Pasulj

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pasulj
Phaseolus vulgaris seed.jpg
Plod pasulja
Naučna klasifikacija
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Fabales
Porodica: Fabaceae
Potporodica: Faboideae
Tribus: Phaseoleae
Rod: Phaseolus
Vrsta: P. vulgaris
Dvojni naziv
Phaseolus vulgaris
L.
Phaseolus vulgaris”

Pasulj ili grah (Phaseolus vulgaris) jednogodišnja biljka iz porodice mahunarki je poreklom iz Južne Amerike. U Evropi se spominje 1542. Kultivisanjem je odnegovano 70 vrsta pasulja, sa vegetacijom od 70-90 dana, spada u red povrtnog bilja visoke biološke vrednosti.

Opis[uredi - уреди | uredi izvor]

Hranljiva vrijednost[uredi - уреди | uredi izvor]

Pasulj ima izuzetnu kaloričnu vrednost (100 grama pasulja ima 143 kilokalorija) ali i sve druge neophodne biološke materije: belančevine (26%), ugljene hidrate (52%), masti (2,1%), lecitin, kalijum, kalcijum, fosfor, gvožđe.

Ljuska pasulja je bogata pektinom i drugim teško probavljivim sadržajima te se ne preporučuje osobama sa želudačnim, crevnim i drugim smetnjama.

Ljekovito djelovanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Pasulj , a naročito njegove mahune imaju i lekovita svojstva. Mahune bez semena su oprobano sredstvo za smanjivanje šećera u krvi, a dobre su i protiv upale bubrega i mokraćnog mehura. Stablo, list i cvet su pouzdan diuretik. Zahvaljujući kombinaciji vlakana i folne kiseline štiti od moždanog udara i bolesti srca i debelog creva.

Sazreva u jesen. U vegetarijanskoj kuhinji pasulj je veoma popularan, jer se njegovom upotrebom nadoknađuje nedostatak belančevina.