Gustave Courbet – razlika između verzija
preuzeto s hr.wiki |
m promjena šablona using AWB |
||
| Red 1: | Red 1: | ||
{{ |
{{Infokutija umjetnik |
||
|ime = Gustave Courbet |
|ime = Gustave Courbet |
||
| |
|pokret = [[Realizam]] |
||
|slika =Gustave Courbet.jpg |
|slika =Gustave Courbet.jpg |
||
| |
|širina_slike = 250px |
||
|opis = fotografija [[Nadar]]a |
|opis = fotografija [[Nadar]]a |
||
| |
|datum_rođenja = [[10. lipnja]] [[1819.]]<br>[[Ornans]], [[Francuska]] |
||
| |
|datum_smrti = [[31. prosinca]] [[1877.]]<br>[[La-Tour-de-Peilz]], [[Švicarska]] |
||
| |
|polje = [[slikarstvo]] - [[književnost]] |
||
|praksa = [[Ornans]], [[Pariz]] |
|praksa = [[Ornans]], [[Pariz]] |
||
| |
|uticaj_na = [[Edouard Manet]], [[Jean-Francois Millet]], itd. |
||
| |
|uticaj_od= |
||
|djela = ''[[Stvarna alegorija]]''<br>''[[Pogreb u Ornansu]]''<br>''[[Tucači kamena]]''<br>''[[Podrijetlo svijeta]]'' |
|djela = ''[[Stvarna alegorija]]''<br>''[[Pogreb u Ornansu]]''<br>''[[Tucači kamena]]''<br>''[[Podrijetlo svijeta]]'' |
||
|potpis = Courbet autograph.png |
|potpis = Courbet autograph.png |
||
| Red 53: | Red 53: | ||
{{Lifetime|1819|1877|Courbet, Gustave}} |
{{Lifetime|1819|1877|Courbet, Gustave}} |
||
[[Kategorija:Francuski slikari]] |
[[Kategorija:Francuski slikari]] |
||
[[Kategorija:Slikari realizma]] |
[[Kategorija:Slikari realizma]] |
||
<!-- interwiki --> |
<!-- interwiki --> |
||
[[ar:غوستاف كوربيه]] |
[[ar:غوستاف كوربيه]] |
||
[[bg:Гюстав Курбе]] |
[[bg:Гюстав Курбе]] |
||
Verzija na datum 26 august 2012 u 19:57
| Gustave Courbet | |
|---|---|
| Realizam | |
 fotografija Nadara | |
| Biografske informacije | |
| Rođenje | 10. lipnja 1819. Ornans, Francuska |
| Smrt | 31. prosinca 1877. La-Tour-de-Peilz, Švicarska |
| Opus | |
| Polje | slikarstvo - književnost |
| Praksa | Ornans, Pariz |
| Znamenita djela | |
| Influencija | |
Na | |
| Potpis | |
 | |
Jean Désiré Gustave Courbet (10. lipnja 1819. – 31. prosinca 1877.), francuski samouki slikar; utemeljitelj nove škole realizma, koja je u doba radikalnog akademizma značila revoluciju umjetničkog izraza; jedan od prvih umjetnika koji su radili u prirodi. Odbacio je romantične pejzaže i idealiziranje ljudi i prizora, izvršivši ogroman utjecaj na cjelokupno europsko slikarstvo sredinom 19. stoljeća.
Životopis
Odbijen na Salonu u Parizu 1855. godine, priređuje samostalnu izložbu u drvenoj baraki koju naziva Pavillion de Réalisme (Paviljon realizma). Na izložbi su bila izložena njegova velika platna (Stvarna alegorija i Pogreb u Ornansu), a u katalogu se nalazio i njegov „Manifest realizma“. Javnost i kritika ga žestoko napadaju, dok ga oduševljeno prihvaćaju u Njemačkoj (njemački slikari minhenskog kruga oko W. Leibla, u kojem su se formirali i hrvatski slikari moderne). Courbet zapravo nastavlja tradiciju realizma francuskog slikarstva od Le Naina preko Chardina i vlastitih suvremenika Milleta i Daumiera.
Bio je aktivni sudionik pariške komune[1], te je zbog svoje demokratske političke djelatnosti osuđen i prognan iz Francuske. Nastanio se u Švicarskoj, gdje i umire.
Djelo
Courbetov prkosan i nekonvecionalan pristup bio je daleko od nostalgije za izgubljenom tradicijom o kojoj su sanjali prerafaeliti ili slikari povijesnog slikarstva pompiera (pogrdni naziv za francuske akademske slikare). Njegov realizam u potpunoj slikarskoj ljepoti prikazuje realnost svakidašnjice, nikada deskriptivno niti doslovno. On ostvaruje slikarsku viziju u čvrstoj strukturi, izuzetno dobrim crtežom i u punoj plastici volumena postiže smirenu monumentalnost.
U početku slika zagasitim i gustim namazom (često spatulom), postupno upotrebljava bogatije i toplije tonove smeđe, zelene i modre. Slika realističke kompozicije po motivima iz stvarnosti s temama iz života radnika i seljaka (Žena prosijava žito; Tucači kamena; Pokop u Ornansu). U odabiru prizora je bio svestran, slikao je krajolike južne Francuske, marine, animalističke scene, aktove, portrete i dr. (Marina u Nici; Val; Borba jelena; Kupačice; H. Berlioz). Za njega je priroda bila izravan osjet, imala je sadržaj i fizičku čvrstoću, a oblikovalo ju je svjetlo koje nije sporedan element, već opipljiva struktura same stvarnosti.
Djelomice je utjecao na impresioniste (osobito na Maneta), a sintetiziranjem volumena anticipirao je Cézannea.
Važnija djela
-
Autoportret s crnim psom, 1842. -
Tucači kamena, 1849. -
Pogreb u Ornansu, 1849. -
Dobar dan, gospodine Courbet, 1854. -
Prosijačica žita, 1854. -
Žena s papigom, 1866. -
Srne u divljini, 1867. -
Bilješke
- ↑ Bio je predsjednik Odbora za čuvanje muzejskih starina i na njegov je prijedlog srušen Napoleonov stup na Trg Vendome u Parizu.
