Prijeđi na sadržaj

Obilježavanje zatvorenika u koncentracionim logorima nacističke Njemačke

Izvor: Wikipedija
nizozemski Židovi, označeni žutom zvijezdom i slovom N, na zbornom mjestu u koncentracijskom logoru Buchenwaldu (veljača 1941.)

Obilježavanje zatvorenika u koncentracionim logorima nacističke Njemačke bio je elaborirani sustav koji je nacistička vlast razvila radi grupiranja i stigmatiziranja zatvorenika u koncentracionim logorima u vrijeme nacionalsocijalizma. Zatvorenici su prilikom dolaska u logor dobivali broj i posebnu oznaku ovisno o rasi, 1 zemlji porijekla, kazni i sl. Te su oznake čuvarima u logoru olakšavale identifikaciju određene skupine zatvorenika. Sustav brojeva i oznaka bio je i sredstvo dehumanizacije jer su zatvorenici gubili svoja imena i osobnosti, a osim toga funkcionirao je kao još jedan način kontroliranja zatvorenika jer se stvaranjem hijerarhije između njih (sociopolitičke, funkcionalne, etničke itd.) zapravo sprječavalo stvaranje zajedništva.[1][2][3]

Brojevi

[uredi | uredi kod]
Oslobođeni zatvorenik pokazuje svoju tetovažu.

Nakon dolaska u logor svaki je zatvorenik bio registriran te je dobio svoj broj koji je morao biti prišiven na zatvoreničku odjeću. Na svakodnevnim postrojavanjima, koja su se događala dva puta dnevno, zatvorenici su bili prozivani po ovim brojevima.[4]

Praksa tetoviranja zatvoreničkih brojeva uvedena je u Auschwitzu radi lakše identifikacije. Naime, 1941. godine u logor je počeo dolaziti veliki broj sovjetskih ratnih zarobljenika, a broj mrtvih značajno je porastao. Budući da su se tijela pokojnika svlačila, bilo ih je lakše registrirati ako su imala tetovažu. Osim toga, tetovirani brojevi olakšavali su prepoznavanje odbjeglih zatvorenika. Od 1942. godine praksa tetoviranja počela se provoditi i u Birkenauu. Broj se obično tetovirao na lijevoj podlaktici, a iznimka su bila djeca rođena u logoru kojima su brojevi tetovirani uglavnom na bedru. Zatvorenici koje su izravno slali u plinske komore nisu dobivali brojeve.[2][5]

Postojale su dvije serije brojeva, za muškarce i žene, a kasnije i serije za posebne kategorije zatvorenika. Tako su npr. u Birkenauu od 1943. romski zatvorenici uz broj imali slovo Z (njem. Zigeuner: Cigani).[2][5]

Oznake

[uredi | uredi kod]
tablica oznaka za zatvorenike, koncentracioni logor Dachau (cca. 1938. – 1942.)[6]

Druga razina označavanja koristila je trokute izrađene od tkanina različitih boja. Trokuti su bili "okrenuti" odnosno vrh trokuta bio je usmjeren prema dolje, a nazivali su se "Winkel" (njem. Winkel [ˈvɪŋkl̩]: kut).[2] Prišivali su se na jakne i hlače zatvorenika te su čuvarima u logoru olakšavali prepoznavanje kategorije kojoj je zatvorenik pripadao.[4][7]

Sustav oznaka standardiziran je do 1938. godine iako su postojale određene varijacije. Sljedeći opis temelji se na sustavu korištenom u Dachauu:[1][6][7]

Dvostruki trokuti

[uredi | uredi kod]

Dvostruki trokuti, koje su morali imati svi židovski zatvorenici, bili su sastavljeni od dva različito okrenuta trokuta i sličili su Davidovoj zvijezdi, simbolu judaizma.[7]

  • dva žuta trokuta – "žuta zvijezda", Židovi
  • prazni crni trokut iznad žutog trokuta – Židovi označeni kao "skrnavitelji rase" (njem. Rasseschänder)
  • žuti trokut iznad crnog trokuta – arijske žene označene kao "skrnaviteljice rase"

Ostale oznake

[uredi | uredi kod]

Osim već spomenutih oznaka neke su grupe zatvorenika dobivale i slovne oznake ovisno o zemlji porijekla kao npr: F – Francuzi (njem. Franzosen), N – Nizozemci (njem. Niederländern), P – Poljaci (njem. Polen), T – Česi (njem. Tschechen), J – Jugoslaveni (njem. Jugoslawen), I – Talijani (njem. Italienern), U – Mađari (njem. Ungarn) itd.[2][10][11]

Zatvorenici su obično imali najmanje dvije oznake, a moglo ih je biti i više od šest.[2] Poslije su u ratu zatvorenici mogli umjesto zatvoreničkog odijela nositi civilnu odjeću s istaknutim znakom X na leđima koji je bio prišiven ili napisan bijelom uljanom bojom.[12] Zatvorenici dovedeni po direktivi "Nacht und Nebel" bili su označivani žutim trokutom s akronimom NN.[13]

