Pas – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Munjanes (razgovor | doprinos)
1.871 izmena
m Vraćene izmjene 109.207.46.10 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Dcirovic
Nema sažetka izmjene
Red 1: Red 1:
{{Taxobox
[[minijatura]]
| boja= lightgreen
{| {{prettyinfobox}}
| naziv = Pas
| slika = Sarplaninac_lying_down.jpg
| slika_širina= 250px
| slika_opis = Šarplaninac
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| divisio = [[Hordati|Chordata]]
| classis = [[Sisari|Mammalia]]
⚫
| ordo = [[Zveri|Carnivora]]
| familia = [[Canidae]]
| subfamilia =
⚫
| genus = [[Canis]]
| subgenus = ''[[vuk|C. lupus]]''
| zivotna_forma = [[mesojed|karnivor]]
| dvoimeno =
| dvoimeno_autorstvo =
⚫
}}


'''Pas''' ({{jez-lat|Canis lupus familiaris}}) je pripitomljeni [[sisari|sisar]] iz porodice ''[[Canidae]]''. Arheološki nalazi dokazuju da pas najmanje 9000 godina živi uz čoveka, iako postoje indicije da se taj period produži na čitavih 14.000 godina<ref name="skot" >{{harvnb|Scott|1965|pp=}}</ref>. Fosilni ostaci pokazuju da su preci modernog psa živeli uz čoveka još pre 10.000 godina<ref>[http://www.abc.net.au/science/news/stories/s513072.htm Humans live a dog's life]». [http://www.abc.net.au/ abc.net.au], 26. mart 2002. Pristupljeno:20. jul 2009.</ref>.
! align="center" bgcolor="#ffc0c0" |'''''Pas'''''
|-
| align="center" | [[Datoteka:Cavalier-king-charles-spaniels.jpg|200px|]]<br />
|-
! align="center" bgcolor="#ffc0c0" | {{Taxonomy}}
|-
|
{| border="0"
|-
| {{Regnum}}:|| [[Životinje]] (Animalia)
|-
| {{ Phylum }}:||[[Svitkovci|Chordata]]
|-
| {{ Classis }}:|| [[Sisavac|Mammalia]]
|-
⚫
| {{ Ordo }}:|| [[Zvijeri|Carnivora]]
|-
| {{ Familia }}:|| [[Pas|Canidae]]
|-
⚫
| {{Genus}}:|| [[Canis]]
|-
| {{ Species }}:|| '''''C. lupus'''''
⚫
|}
|-
! align="center" bgcolor="#ffc0c0" | '''[[vrsta (biologija)|ostale vrste:]]'''
|-
|Canis lupus familiaris
{| border="0"
<br />
|}
|}


Danas postoji oko 40 miliona pasa i oko 800 rasa (što je više nego bilo koja druga vrsta životinje<ref>Swaminathan, Nikhil. «[http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=different-dog-breeds-same-species Why are different breeds of dogs all considered the same species?]». Scientific American.</ref>) najrazličitijih dimenzija, fizionomije i temperamenta, i koje predstavljaju najrazličitije verijetete boje i vrste dlake. Pas je usko povezan sa čovekom, kome služi kao kućni ljubimac, kao čuvar, vodič, ovčar i dr. Pas je jedna od najrasprostranjenijih životinja na svetu čiju popularnost nadmašuje jedino mačka<ref name="coppinger">{{harvnb|Coppinger|Coppinger|2001|pp=352}}</ref>.


Pas je podvrsta [[vuk|sivog vuka]], za koga se veruje da je direktni predak psa<ref>Lindblad-Toh, K, et al.. «Genome sequence, comparative analysis and haplotype structure of the domestic dog». Nature, vol. 438,}- pp. 803–819.</ref>. Najnovija istraživanja potvrđuju da je pas bio po prvi put pripitomljen na istoku Azije, najverovatnije u Kini<ref name="Savolainen" >-{Savolainen, Peter; Ya-ping Zhang, Jing Luo, Joakim Lundeberg, i Thomas Leitner. «[http://adsabs.harvard.edu/abs/2002Sci...298.1610S Genetic Evidence for an East Asian Origin of Domestic Dogs]». Science, vol. 298, 5598</ref>. Takođe, nije sigurno da svi domaći psi potiču od iste grupe ili se proces domestikacije ponovio više puta na više mesta.
'''Pas''' (''Canis familiaris'') je pitomi [[sisavac|sisar]] mesožder odan svom gospodaru, srodan [[lisica|lisici]] i [[vuk]]u. Postoji puno vrsta pasa. Često se kaže da je pas [[čovjek]]ov najbolji prijatelj.


