Obradivo tlo

Obradivo tlo u geografiji znači zemlja koja može služiti za rast poljoprivrednih usjeva.^[1] Različito je od kultiviranog zemljišta, te uključuje džungle i nisu korišteni samo za ljudske potrebe. Obradiva tla danas prekrivaju oko 31 milijun kilometara.^[2]

Iako je ograničeno zbog mase i topologije, iznos ukupnog obradivog tla, regionalno i globalno, oscilira zbog ljudskih i klimatskih faktora poput navodnjavanja, krčenja šuma, širenja pustinja, deponija, i urbanog širenja. Zato se provode mnoga istraživanja kako ove promjene utječu na proizvodnju hrane.^[3]

Najproduktivni dio obradivih tla dolazi od naslaga od rijeka i mora iz geološkog doba. U modernom vremenu, rijeke ne poplavljuju poljoprivredna tla zbog kontrola polplava.

Neobradiva tla

Zemlje koje nisu prikladne za obrađivanje tla imaju bar jednu od sljedećih nedostataka:

bez izvora svježe vode
prevruća klima (pustinje)
prehladna klima (Arktik)
prestjenovit reljef
preslanost
previše kiša ili snijega
prezagađenost
slaba nutritivnost

Izvori

↑ Sullivan, arthur; Steven M. Sheffrin (2003.). Economics: Principles in action. Upper Saddle River, New Jersey 07458: Prentice Hall. str. 480. ISBN 0-13-063085-3. Arhivirano iz originala na datum 2021-03-04. Pristupljeno 2021-02-26.
↑ „Obradivo tlo planeta Zemlje”. Arhivirano iz originala na datum 2004-10-31. Pristupljeno 2013-05-27.
↑ The world food system: sustained improvement in food availability

Vanjske veze

Obradivo tlo na Zemlji Arhivirano 2004-10-31 na Wayback Machine-u

[1] Sullivan, arthur; Steven M. Sheffrin (2003.). Economics: Principles in action. Upper Saddle River, New Jersey 07458: Prentice Hall. str. 480. ISBN 0-13-063085-3. Arhivirano iz originala na datum 2021-03-04. Pristupljeno 2021-02-26.

[2] „Obradivo tlo planeta Zemlje”. Arhivirano iz originala na datum 2004-10-31. Pristupljeno 2013-05-27.

[3] The world food system: sustained improvement in food availability

[1]

[2]

[3]