Povezi za ruku korišteni su za identifikaciju kapa, zarobljenika koji su postavljani za nadglednike zatvoreničkih blokova, a dobivali su ih i zatvorenici koji su se slali na prisilni rad izvan logora.[10][14]

Tablica oznaka za logorske zatvorenike

[uredi | uredi kod]
politički neprijatelji profesionalni kriminalci emigranti Jehovini svjedoci homoseksualci "asocijalni" Romi
osnovne boje
"ponavljači"
članovi kažnjeničkih bojna
(njem. Strafkompanie)
Židovi
posebne oznake
židovski skrnavitelji rase

skrnaviteljica rase

mogući bjegunac

broj zatvorenika



povez za ruku posebnih zatvorenika

Oznake su se stavljale ovim redoslijedom: broj zatvorenika, vodoravna vrpca za ponavljače, trokut ili zvijezda, član kažnjeničke bojne, mogući bjegunac.


poljski politički zatvorenik

češki politički zatvorenik

član oružanih snaga

Galerija

[uredi | uredi kod]

Brojevi i oznake

[uredi | uredi kod]

Motiv trokuta nakon rata

[uredi | uredi kod]

Bilješke

[uredi | uredi kod]
  • 1 Nacistička kategorija rase duboko je prožimala cijeli sustav zatvaranja i tretmana logorskih zatvorenika. Svaka je kategorija zatvorenika uključivala židovske muškarce i žene koji su imali najgori tretman u logorima, a židovski su muškarci imali najnižu stopu preživljavanja, čak i prije nego je masovno istrjebljenje postalo službena politika.[1]

Povezano

[uredi | uredi kod]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 1,2 Wachsmann, Nikolaus, Caplan, Jane (ur.), Concentration Camps in Nazi Germany: The New Histories (Koncentracioni logori u nacističkoj Njemačkoj: nove historije), Routledge, London, 2010., ISBN 0-415-42650-2 (en)
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 2,8 Die Kennzeichnung der KZ-Häftlinge (Obilježavanje zatvorenika u koncentracionim logorima), gelsenzentrum.de, pristupljeno 14. siječnja 2014. (de)
  3. Das System der nationalsozialistischen Konzentrationslager[mrtav link] (Sustav nacističkih koncentracionih logora), Wolf Oschlies, zukunft-braucht-erinnerung.de, pristupljeno 14. siječnja 2014. (de)
  4. 4,0 4,1 Buchenwald Concentration Camp 1937-1945, A Guide to the Permanent Historical Exhibition (Koncentracioni logor Buchenwald 1937. – 1945., Vodič po stalnoj historijskoj izložbi), Wallstein Verlag, Göttingen, 2004., ISBN 3-89244-695-4 (en)
  5. 5,0 5,1 Tattoos and Numbers: The System of Identifying Prisoners at Auschwitz (Tetovaže i brojevi: Sustav identificiranja zatvorenika u Auschwitzu), ushmm.org, pristupljeno 14. siječnja 2014. (en)
  6. 6,0 6,1 Prisoners of the Camps (Zatvorenici logora), ushmm.org, pristupljeno 14. siječnja 2014. (en)
  7. 7,0 7,1 7,2 Classification System in Nazi Concentration Camps (Sustav klasifikacije u nacističkim koncentracionim logorima), ushmm.org, pristupljeno 14. siječnja 2014. (en)
  8. 8,0 8,1 The unsettled, "asocials" Arhivirano 2016-11-08 na Wayback Machine-u (Nesređeni, "asocijalni"), chgs.umn.edu, pristupljeno 14. siječnja 2014. (en)
  9. Lesbians and the Third Reich (Lezbijke i Treći Reich), ushmm.org, pristupljeno 14. siječnja 2014. (en)
  10. 10,0 10,1 10,2 Rudi Supek i nacistički koncentracioni logor Buchenwald kroz arhivsko gradivo Hrvatskog državnog arhiva, Bosnar, Marijan; Arhivski vjesnik 2011 (54), str. 153-178. (PDF)
  11. Jewish Badges During The Holocaust (Oznake za Židove tijekom holokausta), jewishvirtuallibrary.org, pristupljeno 15. siječnja 2014. (de)
  12. Saidel, Rochelle G., The Jewish Women of Ravensbrück Concentration Camp (Židovske žene u koncentracijskom logoru Ravensbrücku), The University of Winsconsin Press, Wisconsin, 2004., ISBN 0-299-19860-X (en)
  13. Benz, Wolfgang; Distel, Barbara; Königseder, Angelika, Der Ort des Terrors: Geschichte der nationalsozialistischen Konzentrationslager (Mjesto užasa: Priča o nacističkom koncentracijskom logoru), C.H. Beck, München, 2006., ISBN 3-406-52960-7 (de)
  14. Gutman, Yisrael, Berenbaum, Michael (ur.), Anatomy of the Auschwitz Death Camp (Anatomija logora smrti Auschwitz), Indiana University Press, Bloomington, 1998., ISBN 0-253-20884-X (en)

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]