== Uvod ==
'''Domaći pas''' (''Canis lupus familiaris'') je iz reda [[psoliki]]h odnosno porodice [[pas]]a ''(Canidae)''.
Psi, kao i [[čovek|ljudi]], su visoko društvena bića i ova sličnost ih je vremenom zbližila. Ova sličnost je omogućila psima jedinstvenu poziciju u životu čovjeka. Lojalnost i posvećenost koju psi demonstriraju kao dio njihovog prirodnog instinkta unutar [[čopor]]a, približno odražava ljudsku ideju o ljubavi, zbog čega ih mnogi vlasnici smatraju kao punopravne članove porodice. Isto tako, psi izgleda da vide svoje vlasnike kao članove svog čopora, praveći samo nekoliko (a možda i ne praveći) razlike između svojih vlasnika i drugih pasa. Psi mogu imati različite uloge u ljudskom društvu i često se treniraju kao [[radni pas|radni psi]]. Danas je možda najvažnija uloga psa kao saputnika i prijatelja. Psi su živjeli i radili sa ljudima na mnogo načina, pa su zbog toga i zaslužili titulu „čovekovog najboljeg prijatelja“. Sa druge strane, neke kulture smatraju pse veoma prljavim životinjama, dok ih pojedine upotrebljavaju i za ishranu.


== Porijeklo ==
== Porijeklo ==

Verzija na datum 18 april 2015 u 13:57

Šablon:Taxobox

Pas (lat. Canis lupus familiaris) je pripitomljeni sisar iz porodice Canidae. Arheološki nalazi dokazuju da pas najmanje 9000 godina živi uz čoveka, iako postoje indicije da se taj period produži na čitavih 14.000 godina[1]. Fosilni ostaci pokazuju da su preci modernog psa živeli uz čoveka još pre 10.000 godina[2].

Danas postoji oko 40 miliona pasa i oko 800 rasa (što je više nego bilo koja druga vrsta životinje[3]) najrazličitijih dimenzija, fizionomije i temperamenta, i koje predstavljaju najrazličitije verijetete boje i vrste dlake. Pas je usko povezan sa čovekom, kome služi kao kućni ljubimac, kao čuvar, vodič, ovčar i dr. Pas je jedna od najrasprostranjenijih životinja na svetu čiju popularnost nadmašuje jedino mačka[4].

Pas je podvrsta sivog vuka, za koga se veruje da je direktni predak psa[5]. Najnovija istraživanja potvrđuju da je pas bio po prvi put pripitomljen na istoku Azije, najverovatnije u Kini[6]. Takođe, nije sigurno da svi domaći psi potiču od iste grupe ili se proces domestikacije ponovio više puta na više mesta.

Uvod

Psi, kao i ljudi, su visoko društvena bića i ova sličnost ih je vremenom zbližila. Ova sličnost je omogućila psima jedinstvenu poziciju u životu čovjeka. Lojalnost i posvećenost koju psi demonstriraju kao dio njihovog prirodnog instinkta unutar čopora, približno odražava ljudsku ideju o ljubavi, zbog čega ih mnogi vlasnici smatraju kao punopravne članove porodice. Isto tako, psi izgleda da vide svoje vlasnike kao članove svog čopora, praveći samo nekoliko (a možda i ne praveći) razlike između svojih vlasnika i drugih pasa. Psi mogu imati različite uloge u ljudskom društvu i često se treniraju kao radni psi. Danas je možda najvažnija uloga psa kao saputnika i prijatelja. Psi su živjeli i radili sa ljudima na mnogo načina, pa su zbog toga i zaslužili titulu „čovekovog najboljeg prijatelja“. Sa druge strane, neke kulture smatraju pse veoma prljavim životinjama, dok ih pojedine upotrebljavaju i za ishranu.

Porijeklo

Psi su bili prve domaće životinje među sisavcima. Ljudi su ih pripitomili prije otprilike 12 000 godina. Sve pasmine potječu od vuka (Canis lupus) unatoč tvrdnjama nekih da potječu i od lisica.

Psi su vjerojatno prve pripitomljene životinje, koje čovjeku vjerno služe sve do danas. Ljudi su ih selektivno razmnožavali za mnoge namjene, a rezultat je toga životinja različitih oblika, veličina i sposobnosti.

