Prijeđi na sadržaj

Okamenjena munja

Izvor: Wikipedija
Okamenjena munja ili fulgurit

Okamenjena munja ili fulgurit (lat. fulgur = munja+grom) je prirodna šuplja staklena cijev koja nastaje u kvarcnom pijesku (SiO2) prilikom udara munje.[1] Nastaje kada munja koja udari podigne temperaturu pijeska iznad 1800 °C, trenutno taleći kvarc. Nakon hlađenja i spajanja nastaju cjevasti oblici. Postupak traje oko jedne sekunde, a dobiveni fulgurit prikazuje prolaz munje kroz zemlju.[2] Staklo koje se stvara se naziva lehatelierit, a može ga stvoriti i udarac meteorita ili vulkanska eksplozija. Budući da je to amorfna tvar, spada u grupu mineraloida. Okamenjene munje ponekad mogu dosezati i 15 metara u dubinu tla, a promjera su i nekoliko centimetara. Fulguriti su dosta krhki i lome se pri iskopavanju iz tla. [3]

Cijevi mogu imati promjer i nekoliko centimetara, a mogu biti duge nekoliko metara. Najduža okamenjena munja koja je pronađena bila je duga oko 5 metara. [4]Boja ovisi o strukturi pijeska koji ga je oblikovao i raspon joj je od crne do tamno zelene i prozračno bijele.[5] Unutrašnjost cijevi je obično glatka ili s malim mjehurićima, dok je izvana uglavnom prekrivena česticama grubog pijeska i porozna je. Često izgleda kao korijen s puno ogranaka. Ponekad stvara glazuru na tvrdim stijenama. [6]

Potraži pojam fulgurit u W(j)ečniku, slobodnom r(j)ečniku.

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. "Structure-based drug design" Penelope W.
  2. [1] "What are fulgurites and where can they be found?" 2009.
  3. "The New American Cyclopaedia" George Ripley, Charles Anderson Dana, 1859.
  4. "Pyrometamorphism" R. H. Grapes
  5. Exogenic fulgurites from Elko County, Nevada: a new class of fulgurite associated with large soil-gravel fulgurite tubes "Rocks & Minerals", 2004., Vol. 79, No. 5.
  6. [2] "Atmosferski elektricitet, Dr.sc. Inga Lisac, Geofizički zavod Andrija Mohorovičić, PMF, Sveučilište u Zagrebu