Patuljasti miš
Patuljasti miš | |
---|---|
Patuljasti miš (Micromys minutus) | |
Status zaštite | |
Status zaštite: Niska zabrinutost (IUCN 3.1) | |
Naučna klasifikacija | |
Carstvo: | Animalia |
Koljeno: | Chordata |
Razred: | Mammalia |
Infrarazred: | Eutheria |
Red: | Rodentia |
Porodica: | Muridae |
Rod: | Micromys |
Vrsta: | M. minutus |
Dvojni naziv | |
Micromys minutus (Pallas, 1771) | |
Životni prostor patuljastog miša |
Patuljasti miš, Micromys minutus, je mali glodavac podrijetlom iz Euroazije. Živi u poljima žitarica poput pšenice i zobi, trstici i drugim visokim prizemnim biljkama. To je najmanji europski glodavac: odrasli može težiti tek 4 grama. Jede uglavnom sjemenke i kukce, a zna pojesti i voće. Gnijezda su mu kuglasta, građena od trave i pričvršćena na stabljike znatno iznad tla.
Povijest[uredi | uredi kod]
Prije nego što je patuljasti miš službeno opisan, engleski prirodoslovac Gilbert White je pretpostavio da je neopisana vrsta i prijavio njihova gnijezda u Selborneu u Hampshireu:
Oni nikada ne ulaze u kuće, nađe ih se u stajama u snopovima sijena. Grade svoja gnijezda među stabljikama kukuruza iznad tla. Odgoje čak osam mladunaca u jednom okotu u malom okruglom gnijezdu građenom od listova, trave ili žita. Dugi su 8 cm. Jedno od tih gnijezda nabavio sam ove jeseni, građeno od vlati pšenice, savršeno okruglo te otprilike veličine lopte za kriket. Bilo je tako čvrsto i dobro popunjeno da se moglo kotrljati po stolu, a da se ne raspadne iako je sadržavalo osam malih golih i slijepih miševa.[1]
Od 2001. u Velikoj Britaniji poduzimaju se nastojanja za očuvanje vrste patuljastog miša. Teniske loptice koje se koriste u mečevima Wimbledona recikliraju se za stvaranje umjetnih gnijezda kako bi im se pomoglo izbjeći grabežljivce te oporaviti se od statusa gotovo ugrožene vrste.
Opis[uredi | uredi kod]
Patuljasti miš je dug od 55 do 75 mm, a rep mu je dug od 50 do 75 mm. Teži od 4 do 11 g ili oko pola težine kućnog miša.[2] Oči i uši su mu velike, a nos mu je mali. Krzno mu je debelo i meko, nešto deblje zimi nego ljeti.[3] Gornji dio krzna mu je smeđe boje, ponekad sa žutim ili crvenim tragovima, a donji dijelovi su bijele ili krem boje. Noge su mu široke, a rep je dug i gol te su prilagođeni penjanju. Rep mu također služi za održavanje ravnoteže.[3]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ White, The Natural History of Selborne, letter xii (4. studenog 1767.).
- ↑ „Arkive: Micromys minutus.”. Arhivirano iz originala na datum 2010-08-29. Pristupljeno 2014-12-27.
- ↑ 3,0 3,1 Ivaldi, Francesca. „Micromys minutus”. Pristupljeno 28. svibnja 2009.