Pas, Canis familiaris, kralježnjak je, sisavac i zvijer, pripadnik porodice pasa (Canidae) koja obuhvaća i lisicu, čaglja, vuka te australskog dinga. Njuška mu je vlažna, posjeduje izvrstan njuh i vrlo je društven. Izrazito dobro trči i spretno pliva te može vrlo brzo mijenjati smjer trka. Dok spava, često ga prate sni u kojima trza repom, cvili i potiho laje i reži.

Smatra se da je predak psa bila životinja slična vuku - vjerojatno mješanac izmedu vuka i čaglja - koja je živjela prije nekoliko milijuna godina. Čak se i danas pripitomljeni psi mogu uspješno razmnožavati s vukovima i čagljevima. Neki smatraju da se svi psi mogu podijeliti u dvije velike skupine - na one koji su slični vukovima i na one koji su slični čagljevima.

Bez obzira na isitnu o njihovu podrijetlu, potpuno je jasno da su psi po prvi put pripitomljeni još u kamenom dobu - prije najmanje 50.000, a vrlo vjerovatno čak i 100.000 godina. Sve ovo doznajemo s crteža iz paleolitika (staro kameno doba) koji prikazuju lov ljudi s psima. Najstariji ostaci pitomih pasa pronađeni su u iskopinama europskih naseobina, a datiraju iz kasnog mezolitika (srednje kameno doba). Ti ostaci nalikuju dingu, divljem psu udomaćenom u Australiji.

O razlozima zbog kojih se psa počelo smatrati "čovjekovim najboljim prijateljem" postoje mnoge teorije, ali nisu pronađeni dokazi koji bi ijednu od njih potvrdili.

Moguće je da su se psi zbog svoje sklonosti skupljanju ostataka priklonili čovjeku, a on je ubrzo razvio sve mogućnosti ove inteligentne, vješte i uglavnom poslušne životinje.

Baset

Psihologija pasa

Najsigurniji način za razvijanje osjećaja prema psima i njihovoj psihologiji je pažljivo promatranje štenadi u leglu. Čak i prije nego što prestanu sisati, štenad počinje pokazivati karakteristike koje pseću vrstu čine korisnom ili problematičnom za ljude.
Uspješan odnos čovjeka i psa ovisi o mogućnosti vlasnika da "pročita" svog ljubimca i da može misliti kao pas.

Pas je životinja koja pripada čoporu, koji ima urođenu potrebu za životom u sustavu hijerarhije. Već sa 4 do 5 tjedana očigledno je koji dio legla je dominantniji i kako se ta dominacija iskazuje. Dominantno štene je ono koje prvo jede, koje započinje igru i ono koje se usudi izaći iz legla.
Kad napusti leglo, štene dobiva novo društvo koje čine svi članovi jednog kućanstva; i ljudi i životinje. Odvojeno od sigurnosti i topline legle, neće se opustiti dok potpuno ne upozna novi teritorij.

Jezik pasa

Kako pas odrasta, razvija cijeli repertoar signala i držanja tijela koji će objašnjavati njegovo ponašanje. Pas koji ima povjerenja u čovjeka pokazuje svoje osjećaje u uzdignutom stavu na sve četiri noge, uspravnih ušiju i uzdignutog repa. Kada treba pokazati poslušnost, pas koji nije psihički jak, spustit će rep, staviti uši u vodoravan položaj i ponekad okrenuti glavu u stranu kako bi izbjegao izravan pogled, a može čak leći na leđa.

Većina psećih znakova - od veselog mahanja repom do uplašenog režanja - prilično su lako razumljiva, ali pi na taj način se upoznati s čovjekom). Uzdignute ruke ili ruke kojima čovjek vrši nagle pokrete (na koje su psi 40 puta perciptivniji od ljudi) kod psa mogu izazvati krivo tumačenje i potrebu za obranom.



Chihuahua

Vidi takođe

Foto galerija

  1. ↑ Scott 1965
  2. ↑ Humans live a dog's life». abc.net.au, 26. mart 2002. Pristupljeno:20. jul 2009.
  3. ↑ Swaminathan, Nikhil. «Why are different breeds of dogs all considered the same species?». Scientific American.
  4. ↑ Coppinger & Coppinger 2001: str. 352
  5. ↑ Lindblad-Toh, K, et al.. «Genome sequence, comparative analysis and haplotype structure of the domestic dog». Nature, vol. 438,}- pp. 803–819.
  6. ↑ -{Savolainen, Peter; Ya-ping Zhang, Jing Luo, Joakim Lundeberg, i Thomas Leitner. «Genetic Evidence for an East Asian Origin of Domestic Dogs». Science, vol. 298, 5598
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Pas&oldid=11631184