Paralovo (Gnjilane)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Disambig.svg Za ostale upotrebe, v. Paralovo.
Paralovo
Osnovni podaci
Država  Srbija
Pokrajina Kosovo i Metohija
Upravni okrug Kosovskopomoravski
Opština Gnjilane
Stanovništvo
Geografija
Koordinate 42°32′55″N 21°21′54″E / 42.54861°N 21.365°E / 42.54861; 21.365
Paralovo na karti Srbije
Paralovo
Paralovo
Paralovo na karti Srbije


Koordinate: 42° 32′ 55" SGŠ, 21° 21′ 54" IGD

Paralovo (alb. Parallovë) je naselje u opštini Gnjilane, Kosovo i Metohija, Republika Srbija.

Poreklo stanovništva po rodovima[uredi | uredi kod]

Podaci iz 1931. godine)[1]

Srpski rodovi:

  • Perići (5 kuća, Sv. Nikola), doseljeni u prvoj polovini XVIII veka iz Žitorađa kod Vladičinog Hana. Živeli su malo u Prekovcu.
  • Miloševići (3 kuće, Sv. Nikola). Starina i vreme doseljavanja kao kod Perića.
  • Dibokovci (7 kuća, Sv. Nikola). Starina im je u Marevcu kod Kosovske Kamenice. Oko 1760. godine izbegli ispred Arbanasa i u Paralovu nastanjeni kao sluge.
  • Mladenovci (6 kuća, Sv. Ignjat), doseljeni iz Velikog Alaša kod Lipljana oko 1760. godine.
  • Živinci (4 kuće, Sv. Đorđe Alimpije). Starinom su sa Kosova, odakle su odseljeni u severnu Srbiju. U Paralovo doseljeni oko 1760. godine.
  • Stamenkovci (7 kuća, Sv. Nikola), doseljeni iz Đakovice u Metohiji oko 1760. godine.
  • Mečkari ili Đurčići (1 kuća, Sv. Nikola), doseljeni oko 1790. godine iz Zebnice, od roda Đurčića. Dalja starina im je u Tirincu kod Kosovske Kamenice.
  • Mečkarovci (2 kuće, Sv. Petka), preseljeni oko 1810. godine iz Marevca da ne bi prešli u islam, na što su ih terali Arbanasi. Njihovom pretku su Albanci i devojku davali samo da se poturči.
  • Došljaci (6 kuća, Sv. Arhanđeo), doseljeni iz Bukovice kod Lipljana oko 1810. godine.
  • Štrbići (7 kuća, Sv. Nikola); preseljeni iz Građenika iz istoimenog roda oko 1810. godine. Uskoro po doseljenju jedna kuća ovog roda je prešla u islam.
  • Žegligovići (2 kuće, Sv. Đorđe Alimpije); doseljeni iz Slivova oko 1810. godine. Starinom su iz kumanovskog kraja.
  • Jakočevi (7 kuća, Sv. Arhanđeo), doseljeni iz Krive Palanke oko 1810. godine.
  • Petkovci (5 kuća, Sv. Nikola), doseljeni iz Zebinca oko 1820. godine.
  • Kopiljaci (2 kuće, Sv. Petka); preseljeni oko 1860. godine iz Marevca.
  • Cekići (3 kuće, Sv. Luka); preseljeni oko 1860. godine iz Marevca, zbog albanskog zuluma.
  • Vučini (2 kuće, Sv. Nikola i Sv. Arhanđeo) su nepoznate starine. Sv. Arhanđela su primili kao zavetinu, pošto su pronašli jedno od svoje izgubljene dece.
  • Simići (1 kuća, Sv. Petka) su nepoznate starine.

Albanski muhadžirski rodovi:

Stanovništvo[uredi | uredi kod]

Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 770
1953. 816
1961. 937
1971. 1010
1981. 990
1991. 850

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Podaci: „Naselja“ knj.6 (dr. A. Urošević: Novobrdska Kriva Reka
  2. Kosovo, Pristupljeno 17. 4. 2013.