
||
[[fa:تئوری موسیقی]] |
[[fa:تئوری موسیقی]] |
||
⚫ | |||
[[fi:Musiikinteoria]] |
[[fi:Musiikinteoria]] |
||
⚫ | |||
[[he:תורת המוזיקה]] |
[[he:תורת המוזיקה]] |
||
[[hr:Teorija glazbe]] |
|||
[[hu:Zeneelmélet]] |
[[hu:Zeneelmélet]] |
||
[[id:Teori musik]] |
[[id:Teori musik]] |
Verzija na datum 8 oktobar 2012 u 01:49
Teorija muzike (eng. music theory i fr. théorie de la musique)[1][2] nauka je koja se bavi tumačenjem muzičkih elemenata i pravila te zakona po kojima se oni primenjuju prilikom stvaranja i izvođenja muzičkih dela, od čije prakse je ta nauka i nastala.
Svi elementi teorije muzike su ujedno i nastavni predmeti u nižim i srednjim muzičkim školama i na muzičkim akademijama - fakultetima jer su u tesnoj vezi sa živom muzičkom praksom.
Teoriju muzike čine:
- Osnovi teorije muzike (opšti muzički pojmovi: notacija - ortografija, imenovanje tonova, muzičke lestvice...)
- Harmonija[3], odnos i veza tonova akorada u skladnu celinu, prema harmonskim zakonima. Proučava takvu fakturu višeglasnog stava u kojoj dominira vertikalni, sazvučni element muzike (postoji jedan vodeći glas i njemu podređena harmonska pratnja).
- Kontrapunkt[4], nauka o vođenju glasova, gde su oni ravnopravni i relativno samostalne melodije (polifoni ili kontrapunktski slog, horizontalno orijentisan).
- Muzički oblici[5], oblici koje kompozitor izabire da bi u njima prikazao svoj unutarnji svet.
- Akustika, nauka o zvuku, deo fizike.
- Metrika, nauka koja pčroučava odnos naglašenih i nenaglašenih tonova i ritam, tok tonova različitog vremenskog trajanja.
- Orkestracija, raspisivanje muzičkog dela u deonice za pojedine muzičke instrumente (za orkestar) i to prema zakonima orkestracije, vodeći računa o zvučnim i tehničkim mogućnostima instrumenata, njihovin karakterima i opsezima.
Izvori
<References>