Čopor

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije

Čopor kanida, najčešće vukova i pasa je grupa životinja organizirana po striktnoj socijalnoj hijerarhiji. U divljini, čopor predvode alfa mužijak i alfa ženka. Ovakva socijalna struktura omogućava vukovima da ulove plijen koji je mnogo puta veći od jednog vuka. U posljednje vrijeme se smatra da čopor i nema neke veze sa lovom, nego sa poboljšanjem novih jedinki pri reprodukciji.

Veličina čopora se mijenja vremenom i zavisi od okoline u kojoj čopor živi, individualnosti jedinki, kao i izvora hrane. Čopor najčešće sadrži od dvije do šest jedinki, iako su zabilježeni i čopori od 20 jedinki. Hijerarhija je relativno striktna, sa alfama (mužijakom i ženkom) na vrhu i omegama na dnu i važi za sve aktivnosti u čoporu od ishrane do parenja.

I u domaćinstvu, više pasa obavezno organizuje čopor i ponaša se po pravilima čopora, najčešće uključujući i članove porodice u ono što smatraju svojim čoporom.

Alfa životinje[uredi - уреди | uredi izvor]

Alfa par ima najviše društvene slobode od svih životinja u čoporu, ali nisu vođe u onom smislu kako to smatraju ljudi. Oni ne izdaju naređenja. Alfe jednostavno imaju najviše slobode da izaberu gdje bi da idu i šta bi da rade.

Dok su većina alfa parova monogamni, izuzeci postoje. Alfa životinje se mogu pariti i sa nižerangiranim životinjama, naročito ako je u pitanju bliska jedinka (brat ili sestra). Vukovi se takođe ne pare uvijek sa istom jedinkom. U slučaju smrti jednog u alfa paru, status drugog se ne mijenja i on se nastavlja pariti sa drugom jedinkom u čoporu.

Uobičajeno je, da alafa par jedini ima mlade i da ih uspješno dovede do zrelosti. (Druge jedinke se takođe mogu pariti, međutim zbog nedostatka slobode i resursa za život njihovi mladi rijetko dožive zrelost). Svi vukovi u čoporu pomažu pri podizanju mladih. Štenad mogu da izaberu da li će ostati u istom čoporu ili će otići iz čopora.

Uspostavljanje hijerarhije[uredi - уреди | uredi izvor]

Hijerarhija je uspostavlja i održava kroz niz ritualizovanih borbi i prikazivanja stava. Vukovi više vole da vode psihološke, nego stvarne borbe i prije alfa status zasluži jedinka sa najjačim karakterom nego jedinka sa većom stvarnom snagom. Način na koji se mjesto u hijerarhiji zadržava i, eventualno, poboljšava varira od čopora do čopora. U većim čoporima životinja blaže naravi, ili u gupama mladih životinja, hijerarhija može stalno da se mijenja ili čak da bude cirkularna!(jedinka A dominira nad jedinkom B koja dominira nad jedinkom V, koja opet dominira nad jedinkom A).

Gubitak mjesta u hijerarhiji čopora može nastajati postepeno ili odjedom. Stariji vuk može jednostavno da popusti kada se pojavi ambiciozni izazivač, pri čemu se redoslijed u hijerarhiji mijenja bez prolivanja krvi. Takođe je moguće da stari alfa mužijak odluči da uzvrati braneći svoje mjesto, pri čemu će poraženi najčešće biti protjeran iz čopora ili čak i ubijen od strane ostalih članova čopora (iako se ovo rijetko dešava). Najjače borbe se, po pravilu dešavaju u zimskim mjesecima, u doba parenja.

Stvaranje novog čopora[uredi - уреди | uredi izvor]

Novi čopori se formiraju kada vuk odluči da napusti svoj rodni čopor i zauzme neku teritoriju. Skupina ovakvih vukova, koji zajedno putuju u cilju pronalaženja odgovarajuće teritorije polako postaje čopor. Prilikom pronalaženja teritorije, poželjno je izbjegavati tuđe teritorije.